Još jedna u nizu javnih rasprava o kurikulumu Povijesti otvorena je 7. veljače na portalu eSavjetovanja. Rasprava traje do 22. veljače, a izvješće o provedenom javnom savjetovanju se očekuje do kraja ožujka. Ostavimo li po strani što još uvijek nije objavljeno izvješće o prošlom javnom savjetovanju (uključujući izdvojeno mišljenje) ili pak problematiku je li nova radna skupina imala ovlasti napisati potpuno novi “kurikul Povijesti” ovaj smo tjedan zabilježili još jedno vrlo upitno ponašanje od strane službene osobe Agencije za odgoj i obrazovanje.

Službeni dopis

U ponedjeljak 11. veljače 2019. godine Timur Križak, viši savjetnik za povijest pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, na adrese voditelja županijskih stručnih vijeća učitelja i nastavnika povijesti poslao je sljedeći dopis:

Poštovane kolegice i kolege,

obavještava Vas da je na javnu raspravu ponovno upućen prijedlog kurikuluma za nastavu povijesti (https://esavjetovanja.gov.hr/ Econ/MainScreen?Entityld=10217). Javna rasprava traje do 22. veljače 2019. Molim Vas da o javnoj raspravi obavijestite članove svojeg stručnog vijeća. Ako možete organizirajte sastanak svog Županijskog stručnog vijeća na kojem ćete raspraviti o prijedlogu, a ako to zbog kratkog roka niste u mogućnosti organizirajte barem elektronsku anketu i njene rezultate pošaljite na javnu raspravu kao voditelji ŽSV-a.

Ni u ovom dokumentu ne rješava se pitanje nastave povijesti u strukovnim školama, pa je sudbina povijesti u tim školama i dalje neizvjesna. U ovom prijedlogu zadržana je satnica za osnovne škole i gimnazije kao u sadašnjem programu. U gimnaziji povijest ostaje obvezni, a ne izborni predmet u zadnja dva razreda.

Nastava povijesti organizirana je kronološki. Određene je 28 tema (koje odgovaraju jednom nastavnom satu) tako da ostaje dovoljno prostora za rad u izbornim temama. Dodan je prijedlog izbornih tema. Količina obveznih sadržaja je smanjena u odnosu na postojeće nastavne programe. Kao i do sada učitelj je samostalan u izboru načina rada s učenicima.

Nastava povijesti strukturirana je prema organizacijskim područjima-domenama kao i u ostalim nastavnim predmetima društveno-humanističkog područja.

Tijekom poučavanja naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih povijesnih vještina: vještine kronološkog mišljenja i vještine razumijevanja povijesne priče.

U ishode su uključeni sadržaji na kojima se ostvaruje razvoj vještina.
Očekivanja od učenika i učitelja su stavljena u realne okvire (nema zahtjeva za posebno praćenje i obavještavanje o učeničkom razvoju).

S poštovanjem,
Timur Križak, prof.
Viši savjetnik za povijesti
Agencija za odgoj i obrazovanje

Što je tu problematično?

Pogledamo li prvi odlomak poziva se na uključivanje u javnu raspravu i tu nema ničeg spornog. Problem je u nastavku gdje viši savjetnik iznosi svoje mišljenje o cijelom dokumentu. Viši savjetnik je nadređeni u hijerarhijskoj strukturi učiteljima i nastavnicima povijesti (njih oko 600-700 na području pod njegovim nadzorom). On potpuno autonomno postavlja i razrješuje voditelje županijskih aktiva kojima je poslao svoj dopis što im pak utječe na satnicu u školama. Isto tako svi učitelji i nastavnici prolaze kroz njegov nadzor prilikom traženja napredovanja u struci (što je jedini način kako zapravo mogu povećati plaću). To opet ne bi trebalo biti problem ukoliko se učitelji i nastavnici ne boje hoće li njihovo javno komentiranje suprotno mišljenju savjetnika utjecati na njegovu odluku glede napredovanja. Na ponašanje savjetnika Križaka je bilo već više žalbi (npr. Alarmantno pismo nastavnika povijesti : ‘Posramljeni smo, omalovažavani i diskriminirani!”‘ ili komentari u Facebook grupi “Strucno osposobljavanje i strucni ispit – povijest”), a nedavno je u Facebook grupi Nastavnci.org otvorena rasprava na tu temu.

Komentari iz Facebook grupa

Zbog sumnje da je na taj način zlorabio svoj položaj kako bi utjecao na javnu raspravu viši savjetnik Križak je prijavljen Ministarstvu obrazovanja i znanosti koje pak je zatražilo očitovanje od Agencije za odgoj i obrazovanje.

Što je još problematično u dopisu savjetnika?

