©enkovec: priprema se muzej holokausta
U Osnovnoj ¹koli ©enkovec u tijeku je neobièan projekt – uèenici polaznici povijesne grupe pripremaju svoj ¹kolski muzej.Muzej æe biti posveæen holokaustu, poku¹aju uni¹tenja ®idova tijekom II. svjetskog rata. Projekt nam predstavlja voditeljpovijesne grupe Miljenko Hajdaroviæ, prof., koji u O© ©enkovec predaje povijest.- Prostoriju na¹eg povijesnog kabineta nastojimo urediti tako da posjetitelj koji u nju uðe osjeti atmosferu masovnihgubili¹ta. Mo¾da æemo uspjeti postaviti lutku njemaèkog vojnika u uniformi, mo¾da æemo postaviti kostur, ¹kolskopomagalo, kao simbol smrti – to su djeèja razmi¹ljanja o tome ¹to bi trebalo uèiniti da se doèara holokaust.
Muzej æe imati poseban eksponat – lanac od spajalica koje skupljaju i sla¾u djeca.- Ideju je dao Wayne MacIntyre, moj kolega po struci iz Kanade. On je predlo¾io da se u svijetu okupi 60 ¹kola koje æetako èuvati sjeæanje na holokaust. Svaka bi preuzela zadatak da napravi lanac od 100 tisuæa spajalica. Tako bi se u akcijiprikupilo 6 milijuna spajalica, po jedna za svaki od ¾ivota uni¹tenih holokaustom. Zasad se oko ideje okupio tek manji broj¹kola, a mi sa zadovoljstvom mo¾emo reæi da smo jedna od deset ¹kola u svijetu koje su se ukljuèile.Profesor Hajdaroviæ projekt je predstavio i nizu javnih osoba, prvenstveno politièkih liènosti iz Meðimurja, ali i ¹iromHrvatske, zamoliv¹i ih za donaciju. U ovom sluèaju bit nije u vrijednosti donacije, ona je beznaèajna, nego u tome da setako ¹to vi¹e ljudi ukljuèi u akciju posveæenu spomenu na najstra¹niju pojavu u povijesti. Ali kako u¾as holokausta doèaratispajalicama? Profesor Hajdaroviæ obja¹njava:- Iskustvo govori da u doèaravanju ove povijesne teme neæe nu¾no biti uspjeha ako se ona prika¾e izravno,najdrastiènijim slikama u¾asa. Kod djece to izaziva odbojnost prema samom prikazu, pa se onda to mora prekinuti i ciljnije postignut jer se sve brzo zaboravi. Time kako izla¾em temu, djeci u povijesnoj grupi poku¹avam razviti svijest onjenom univerzalnom znaèaju. Zato se projekt zove “Uèenje o ljudskim pravima na primjeru holokausta”.Raspravljali smo o tome ¹to su to ljudska prava i najèe¹æi odgovor djece bio je da je to pravo na obitelj. No, ovime smodo¹li do toga da djeca shvate da je ono prvo i najosnovnije pravo na ¾ivot, a da se ne nipo¹to ne podrazumijeva da æe ono biti i po¹tovano. Holokaust je tu poseban inajdrastièniji sluèaj.©to je bio holokaust prikazali smo kroz nekoliko pojedinaènih sudbina, i to uglavnom vr¹njaka na¹e grupe. Djeca ihdo¾ivaljavaju neposrednije nego brojke o ¾rtvama.Sama zamisao da se lancem spajalica prizove u sjeæanje holokaust nije nova. Ona ima temelj u povijesnoj epizodi iz II.svjetskog rata u Norve¹koj. Hajdaroviæ ka¾e:- Norve¾ani vjeruju da patent za spajalicu pripada jednom njihovom zemljaku, mada je istina vjerojatno ne¹to drukèija. ZaNorve¾ane je spajalica bila znak prkosa prema njemaèkoj okupaciji, nosili su ih na d¾epovoma ili kragnama odjeæe, zanjih je to znaèilo “dr¾imo se skupa”. Pred desetak godina jedna ¹kola u SAD-u, u Tennesseju, uz pomoæ lokalnezajednice izgradila je svoj muzej holokausta i napravila prvi lanac spajalica koje su simbolizirale ¾rtve. Ta se akcijapro¹irila tako da je prikupljeno 20 milijuna spajalica, dok je ¹kola dobila 25 tisuæa pisama podr¹ke. Kod nas je to zasadskromnije, ali svoj smo projekt predstavili preko interneta i izravnim porukama na niz adresa zatra¾ili podr¹ku. Veæ jestigao niz donacija i poruka podr¹ke iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz SAD-a, a javio nam se i sam g. MacIntyre.
