{"id":1062,"date":"2019-01-25T17:58:00","date_gmt":"2019-01-25T16:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1062"},"modified":"2026-01-18T18:03:45","modified_gmt":"2026-01-18T17:03:45","slug":"uzbuna-zbog-povijesti-domovinski-rat-umjesto-nob-a-bubat-ce-se-vise-nego-ikad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2019\/uzbuna-zbog-povijesti-domovinski-rat-umjesto-nob-a-bubat-ce-se-vise-nego-ikad\/","title":{"rendered":"Uzbuna zbog povijesti: Domovinski rat umjesto NOB-a, bubat \u0107e se vi\u0161e nego ikad"},"content":{"rendered":"\n<p>NOVI ljudi zadu\u017eeni za kurikularnu reformu radikalno su izmijenili kurikulum povijesti tako da bi se ona, ako dokument pro\u0111e, trebala raditi na zastarjeli na\u010din, kao prije 1990-ih, s vi\u0161e bubanja i manje razumijevanja no ikada prije, tvrde kriti\u010dari.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p>U prilog informacijama da se oko njega vode bitke izme\u0111u ostalog govori i \u010dinjenica da su u dana\u0161njim Narodnim novinama objavljeni kurikularni dokumenti za ve\u0107inu predmeta, osim za desetak, me\u0111u kojima su i povijest, hrvatski i tjelesna kultura.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema informacijama iz Ministarstva, najvi\u0161e problema ima s dokumentima za povijest, dok bi se oni za hrvatski i za tjelesni trebali mo\u0107i relativno lako rije\u0161iti. Oko ostalih predmeta vi\u0161e nema sporova.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekspertna radna skupina, koju vodi biv\u0161i HDZ-ov ministar obrazovanja Radovan Fuchs, Ministarstvu je ve\u0107 dostavila&nbsp;dokumente za hrvatski, a za neke sporne to\u010dke, kojih nema mnogo, anga\u017eirat \u0107e se neovisni stru\u010dnjaci, uglavnom s Filozofskog fakulteta i s Instituta za jezik.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rat oko povijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Najvi\u0161e prijepora trenutno stvara kurikulum iz povijesti. Kriti\u010dari isti\u010du da iznena\u0111uje \u010dinjenica da se nova Radna skupina (RS) za povijest, koju je imenovao Fuchs, odlu\u010dila za najopse\u017enije izmjene dokumenta, koje se navodno kre\u0107u oko 80 %, iako je on u javnoj raspravi uglavnom bio hvaljen, a dobio je dobre ocjene i u recenziji Bavarskog dr\u017eavnog ministarstva obrazovanja, kulture, znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvorni kurikulum povijesti tijekom javne rasprave najlo\u0161ije je ocijenio HAZU, koji je i ina\u010de vodio naj\u017ee\u0161\u0107u bitku protiv Cjelovite kurikularne reforme koju je radila skupina na \u010delu s Borisom Joki\u0107em. Stru\u010dna radna skupina nastojala je uva\u017eiti primjedbe HAZU-a i strane recenzije i nastojala je unijeti odgovaraju\u0107e izmjene. No tvrde da one nisu bile dovoljne za novu Radnu skupinu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ideologije, osobne misije ili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Neki kriti\u010dari smatraju da dio problema treba tra\u017eiti u \u010dinjenici da novu Radnu skupinu dobrim dijelom \u010dini prili\u010dno konzervativan sastav, u kojem je me\u0111u ostalima \u010dak i Jasenka \u0160timac, koja je prije nekoliko godina bila na listi ekstremnih desni\u010dara Brune Esih i Zlatka Hasanbegovi\u0107a za zagreba\u010dke izbore. Ona je u travnju 2018. tako\u0111er sudjelovala u raspravi o kurikulumu koju su organizirali \u0110uro Glogo\u0161ki i drugi predstavnici \u0161atora\u0161kog napada na SDP-ovu vladu. Tom prilikom izjavila je da broj nastavnih sati posve\u0107enih Domovinskom ratu treba barem udvostru\u010diti te da u nastavu treba uklju\u010diti ratne veterane i posjete u\u010denika mjestima najve\u0107ih vojnih pobjeda.