{"id":1049,"date":"2025-11-29T17:39:06","date_gmt":"2025-11-29T16:39:06","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1049"},"modified":"2026-01-18T17:43:39","modified_gmt":"2026-01-18T16:43:39","slug":"ustastvo-na-ulicama-podriva-demokraciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2025\/ustastvo-na-ulicama-podriva-demokraciju\/","title":{"rendered":"Usta\u0161tvo na ulicama podriva demokraciju"},"content":{"rendered":"\n

Normalizacija usta\u0161kih simbola nije samo povijesno pogre\u0161na, nego dru\u0161tveno opasna. Mar\u0161evi protiv fa\u0161izma nisu provokacija, nego nu\u017ean odgovor na porast nasilja i normalizaciju neousta\u0161ke simbolike. Oni koji tvrde da \u201cu Hrvatskoj nema fa\u0161izma\u201d zapravo onemogu\u0107avaju dru\u0161tvenu reakciju i time produbljuju krizu vrijednosti, ka\u017ee povjesni\u010dar, profesor i koautor jedinog zabranjenog ud\u017ebenika povijesti u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Duhovi pro\u0161losti obilje\u017eili su 2025. godinu. Hrvatsko dru\u0161tvo dobrim dijelom luta hodnicima zloglasne NDH, a svoju budu\u0107nost gradi formiraju\u0107i mlade sklone nasilju, kojem sve \u010de\u0161\u0107e svjedo\u010dimo. Sa povjesni\u010darom\u00a0Miljenkom\u00a0Hajdarovi\u0107em\u00a0razgovarali smo o povijesnim \u010dinjenicama koje sve vi\u0161e uzmi\u010du pred opasnim revizionizmom i negacionizmom.<\/p>\n\n\n\n

Nakon niza manifestacija neousta\u0161tva, zabrana kulturnih doga\u0111aja, nasilja temeljenog na etni\u010dkoj pripadnosti, u nedjelju se u vi\u0161e gradova odr\u017eavaju mar\u0161evi\u00a0Ujedinjeni protiv fa\u0161izma<\/a>. U polariziranoj Hrvatskoj odre\u0111eni krugovi tuma\u010de da fa\u0161izma nema, da se domoljublje smatra fa\u0161izmom, a mar\u0161eve smatraju provokacijom pa bi policija trebala zabraniti mar\u0161 s prate\u0107om komunisti\u010dkom ikonografijom. Dvije krajnosti \u2013 izgleda kao patologija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dana\u0161nja polarizacija nije \u201cpluralizam mi\u0161ljenja\u201d, nego posljedica nedostatka povijesne i gra\u0111anske pismenosti. U Hrvatskoj je Drugi svjetski rat i dalje nerazrije\u0161eni identitetski konflikt, a revizionizam i negacionizam opasno relativiziraju karakter NDH kao fa\u0161isti\u010dkog i rasnog re\u017eima te umanjuju patnju \u017ertava. Antifa\u0161izam nije ideologija jedne strane, nego temelj moderne Europe i Ustava Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Mar\u0161evi protiv fa\u0161izma nisu provokacija, nego nu\u017ean odgovor na porast nasilja i normalizaciju neousta\u0161ke simbolike. Oni koji tvrde da \u201cu Hrvatskoj nema fa\u0161izma\u201d zapravo onemogu\u0107avaju dru\u0161tvenu reakciju i time produbljuju krizu vrijednosti. U takvom trenutku du\u017enost je jasno govoriti o \u010dinjenicama i braniti univerzalne demokratske vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

Da ponovimo povijesne \u010dinjenice: za\u0161to usta\u0161ki pozdrav ZDS ne mo\u017ee imati dvostruku konotaciju, za\u0161to je otvoreno zazivanje NDH i usta\u0161a po splitskim i zagreba\u010dkim ulicama i stadionima neousta\u0161tvo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nema \u201cdvostruku konotaciju\u201d jer je povijesno nedvojbeno vezan isklju\u010divo za usta\u0161ki pokret i fa\u0161isti\u010dki re\u017eim NDH. Bio je slu\u017ebeni pozdrav re\u017eima koji je provodio rasne zakone, masovna ubojstva i organizirao logore smrti. To potvr\u0111uju historiografija, me\u0111unarodno pravo i sudska praksa u Hrvatskoj. Zato njegovo kori\u0161tenje u javnosti nije \u201cdomoljublje\u201d ni \u201cnavija\u010dka strast\u201d, nego oblik neousta\u0161tva tj. otvorena afirmacija ideologije odgovorne za zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