Drugi dio problema odnosi se upravo na vlastito mišljenje koje iznosi u mailu, a ne odgovara stvarnom stanju u kurikulumu. To je u Facebook grupi Hrvatsku udruge nastavnika povijesti (zatvorena za javnost) komentirala dr. sc. Snježana Koren. Komentar prenosimo u cijelosti:

Poštovane kolegice i kolege!
Informirana sam da je viši savjetnik Timur Križak uputio voditeljima županijskih stručnih vijeća za povijest poziv da potaknu kolegice i kolege na uključivanje u javno savjetovanje o najnovijem prijedlogu kurikuluma povijesti koje traje od 7. do 22. 2. 2019. Tekst poruke nalazi se u privitku. U nastavku ću opovrgnuti neke netočne i manipulativne tvrdnje koje se iznose u toj poruci.

  1. U poruci se tvrdi da je u najnovijem prijedlogu “zadržana satnica za osnovne škole i gimnazije kao u sadašnjem programu”. Time se indirektno poručuje da tako nije bilo u prijedlogu kurikuluma koji je bio na javnom savjetovanju u studenom i prosincu 2018. Nasuprot, satnica za osnovne škole i gimnazije u oba je prijedloga ista jer su kurikulumi iz svih predmeta, ne samo iz povijesti, rađeni za postojeću satnicu. O satnici predmeta ni u jednom slučaju nije odlučivala radna skupina za povijest jer se takve odluke ne donose na razini predmetnog kurikuluma.
  2. U poruci se tvrdi da “u gimnaziji povijest ostaje obvezni, a ne izborni predmet u zadnja dva razreda”. To je još jedna manipulativna tvrdnja jer ni u prijedlogu koji je bio na javnom savjetovanju u studenom i prosincu povijest nije bila predviđena kao izborni predmet u završnim razredima gimnazije. O statusu predmeta ni u jednom slučaju nije odlučivala radna skupina za povijest jer se takve odluke ne donose na razini predmetnog kurikuluma.
  3. U poruci se tvrdi da je novim kurikulumom “određeno 28 tema (koje odgovaraju jednom nastavnom satu) tako da ostaje dovoljno prostora za rad u izbornim temama”. To je netočna tvrdnja. Prema analizi koja je ovih dana napravljena, u pojedinom razredu postoji čak do 34 obavezne teme, na što još treba dodati nedefinirani broj izbornih tema. Nadalje, većina tema NE odgovara jednom nastavnom satu već ih je nužno obrađivati veći broj sati. Primjerice, takve predviđene obavezne teme su “Hrvati i Hrvatska u Drugom svjetskom ratu” ili “Nastanak i razvoj hrvatske nacije u dopreporodno i preporodno doba”. Jasno je da se u navedenim primjerima radi o temama koje se ne mogu obraditi u jednom nastavnom satu.
  4. U poruci se tvrdi da je “količina obaveznih sadržaja smanjena u odnosu na postojeće nastavne programe”. Kao što je evidentno iz prethodne točke, takvog smanjenja zapravo nema u usporedbi s postojećim programima, ali je evidentirano značajno povećanje broja obveznih tema u usporedbi s prijedlogom koji je bio na javnom savjetovanju u studenom i prosincu 2018.
  5. U poruci se tvrdi da je nastava povijesti “strukturirana prema organizacijskim područjima – domenama kao i u ostalim predmetima društveno-humanističkog područja”. Prema koordiniranom metodološkom pristupu Ekspertne radne skupine, u svakom predmetu moglo se odrediti 3 do 5 organizacijskih područja koja su definirana kao tematske cjeline, domene ili koncepti. Prema tome, svaka je radna skupina mogla odabrati bilo koje od ova tri organizacijska načela i nije bilo nikakve obaveze da svi predmeti imaju domene. Koncepte, primjerice, imaju i kurikulumi Geografije te Prirode i društva.
  6. Tvrdi se da su u ishode “uključeni sadržaji na kojima se ostvaruje razvoj vještina”. U koordiniranom metodološkom pristupu ERS-a, naprotiv, nema zahtjeva za izradom sadržajnih ishoda.
  7. Na kraju poruke stoji da “Očekivanja od učenika i učitelja su stavljena u realne okvire (nema zahtjeva za posebno praćenje i obavještavanje o učeničkom razvoju).” Ovakvi se zahtjevi ne donose na razini predmetnog kurikuluma već su sastavni dio koordiniranog metodološkog pristupa. Štoviše, u najnovijem prijedlogu koji je trenutačno na javnom savjetovanju stoji: “Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja). U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva drugačiji oblik i svrhu. Kroz kvalitativne osvrte učitelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati točan, konkretan i specifičan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikularnim dokumentima.” Prema tome, i najnoviji prijedlog traži da se prati učenički napredak i da se o njemu izvješćuje, budući da je to sastavni dio nastavničkog posla.