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav sastav, prema kriti\u010darima, navodno \u017eeli do u detalje odrediti sadr\u017eaje koje \u0107e nastavnici pou\u010davati, a istovremeno nastoji dati neprimjereno velik prostor nacionalnoj povijesti s te\u017ei\u0161tem na Domovinskom ratu. Prema njima, u kurikulumu povijesti za 8. razred, koji pokriva 20. stolje\u0107e koje je prepuno izuzetno zna\u010dajnih doga\u0111aja za suvremenu stvarnost, neprimjereno velik dio gradiva, navodno vi\u0161e od 30 %, posve\u0107en je Domovinskom ratu. Neki smatraju da to name\u0107e zaklju\u010dak da autori promjena nisu previ\u0161e skloni ulaziti u tematiziranje pora\u017eenog re\u017eima u Drugom svjetskom ratu, odnosno da su skloni revizionisti\u010dkim te\u017enjama izjedna\u010davanja zlo\u010dina usta\u0161a, \u010detnika i partizana \u0161to je navodno i prijedlog jedne od tema u 8. razredu.<\/p>\n\n\n\n<p>Najodgovornijom za drasti\u010dne izmjene kriti\u010dari dr\u017ee Marijanu Marinovi\u0107, koja nije sudjelovala u izradi kurikularnih dokumenata, a koja je 2016. na Hrvatskom institutu za povijest izjavila da ih treba baciti u sme\u0107e (pogledajte video dolje). Smatraju da je ona u kurikulum ugurala neke ameri\u010dke modele iz sredine devedesetih godina. Tvrde da je ve\u0107 ranije radila odre\u0111ene kurikularne dokumente za strukovne \u0161kole s time da je Joki\u0107ev SRS u javnoj raspravi pokazao da su neki od njih bili doslovan prijevod ameri\u010dkih dokumenata na hrvatski, u \u010demu bi se mogao i\u0161\u010ditati njezin osobni afinitet (primjer usporedbe dolje).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Marijana Marinovi\u0107 napada kurikulum povijesti\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/9ggh-e-8Y4w?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Koren: Bubanja vi\u0161e nego 1990-ih<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dr. sc. Snje\u017eana Koren, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je radila na kurikularnoj reformi, ka\u017ee da je, prema informacijama koje je dobila, dokument iz povijesti gotovo u potpunosti promijenjen te da \u0107e takav poticati bubanje, smanjivati kreativnost u\u010denika i ograni\u010davati slobode nastavnika.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Promijenjena su \u010dak i poglavlja na koja nije bilo niti jedne primjedbe u javnoj raspravi. Promijenjeni su fundamentalni dijelovi dokumenta. Uvedena su nova organizacijska podru\u010dja i prema njima izra\u0111eni novi ishodi, tako da doslovce nije zadr\u017ean ni jedan ishod iz izvornog dokumenta. Dodatno je mno\u0161tvo novih sadr\u017eaja&#8221;, rekla je za Index.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Prema informacijama koje imam, izba\u010deni su svi koncepti koji omogu\u0107uju razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, iako isti takvi koncepti postoje i u HNOS-u i u strukovnom kurikulumu iz 2017. na kojemu je radila i sada\u0161nja koordinatorica. Ako je to tako, to zna\u010di povratak bubanju i reprodukciji podataka, a izrazito ograni\u010dava prostor za kriti\u010dko mi\u0161ljenje i nastavni\u010dku kreativnost. To zna\u010di da imamo dokument koji predvi\u0111a nastavu u gimnaziji na ni\u017eoj razini od kurikuluma za strukovne \u0161kole&#8221;, upozorila je.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nastavnici bez slobode ne mogu obrazovati slobodne, misle\u0107e u\u010denike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Smatra da to zapravo ru\u0161i temeljne postulate kurikularne reforme kao \u0161to su aktivan pristup u\u010denju u kojem bi djeca radila i u\u010dila sama kroz vlastite aktivnosti te da ru\u0161i i nastavni\u010dku autonomiju.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Meni je zanimljiv strah od davanja autonomije nastavnicima. Zanima me kako oni koji se toliko zala\u017eu za propisivanje misle da se odgajaju kreativni ljudi. Nastavnici kojima se sve propi\u0161e, koji ne smiju misliti svojom glavom, trebali bi odgajati kreativnu djecu?