Uzvikivanje usta\u0161kih parola na ulicama i stadionima poti\u010de mr\u017enju prema manjinama, podriva demokratske vrijednosti i izravno kr\u0161i zakonske odredbe o zabrani totalitarne simbolike. Normalizacija takvih simbola nije samo povijesno pogre\u0161na nego i dru\u0161tveno opasna.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, mnogi \u0107e tvrditi da je ZDS hrvatski pozdrav iz Domovinskog rata?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ne mo\u017eemo govoriti o \u201chrvatskom pozdravu\u201d iz Domovinskog rata kada je potpuno jasno da ga je koristila samo jedna paravojna postrojba \u010dije je postojanje \u010dak bilo zabranjeno krajem 1991. godine. Zabranio ju je predsjednik Franjo Tu\u0111man zbog me\u0111unarodne \u0161tete ugledu Hrvatske koja je tada \u017eudila za priznanjem. \u010celnici tada\u0161njega HSP-a su otvoreno i uzastopno ponavljali da je izvori\u0161te njihove ideologije i sve vezano za HOS temeljeno na usta\u0161ama.<\/p>\n\n\n\n

Smatrate li da ima prostora da op\u0107e povijesne \u010dinjenice dopru do svijesti gra\u0111ana koji danas veli\u010daju usta\u0161ki pozdrav i ne vide ni\u0161ta sporno u pjevanju usta\u0161kih budnica u Bogovi\u0107evoj ulici? Dalija Ore\u0161kovi\u0107 poziva gra\u0111ane na bojkot\u00a0Marka Perkovi\u0107a Thompsona<\/a>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uvijek postoji prostor za promjenu, ali ona nije spontana, zahtijeva kvalitetno obrazovanje, jasno javno djelovanje institucija i dosljednu primjenu zakona. S jedne strane, moram zahvaliti Daliji Ore\u0161kovi\u0107 na ustrajnosti u porukama koje \u0161alje, ali jo\u0161 vi\u0161e moram kuditi \u0161utnju brojnih drugih politi\u010dara. Poziv na bojkot koncerata koji promoviraju takvu ideologiju legitiman je oblik gra\u0111anske akcije.<\/p>\n\n\n\n

U demokraciji je sasvim opravdano birati \u0161to podr\u017eavamo svojim novcem i prisustvom, osobito kada je rije\u010d o sadr\u017eajima koji \u0161ire mr\u017enju i vrije\u0111aju \u017ertve. Bojkot je nenasilan, civiliziran na\u010din obrane dru\u0161tvenih vrijednosti, a ne poku\u0161aj cenzure. U kona\u010dnici, nije pitanje glazbenog ukusa, nego po\u0161tovanja prema ljudskim \u017eivotima uni\u0161tenima u ime iste simbolike koja se danas poku\u0161ava rebrendirati kao \u201cdomoljublje\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Kako \u0107e na\u0161a suvremenost, sa svim elementima nacionalizma i neousta\u0161kim pojavama, izgledati s odre\u0111ene vremenske i povijesne distance, za neka tri desetlje\u0107a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povijesna distanca \u010desto razotkriva ono \u0161to u sada\u0161njosti poku\u0161avamo prikriti emotivnim ili politi\u010dkim interpretacijama. Ako se sada\u0161nji trend nacionalizma, revizionizma i normalizacije neousta\u0161ke simbolike promatra kroz objektivnu historiografsku optiku, za nekoliko desetlje\u0107a \u0107e se jasno vidjeti kao reakcija dru\u0161tva koje nije uspjelo rije\u0161iti svoje temeljne sukobe s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Suvremene pojave mr\u017enje i nasilja bit \u0107e analizirane kao simptom slabih institucija, nedostatka kvalitetne obrazovne politike i politi\u010dkog oportunizma koji je zloupotrebljavao emocije. Povjesni\u010dari budu\u0107nosti promatrat \u0107e ovo razdoblje kao vrijeme u kojem su demokratske vrijednosti testirane i u kojem se odlu\u010divalo ho\u0107e li dru\u0161tvo krenuti prema otvorenosti i pluralizmu ili prema zatvaranju i strahu. Veliko je pitanje kakav \u0107e u budu\u0107nosti biti politi\u010dki polo\u017eaj HDZ-a, jer od toga uvelike ovisi ho\u0107e li se razdoblje devedesetih napokon otvoriti za ozbiljniju i kriti\u010dki utemeljenu raspravu.<\/p>\n\n\n\n