Ideja se zaèela u samom IzraeluIdeja o ¹kolskom muzeju holokausta zaèela se pred èetiri mjeseca u Izraelu. Miljenko Hajdaroviæ tijekom srpnja posjetio jeIzrael, kao èlan skupine od 24 nastavnika iz Hrvatske, profesora povijesti, etike i filozofije i vjerouèitelja koji su seupoznali s povije¹æu Izraela i ®idova, osobito s holokaustom.- Bili smo veæ èetvrta generacija pedagoga iz Hrvatske koja je posjetila Izrael u organizaciji Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta, a u suradnji s Memorijalnim centrom i Muzejem holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu. To je uprvom redu povijesni institut i arhivski centar za svu povijesnu graðu vezanu uz holokaust. Za posjetitelja je najva¾nijiMuzej, dojmljiv veæ kao graðevina, piramida usjeèena u brijeg.Njegov postav o holokaustu govori kroz prièe o pojedinim ljudskim sudbinama, predstavljajuæi ¹to su ¾rtve bile prije ratasuprotstavljajuæi tome njihov kraj u logorima, za najveæi broj u Auschwitzu. Otuda ideja za moj pristup. Sudjelovali smo uradu meðunarodne konferencije o holokaustu, kao dio od 720 sudionika iz 53 zemlje. Domaæini konferencije uvijek istièuda je holokaust jedinstvena, ali i univerzalna povijesna pojava. Uvijek se mo¾e postaviti pitanje: neæe li poku¹ajaistrebljenja naroda biti jo¹? Tko je sljedeæi? Ja sam pomislio da, kako god ga razlagali, zlo holokausta ne mo¾e se sasvimpojmiti. Ono ¹to sam vidio dalo mi je ideju da si sami postavimo neka pitanja o holokaustu. I na povijesnoj grupi smo sepodsjetili da je ¾idovska zajednica u Meðimurju brojala vi¹e stotina pripadnika, dok njihovih potomaka danas ima mo¾dadesetak. Tu je i paralela s re¾imom NDH-a i logorom Jasenovac.- Tijekom boravka u Izraelu tri smo dana proveli u obilasku zemlje. Nasuprot predod¾bma koje daju vijesti, Tel Aviv jemiran grad, dok se u Jeruzalemu doista u svakodnevicu odreðuje sukob Izraela s Palestincima i podjela grada. Upoznalismo se s obièajima i kulturom zemlje. Za vrijeme sabata, u subotu, doista nitko ne radi, osim taksista koji su Arapi. A jelismo i ko¹er hranu, ali ona nije po na¹em ukusu.Dosad je prikupljeno 80 tisuæa spajalica, ukljuèite se i viAkcija prikupljaju spajalica traje dva mjeseca. Povijesnoj grupi u njoj poma¾u i uèenici Ekonomske i trgovaèke ¹kole iz Èakovca.
Dosad je skupljeno ne¹to vi¹e od 80 tisuæa spajalica. Profesor Hajdaroviæ ka¾e:- U posjet smo pozvali i uèenike ®idovske osnovne ¹kole iz Zagreba. Sam muzej namjeravamo otvoriti uz 27. sijeènja,Dan sjeæanja na holokaust, i sljedeæih mjesec dana muzej æe biti otvoren za javnost. ®itelji Meðimurja pozvani su da nasposjete, samo ¹to æe se trebati prethodno najaviti.Èitatelji su, naravno, prije toga pozvani i da sami pomognu uèenicima, èlanovima povijesne grupe O© ©enkovec (injihovim prijateljima iz ET©-a). Valja na internetu posjetiti blog povijesne grupe (http://pg-senkovec.blog.hr/), a i obje su¹kole tu blizu, pa se mo¾e odnijeti koju spajalicu.
Izvor: List Meðimurje