&#8221; upozorava na\u0161a stru\u010dnjakinja za povijest 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&#8220;Gore nego 1990-ih&#8221;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Koren smatra da razlog za ograni\u010davanje sloboda nastavnika u slu\u010daju povijesti ne mo\u017ee biti neki strah koji bi proizlazio iz \u010dinjenice da imamo dvije Hrvatske &#8211; jednu koja je sklonija revizionisti\u010dkom pristupu fa\u0161izmu i drugu, skloniju antifa\u0161izmu.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ne vjerujem da bi to mogao biti klju\u010dni prijepor. Rekla bih da je u sredi\u0161tu aktualnog konflikta oko kurikuluma na\u010din na koji \u0107emo shva\u0107ati nastavu povijesti. Mislim da u ovakvim nastojanjima da se sve detaljno propi\u0161e i da se ograni\u010di autonomija nastavnika ima jako puno kontinuiteta s nastavom povijesti kakva je bila prije 1990. U najmanju ruku, taj prijedlog vra\u0107a nas na stanje prije Nastavnog plana i programa koji je usvojen 2006., tzv. Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS). Prema HNOS-u u osnovnoj \u0161koli obra\u0111ivalo se 11 do 12 tema. Osim toga, tada nikome nije padalo na pamet da nastavnicima definira broj nastavnih jedinica po temi, niti da im definira naslove nastavnih jedinica. Koliko sam informirana, ovaj prijedlog to \u010dini time \u0161to definira \u010dak 30-ak tema po razredu (slika dolje). Ako se uzme u obzir da se povijest pou\u010dava ukupno 70 sati godi\u0161nje, to zna\u010di da su zapravo to\u010dno propisane i pojedine nastavne jedinice i njihov redoslijed u nastavi. Toga nema ni u jednom drugom kurikulumu&#8221;, rekla je Koren.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"765\" height=\"315\" src=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/povijest-kopija-Marinovic.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1064\" srcset=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/povijest-kopija-Marinovic.jpg 765w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/povijest-kopija-Marinovic-300x124.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 765px) 100vw, 765px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Usporedba djeli\u0107a prijedloga Marinovi\u0107 i ameri\u010dkog prijedloga<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Kopiranje ameri\u010dkih modela<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Podsje\u0107a da je Stru\u010dna radna skupina 2016. imala velikih problema s pojedinim savjetnicima u Agenciji za odgoj i obrazovanje, osobito s Marinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To dobro ilustriraju odgovori u stru\u010dnoj raspravi koji su jo\u0161 uvijek vidljivi na slu\u017ebenoj stranici&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.kurikulum.hr\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Cjelovite kurikularne reforme<\/a>. Primjerice, sada\u0161nja koordinatorica nove radne skupine Marinovi\u0107 napisala je osvrt namijenjen Znanstvenom vije\u0107u za obrazovanje i \u0161kolstvo koje je akademik Paar pokrenuo pri HAZU. U svom osvrtu je citirala dijelove metodi\u010dkog priru\u010dnika iz 80-ih godina kako bi pokazala da se na\u0161 kurikulum nastavlja na marksisti\u010dku dijalekti\u010dko-materijalisti\u010dku matricu tog vremena. U odgovoru na taj osvrt, tada\u0161nja Stru\u010dna radna skupina je argumentirano pokazala da se ne radi o citatu, ve\u0107 o prera\u0111enom ulomku u koji su uba\u010deni odre\u0111eni izrazi i fraze koji u izvornom tekstu iz 80-ih ne postoje&#8221;, objasnila je.<\/p>\n\n\n\n<p>Odgovaraju\u0107i na teze onih koji podr\u017eavaju radikalne promjene u kurikulumu, Koren je ustvrdila da nije to\u010dno da u SRS-u za povijest nisu slijedili primjedbe recenzenata kao \u0161to su Bavarsko ministarstvo i HAZU. Tako\u0111er tvrdi da su neto\u010dne tvrdnje da je radna skupina trebala uvesti domene u kurikulum.