\n

ZDS nema \u201cdvostruku konotaciju\u201d jer je povijesno vezan isklju\u010divo za usta\u0161ki pokret i fa\u0161isti\u010dki re\u017eim NDH. Bio je slu\u017ebeni pozdrav re\u017eima koji je provodio rasne zakone, masovna ubojstva i organizirao logore smrti<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Kada to ka\u017eete, ve\u0107ina hrvatskih politi\u010dkih stranaka odmah bi se digla, u smisli \u0161to uop\u0107e ima biti sporno u devedesetima kada su one bile \u010diste kao suza?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nisu, sasvim je evidentna trenutna nesklonost javnoj analizi tog perioda, od pitanja ratnih zlo\u010dina, privatizacije i odnosa prema manjinama do oblikovanja memorijskih politika. Stvara se prostor za mitologizaciju i politizaciju povijesti. Ako do\u0111e do promjene politi\u010dke dinamike, realna je mogu\u0107nost da \u0107e istra\u017eivanja tog razdoblja postati slobodnija, a dru\u0161tvo zrelije za suo\u010davanje s vlastitim naslje\u0111em.<\/p>\n\n\n\n

Takav proces nije revan\u0161izam, nego nu\u017ean preduvjet izgradnje povjerenja, pravne dr\u017eave i demokratske kulture koja mo\u017ee podnijeti istinu. Drugim rije\u010dima, perspektiva nije unaprijed zadana. Ovisit \u0107e o tome ho\u0107emo li danas dovoljno hrabro braniti istinu, \u017ertve i ljudsko dostojanstvo. Ako ne, budu\u0107a \u0107e historiografija ovo doba opisivati kao izgubljenu \u0161ansu.<\/p>\n\n\n\n

Ali dana\u0161nja je perspektiva da hrvatsko dru\u0161tvo i politika imaju potrebu zgaziti ne samo antifa\u0161isti\u010dke tekovine nego i pijetet prema stradalima u Drugom svjetskom ratu, o \u010demu govori i sramotni okrugli stol o Jasenovcu koji je odr\u017ean u Saboru?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Okrugli stol u Hrvatskom saboru koji je otvoreno relativizirao karakter logora Jasenovac nije bio tek pojedina\u010dni incident, nego simptom dubljeg problema u kojem se institucije dr\u017eave koriste za legitimizaciju revizionisti\u010dkih narativa. Kada najvi\u0161e tijelo zakonodavne vlasti daje prostor negatorima povijesno potvr\u0111enih \u010dinjenica, to je poruka da se neousta\u0161ke interpretacije smatraju dru\u0161tveno prihvatljivima. Time se ne udara samo na antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti, nego se poni\u017eava dostojanstvo \u017ertava i pre\u017eivjelih te potkopavaju temeljna eti\u010dka na\u010dela na kojima po\u010diva svaka moderna demokracija.<\/p>\n\n\n\n