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"765\" height=\"1018\" src=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/povijest-bubanje.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1065\" srcset=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/povijest-bubanje.jpg 765w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/povijest-bubanje-225x300.jpg 225w\" sizes=\"auto, (max-width: 765px) 100vw, 765px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Sadr\u017eaj za povijest za peti razred<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Budak: Ne u\u010dimo djecu razumijevanju<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sli\u010dne zamjerke imaju i neki drugi kriti\u010dari povezani s kurikularnom reformom.<\/p>\n\n\n\n<p>Povjesni\u010dar dr. sc. Neven Budak, s Filozofskog fakulteta, koji je bio predsjednik Posebnog stru\u010dnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ka\u017ee da jo\u0161 nije imao prilike vidjeti najnoviji prijedlog.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;No on navodno propisuje mnogo vi\u0161e sadr\u017eaja s velikim brojem nastavnih jedinica tako da potpuno ograni\u010dava kreativnost nastavnika i mogu\u0107nost dubinskog ulaska u materiju, dakle, razvijanja onih vje\u0161tina koje bi djeca zahvaljuju\u0107i novom kurikulumu trebala stjecati, a to su kriti\u010dko promi\u0161ljanje, u\u010denje kako u\u010diti, u\u010denje s razumijevanjem i sl.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Budak priznaje da bi trebalo preispitati sadr\u017eaje kurikuluma iz povijesti jer je u ovom trenutku mo\u017eda preradikalno ostaviti nastavnicima potpunu izbornost, za koju se on osobno zalagao.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;No ne treba i\u0107i ni u drugi ekstrem tako da sve bude propisano. Kako je mogu\u0107e da se kurikulum drasti\u010dno promijeni, ako je ve\u0107 bio pripremljen, ako je pro\u0161ao javnu raspravu i dobio pozitivne ocijene inozemnih stru\u010dnjaka? U raspravi je velika ve\u0107ina komentara bila pozitivna. Stoga je pitanje za\u0161to je trebalo i\u0107i u velike promjene dokumenta. Pozitivna mi\u0161ljenja iz rasprave uop\u0107e nisu uzeta u obzir, a uzeta su samo kriti\u010dka. No \u010dak i u tom slu\u010daju nije trebalo i\u0107i u radikalnu preradu kurikuluma kakva je napravljena&#8221;, isti\u010de na\u0161 povjesni\u010dar.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hajdarovi\u0107: Kontrola obrazovanja je obilje\u017eje totalitarizma<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Miljenko Hajdarovi\u0107, urednik Hrvatskog povijesnog portala i biv\u0161i \u010dlan SRS-a za povijest, ka\u017ee da kao povjesni\u010dar i sociolog na trenutni problem, koji smatra svojevrsnim skandalom, gleda i sa sociolo\u0161ke strane.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovdje prvo vidim problem odnosa mo\u0107i i stratifikacije. Savjetnica Marinovi\u0107 o\u010dito se po svojem polo\u017eaju u sustavu smatra pozvanom da ima glavnu rije\u010d. Nakon \u0161to je ve\u0107 2016. najavila da kurikulum treba baciti u sme\u0107e, sada je dobila priliku da mu utisne svoj pe\u010dat&#8221;, ka\u017ee Hajdarovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Hajdarovi\u0107 smatra da \u0107e ideje novog kurikuluma biti odraz totalitarizma kao \u0161to je bio onaj iz vremena Jugoslavije u kojem je pove\u0107i dio predmeta povijesti bio ispunjen NOB-om i aktivnostima partije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u017divimo u dru\u0161tvu koje bi silno \u017eeljelo biti demokratsko, no nikako da se otrgne totalitarizmu. Jedno od obilje\u017eja totalitarizma je i kontrola obrazovanja. \u0160kolski predmet Povijest uvijek je bio na prvoj liniji obrane dr\u017eavnih politika. Kao i u jugoslavenskom re\u017eimu, i sada se osje\u0107a potreba da se u\u010diteljima povijesti vrlo jasno propi\u0161e \u0161to i kako moraju raditi. Divergentno mi\u0161ljenje tu nije po\u017eeljno. Prema u\u010diteljima se iskazuje izrazito nepovjerenje u njihovu stru\u010dnost i imaginaciju. \u010cesto se spominje izvrsnost pa se postavlja pitanje gdje je tu mjesto za izvrsnost u\u010ditelja? O\u010dekuje li se od njih samo izvrsnost u reprodukciji zadanog sadr\u017eaja? Od silne koli\u010dine gradiva nastavnici jure kroz teme, nemaju prilike za kreativnost i brzo pregore na svom poslu. To nas izgleda o\u010dekuje i naredno desetlje\u0107e ili dva. \u010cini mi se da \u0107e ova reforma propasti kao i poznati HNOS.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ministarstvo: Rije\u0161it \u0107emo probleme<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prema informacijama iz MZO-a, ju\u010der su u Narodnim novinama objavljena 24 kurikuluma s 590 stranica materijala. Sljede\u0107i tjedan trebalo bi biti objavljeno jo\u0161 sedam do devet kurikuluma. Trenutno se oko ERS-a spore jo\u0161 dvije radne skupine &#8211; ona za tjelesni i zdravstveni odgoj te ona za povijest.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o povijesti, stru\u010dnjaci se ne mogu dogovoriti koliko \u0107e sadr\u017eaja i tema biti propisano kurikularnim dokumentom.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ministarstvo o\u010dekuje da se Radna skupina za povijest i Ekspertna radna skupina usuglase. Ne\u0107emo se mije\u0161ati u rad struke, no ne\u0107emo ni prihvatiti da se u\u010denje povijesti ponovno svede na bubanje podataka. Kurikulum mora poticati razumijevanje i kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Tako\u0111er, nama nije prihvatljiva mogu\u0107nost da je 80 % dokumenta izmijenjeno, ako je to istina&#8221;, poru\u010duju iz resora Bla\u017eenke Divjak.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Marinovi\u0107: Nisam ni konzervativna ni nazadna<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Voditeljica RS-a za povijest Marinovi\u0107 ka\u017ee da su se autori kurikula, nakon dono\u0161enja recenzije u travnju 2018. ponovno sastali sa zada\u0107om da usklade kurikul sa zaklju\u010dcima recenzije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Njihova temeljna zada\u0107a bila je reorganizacija domena, uskla\u0111ivanje sadr\u017eaja i odgojno-obrazovnih ishoda psiho-fizi\u010dkom uzrastu u\u010denika teoriji kurikuluma i suvremenoj povijesnoj znanosti. Ignorirali su recenziju i nisu to nisu u\u010dinili. Zatim je u jesen donesena jedinstvena metodologija ERS-a, na temelju znanstvene teorije kurikula. Jedinstvena metodologija je tra\u017eila od svih autora kurikula uskla\u0111ivanje sadr\u017eaja i odgojno-obrazovnih ishoda.&nbsp; U studenome 2018. povjesni\u010dari predaju Prijedlog kurikula koji nije uskla\u0111en s jedinstvenom metodologijom. Sve ostale radne skupine, ukupno 27 radnih skupina za predmetne kurikule, predaju dora\u0111ene kurikule koji su uskla\u0111eni s jedinstvenom metodologijom. Tako\u0111er, bavarska recenzija naglasila je kao najve\u0107u slabost Prijedloga kurikula nepovezanost ishoda u\u010denja i obrazovnih sadr\u017eaja&#8221;, tvrdi Marinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Voditeljica RS-a za povijest poku\u0161ala je objasniti razloge zbog kojih su oni imali zna\u010dajno vi\u0161e promjena od ostalih RS-ova.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Dakle mi smo imali dva posla. Prvi je bio da uskladimo kurikul s jedinstvenom metodologijom, a drugi da ga uskladimo s o\u010ditovanjima i prijedlozima u javnoj raspravi. Druge radne skupine rade samo uskla\u0111ivanje s o\u010ditovanjima u javnoj raspravi. To je razlog za\u0161to na\u0161 kurikul ima puno izmjena.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Uvjerena je da kurikulum sam po sebi ne diktira ho\u0107e li u\u010denici bubati gradivo ili ne.