No, revizionizam, sada i negacionizam o\u00a0Jasenovcu<\/a>\u00a0sve se vi\u0161e prihva\u0107aju u narodu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jasenovac je povijesno dokumentiran kao logor smrti u kojem su ubijane tisu\u0107e Srba, \u017didova, Roma i politi\u010dkih protivnika. O tome svjedo\u010de arhivski dokumenti NDH, svjedo\u010denja pre\u017eivjelih, me\u0111unarodna istra\u017eivanja i sudske presude. Poku\u0161aji da se taj zlo\u010din relativizira ili predstavi kao \u201cradni logor\u201d nisu znanstvena rasprava, nego oblik negacionizma.<\/p>\n\n\n\n

Kada se takvi sadr\u017eaji promi\u010du iz Sabora, \u0161alje se vrlo opasna poruka: da je dru\u0161tveno prihvatljivo napadati povijesnu istinu i vrije\u0111ati \u017ertve. To otvara prostor nasilju, mr\u017enji i daljnjoj eroziji demokratskih vrijednosti. Umjesto da bude branik pluralizma i dijaloga, Sabor je ovim \u010dinom postao megafon ekstremizma i to je najsna\u017eniji dokaz koliko su institucije podlo\u017ene politi\u010dkom oportunizmu umjesto moralnoj odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n

\n

Crkva \u010desto zauzima oportunisti\u010dki polo\u017eaj: jasno se ogla\u0161ava kada je rije\u010d o temama koje smatra ideolo\u0161ki prioritetnima, ali ostaje tiha ili suzdr\u017eana kada je rije\u010d o neousta\u0161kim pojmovima, govoru mr\u017enje i politi\u010dkom nasilju. \u0160utnja u takvim trenucima nije neutralna. Ona postaje oblik pre\u0161utne podr\u0161ke i ohrabrenja ekstremizma<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Nedavno je i saborski zastupnik Nino Raspudi\u0107 ustvrdio da \u201cHrvatska nije pobijedila 1945.\u201d i da je \u201cpobijedio Winston Churchill, kao istinski antifa\u0161ist\u201d. \u0160to bi bilo da je Tu\u0111man takav stav zastupao 1991. godine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izjava da \u201cHrvatska nije pobijedila 1945.\u201d povijesno je neutemeljena i politi\u010dki manipulativna. Da je 1991. Tu\u0111man zastupao stav sli\u010dan onome koji danas \u010dujemo od Raspudi\u0107a, te\u0161ko da bi Hrvatska ikada stekla me\u0111unarodno priznanje. Zapadna diplomacija ne bi poduprla projekt koji bi se temeljio na reinterpretaciji NDH, nego bi ga promatrala kao prijetnju stabilnosti u regiji. Bez jasno iskazanog antifa\u0161isti\u010dkog identiteta Hrvatska bi vrlo vjerojatno bila izolirana, a pitanje je uop\u0107e bi li se uspostavila u dana\u0161njim granicama.<\/p>\n\n\n\n

Ironi\u010dno, 1991. nitko od dana\u0161njih glasnih kriti\u010dara antifa\u0161izma nije se usudio iznijeti takve teze, tada je bilo politi\u010dki oportunije pozivati se na Tu\u0111manov partizanski legitimitet i pobjedu nad fa\u0161izmom. \u010cini se da je hrabrost relativan pojam: raste proporcionalno udaljenosti od stvarnih povijesnih rizika i opada \u0161to je bli\u017ee osobnoj odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n

I nadmetanje tko je ve\u0107i \u201cantikomunist\u201d postalo je posebna politi\u010dka disciplina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas je dio desnih politi\u010dkih opcija izgradio \u010ditav identitet na retorici \u201cantikomunizma\u201d, ali ne kroz ozbiljnu i argumentiranu kritiku komunisti\u010dkih zlo\u010dina i totalitarizma, nego kroz napad na antifa\u0161izam kao civilizacijsku vrijednost, \u010dime relativiziraju fa\u0161izam i rehabilitiraju usta\u0161ku simboliku.<\/p>\n\n\n\n