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Da li \u0107e u\u010denik bubati napamet ili razvijati kriti\u010dko i kreativno mi\u0161ljenje, to ovisi o sinergiji triju \u010dimbenika: kurikula, ud\u017ebenika i stru\u010dnosti nastavnika.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Marinovi\u0107 isti\u010de da njezin 20-godi\u0161nji znanstveni rad i objavljene knjige pokazuju da je stru\u010dna i kompetentna te da ni na koji na\u010din nije konzervativna.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u0160to se ti\u010de moje stru\u010dnosti i kompetentnosti mo\u017eete pogledati moju stru\u010dno-znanstvenu bibliografiju i pro\u010ditati pone\u0161to od toga. Mislim da sam ja posljednja osoba u krugovima povjesni\u010dara koja se bavi nastavom povijesti, a koja se mo\u017ee okarakterizirati konzervativnom i nazadnom. To je ujedno i moj osobni pe\u010dat nastavi povijesti. Ovaj posao koji trenutno radim ne\u0107e umanjiti kao i pove\u0107ati moj ugled me\u0111u u\u010diteljima i nastavnicima jer me oni ve\u0107 jako dobro poznaju i prepoznaju moj rad. \u0160to se ti\u010de mog \u017eestokog protivljenja 2016. uvo\u0111enju ovakvog kurikula, recenzije Povjerenstva HAZU iz 2018. kao i dio Bavarske recenzije, pa i svi ovi problemi koje imamo trenutno, potvr\u0111uju da sam bila u pravu.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Treba nau\u010diti cijeniti sebe i svoje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na pitanje je li u novom kurikulumu dan disproporcionalno velik prostor Domovinskom ratu, s obzirom na golemu va\u017enost koju imaju doga\u0111aji u 20. stolje\u0107u, odgovorila je sljede\u0107om re\u010denicom, za koju ka\u017ee da stoji i u dora\u0111enom kurikulu:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Treba nau\u010diti cijeniti sebe i svoje, kako bi znao po\u0161tivati druge i druga\u010dije.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;I pitam Vas na kraju: Znate li za bilo koji kurikul u Europi i svijetu koji nema obvezne sadr\u017eaje i odgojno-obrazovne ishode iz nacionalne povijesti? Mi smo odredili 20 obveznih tema za 70 \u0161kolskih sati iz nacionalne povijesti u europskom kontekstu i svjetskoj perspektivi &#8211; 50 % programa &#8211; te 20 % tema vezanih za ljudska prava i razvoj gra\u0111anskog demokratskog dru\u0161tva kao obvezne &#8211; ukupno 28 tema. Do sada ih je bilo 43 obvezne. Mi 30% sadr\u017eaja i odgojno-obrazovnih ishoda ostavljamo u\u010diteljima\/nastavnicima da ih sami oblikuju te da iska\u017eu svoju kreativnost&#8221;, zaklju\u010dila je Marinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>IZVOR: Jari\u0107 Dauenhauer, N. (2019). Uzbuna zbog povijesti: Domovinski rat umjesto NOB-a, bubat \u0107e se vi\u0161e nego ikad. <em>Index<\/em>. URL: <a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/uzbuna-zbog-povijesti-domovinski-rat-umjesto-noba-bubat-ce-se-vise-nego-ikad\/2058588.aspx\">https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/uzbuna-zbog-povijesti-domovinski-rat-umjesto-noba-bubat-ce-se-vise-nego-ikad\/2058588.aspx<\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>NOVI ljudi zadu\u017eeni za kurikularnu reformu radikalno su izmijenili kurikulum povijesti tako da bi se ona, ako dokument pro\u0111e, trebala [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1063,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[207],"tags":[587,589,191,230,527],"class_list":["post-1062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-u-medijima","tag-marijana-marinovic","tag-neven-budak","tag-poucavanje-povijesti","tag-snjezana-koren","tag-u-medijima"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Screenshot_2.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1062"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1062\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1066,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1062\/revisions\/1066"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}