Umjesto da se bave stvarnim problemima tranzicijske pravde, korupcije ili dru\u0161tvenih nejednakosti, oni instrumentaliziraju povijest kako bi stvorili jednostavne neprijatelje i mobilizirali bira\u010dku bazu. Paradoks je o\u010dit: te\u0161ko je biti uvjerljiv antikomunist, a istovremeno ignorirati ili opravdavati fa\u0161isti\u010dke ideologije. Upravo zato takva politika pripada vi\u0161e podru\u010dju propagande nego ozbiljne javne debate.<\/p>\n\n\n\n

Raspudi\u0107 je izjavio da \u201cne stoje pri\u010de da je Hrvatska utemeljena na antifa\u0161izmu, da je temelj Banovina Hrvatska\u201d. Zaboravio je Pragmati\u010dku sankciju, fale nam samo jo\u0161 Habsbur\u0161ka Monarhija i Marija Terezija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada politi\u010dari izvla\u010de pojedine povijesne fragmente, poput Banovine Hrvatske ili bilo koje druge epizode i pretvaraju ih u mitolo\u0161ke temelje dr\u017eavnosti, oni se ne bave historiografijom nego propagandom. Kratkotrajna Banovina Hrvatska iz 1939. bila je rezultat kompromisa unutar Kraljevine Jugoslavije, bez suvereniteta, bez kontrole nad vojskom, financijama ili dr\u017eavnom politikom.<\/p>\n\n\n\n

Opasno je selektivno birati epizode iz povijesti kako bi se njima podupirali suvremeni politi\u010dki narativi. Suvremena Hrvatska nastala je na ustavnom poretku, me\u0111unarodnom priznanju 1991. i antifa\u0161isti\u010dkoj legitimaciji. Sve ostalo pripada prostoru politi\u010dkih legendi \u2013 privla\u010dnih za retoriku i dru\u0161tvene mre\u017ee, ali potpuno neodr\u017eivih u znanstvenoj analizi. Nadam se da je Raspudi\u0107u to jasno i da svjesno koristi manipulaciju za osobni probitak. U suprotnom mora poslu\u0161ati kolegije suvremene povijesti na fakultetu na kojem radi.<\/p>\n\n\n\n

Prije dvije godine dogodila se jedna od prvih zabrana u ovom nacionalisti\u010dkom valu, zabrana va\u0161eg ud\u017ebenika povijesti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zabrana mog ud\u017ebenika prije dvije godine bila je prvi signal \u0161ireg trenda u kojem politi\u010dka mo\u0107 intervenira u obrazovne sadr\u017eaje kada oni ne odgovaraju dominantnom narativu. Najporazniji element tog procesa nije sama odluka, nego ti\u0161ina stru\u010dne zajednice.<\/p>\n\n\n\n

U trenutku kada je ud\u017ebenik uklonjen bez argumentirane akademske rasprave, a na temelju polovi\u010dnog i metodolo\u0161ki neadekvatnog mi\u0161ljenja, izostala je javna obrana temeljnih profesionalnih standarda povijesne struke i nastavni\u010dke autonomije.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010di, politika odre\u0111uje kako u\u010dimo povijest?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to je ud\u017ebeniku stavljeno na teret nisu bile \u010dinjeni\u010dne pogre\u0161ke, nego njegova multiperspektivnost, odnosno poku\u0161aj da se u\u010denike potakne na kriti\u010dko promi\u0161ljanje. Upravo to ga je u\u010dinilo politi\u010dki nepo\u017eeljnim. Kada se povijesti pristupa kao dogmi, a ne kao znanstvenoj disciplini otvorenoj pitanjima, izvori i argumenti postaju opasni, a interpretacija se zamjenjuje propagandom.<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, zabrana ud\u017ebenika bila je primjer klasi\u010dnog politi\u010dkog diktata: vlast je iskoristila institucionalne poluge pritiska, prona\u0161la instrumente u sustavu obrazovanja i poslala jasnu poruku nastavnicima i autorima \u2013 autocenzura je po\u017eeljna, a istra\u017eiva\u010dka hrabrost ka\u017enjiva. Ako dru\u0161tvo na to odgovori \u0161utnjom, posljedica je ne samo osiroma\u0161ivanje obrazovanja, nego i korak prema modelu u kojem se povijest ne u\u010di, nego propisuje.<\/p>\n\n\n\n

Sve vi\u0161e mladih se nasilno pona\u0161a. Najlak\u0161e je navesti obrazovanje kao isklju\u010divog krivca. U eri dru\u0161tvenih mre\u017ea, aktualnoj politi\u010dkoj klimi i nespremnosti institucija za obra\u010dun s neustavnim pojavama, mo\u017ee li samo obrazovanje biti krivac?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160kole djeluju unutar \u0161ireg okru\u017eenja koje oblikuju politi\u010dki diskurs, mediji, dru\u0161tvene mre\u017ee, obiteljska dinamika, ekonomske okolnosti i javne institucije. Ako u tom okru\u017eenju nasilje, govor mr\u017enje i neustavne poruke ostaju neka\u017enjeni, mladima se implicitno \u0161alje poruka da je takvo pona\u0161anje dru\u0161tveno prihvatljivo.<\/p>\n\n\n\n

U atmosferi tolerancije prema \u0161ovinizmu i normalizacije neousta\u0161ke simbolike mladi u\u010de iz primjera, i to ne primarno iz primjera \u0161kole, nego iz primjera dru\u0161tva. Nasilje postaje legitimno kada politi\u010dari relativiziraju zlo\u010dine NDH, kada se usta\u0161ka ikonografija ozna\u010dava kao \u201cfolklor\u201d, kada mediji poti\u010du polarizaciju, a institucije izbjegavaju dosljednu primjenu zakona. Tada \u0161kola ostaje usamljeni glas koji poku\u0161ava graditi vrijednosti po\u0161tovanja i ravnopravnosti, dok ostatak javnog prostora \u0161alje posve suprotne signale.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od zna\u010dajnih stupova hrvatskog dru\u0161tva i neizbje\u017ena karika u obrazovanju jeste i Katoli\u010dka crkva. Ima li njene odgovornosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U na\u0161oj dru\u0161tvenoj dinamici posebno je va\u017ena i odgovornost Katoli\u010dke crkve, koja ima sna\u017ean utjecaj na oblikovanje moralnih stavova i konzervativnog identiteta u Hrvatskoj. Iako bi moralni autoritet trebao biti prvi u osudi \u0161ovinizma, nasilja i manipulacije povije\u0161\u0107u, Crkva \u010desto zauzima oportunisti\u010dki polo\u017eaj: jasno se ogla\u0161ava kada je rije\u010d o temama koje smatra ideolo\u0161ki prioritetnima, ali ostaje tiha ili suzdr\u017eana kada je rije\u010d o neousta\u0161kim pojmovima, govoru mr\u017enje i politi\u010dkom nasilju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160utnja u takvim trenucima nije neutralna. Ona postaje oblik pre\u0161utne podr\u0161ke i ohrabrenja ekstremizma. Tek kada politika, institucije, mediji, pravosu\u0111e i Crkva preuzmu svoj dio odgovornosti i jasno postave granice, obrazovanje \u0107e mo\u0107i ostvariti svoj stvarni potencijal u izgradnji demokratskog dru\u0161tva. Djeca u\u010de iz onoga \u0161to vide, ne iz onoga \u0161to im govorimo. A ono \u0161to danas vide nije ohrabruju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

IZVOR<\/strong>: Arbutina, P. (2025). Miljenko Hajdarovi\u0107: Usta\u0161tvo na ulicama podriva demokraciju. Novosti. URL: https:\/\/www.portalnovosti.com\/miljenko-hajdarovic-ustastvo-na-ulicama-podriva-demokraciju\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Normalizacija usta\u0161kih simbola nije samo povijesno pogre\u0161na, nego dru\u0161tveno opasna. Mar\u0161evi protiv fa\u0161izma nisu provokacija, nego nu\u017ean odgovor na porast […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1050,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[207],"tags":[527,429,529],"class_list":["post-1049","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-u-medijima","tag-u-medijima","tag-ustase","tag-za-dom-spremni"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Hajdarovic_Vjeran-Zganec-Rogulja.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1049"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1049\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1051,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1049\/revisions\/1051"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}