{"id":1083,"date":"2019-02-15T14:23:00","date_gmt":"2019-02-15T13:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1083"},"modified":"2026-01-20T21:55:32","modified_gmt":"2026-01-20T20:55:32","slug":"pokusava-li-visi-savjetnik-krizak-utjecati-na-javnu-raspravu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2019\/pokusava-li-visi-savjetnik-krizak-utjecati-na-javnu-raspravu\/","title":{"rendered":"Poku\u0161ava li vi\u0161i savjetnik Kri\u017eak utjecati na javnu raspravu?"},"content":{"rendered":"\n

Jo\u0161 jedna u nizu javnih rasprava o kurikulumu Povijesti otvorena je 7. velja\u010de na portalu\u00a0eSavjetovanja<\/a>. Rasprava traje do 22. velja\u010de, a izvje\u0161\u0107e o provedenom javnom savjetovanju se o\u010dekuje do kraja o\u017eujka. Ostavimo li po strani \u0161to jo\u0161 uvijek nije objavljeno izvje\u0161\u0107e o pro\u0161lom javnom savjetovanju (uklju\u010duju\u0107i izdvojeno mi\u0161ljenje) ili pak problematiku je li nova radna skupina imala ovlasti napisati potpuno novi \u201ckurikul Povijesti\u201d ovaj smo tjedan zabilje\u017eili jo\u0161 jedno vrlo upitno pona\u0161anje od strane\u00a0slu\u017ebene osobe<\/strong>\u00a0Agencije za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Slu\u017ebeni dopis<\/h3>\n\n\n\n

U ponedjeljak 11. velja\u010de 2019. godine Timur Kri\u017eak, vi\u0161i savjetnik za povijest pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, na adrese voditelja \u017eupanijskih stru\u010dnih vije\u0107a u\u010ditelja i nastavnika povijesti poslao je sljede\u0107i dopis:<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161tovane kolegice i kolege,<\/em><\/p>\n\n\n\n

obavje\u0161tava Vas da je na javnu raspravu ponovno upu\u0107en prijedlog kurikuluma za nastavu povijesti (https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ Econ\/MainScreen?Entityld=10217). Javna rasprava traje do 22. velja\u010de 2019. Molim Vas da o javnoj raspravi obavijestite \u010dlanove svojeg stru\u010dnog vije\u0107a. Ako mo\u017eete organizirajte sastanak svog \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a na kojem \u0107ete raspraviti o prijedlogu, a ako to zbog kratkog roka niste u mogu\u0107nosti organizirajte barem elektronsku anketu i njene rezultate po\u0161aljite na javnu raspravu kao voditelji \u017dSV-a.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ni u ovom dokumentu ne rje\u0161ava se pitanje nastave povijesti u strukovnim \u0161kolama, pa je sudbina povijesti u tim \u0161kolama i dalje neizvjesna. U ovom prijedlogu zadr\u017eana je satnica za osnovne \u0161kole i gimnazije kao u sada\u0161njem programu. U gimnaziji povijest ostaje obvezni, a ne izborni predmet u zadnja dva razreda.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nastava povijesti organizirana je kronolo\u0161ki. Odre\u0111ene je 28 tema (koje odgovaraju jednom nastavnom satu) tako da ostaje dovoljno prostora za rad u izbornim temama. Dodan je prijedlog izbornih tema. Koli\u010dina obveznih sadr\u017eaja je smanjena u odnosu na postoje\u0107e nastavne programe. Kao i do sada u\u010ditelj je samostalan u izboru na\u010dina rada s u\u010denicima.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nastava povijesti strukturirana je prema organizacijskim podru\u010djima-domenama kao i u ostalim nastavnim predmetima dru\u0161tveno-humanisti\u010dkog podru\u010dja.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tijekom pou\u010davanja naglasak se stavlja na razvoj dviju temeljnih povijesnih vje\u0161tina: vje\u0161tine kronolo\u0161kog mi\u0161ljenja i vje\u0161tine razumijevanja povijesne pri\u010de.<\/em><\/p>\n\n\n\n

U ishode su uklju\u010deni sadr\u017eaji na kojima se ostvaruje razvoj vje\u0161tina.
O\u010dekivanja od u\u010denika i u\u010ditelja su stavljena u realne okvire (nema zahtjeva za posebno pra\u0107enje i obavje\u0161tavanje o u\u010deni\u010dkom razvoju).<\/em><\/p>\n\n\n\n

S po\u0161tovanjem,
Timur Kri\u017eak, prof.
Vi\u0161i savjetnik za povijesti
Agencija za odgoj i obrazovanje<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u0160to je tu problemati\u010dno?<\/h3>\n\n\n\n

Pogledamo li prvi odlomak poziva se na uklju\u010divanje u javnu raspravu i tu nema ni\u010deg spornog. Problem je u nastavku gdje vi\u0161i savjetnik iznosi svoje mi\u0161ljenje o cijelom dokumentu. Vi\u0161i savjetnik je nadre\u0111eni u hijerarhijskoj strukturi u\u010diteljima i nastavnicima povijesti (njih oko 600-700 na podru\u010dju pod njegovim nadzorom). On potpuno autonomno postavlja i razrje\u0161uje voditelje \u017eupanijskih aktiva kojima je poslao svoj dopis \u0161to im pak utje\u010de na satnicu u \u0161kolama. Isto tako svi u\u010ditelji i nastavnici prolaze kroz njegov nadzor prilikom tra\u017eenja napredovanja u struci (\u0161to je jedini na\u010din kako zapravo mogu pove\u0107ati pla\u0107u). To opet ne bi trebalo biti problem\u00a0ukoliko se u\u010ditelji i nastavnici ne boje<\/strong>\u00a0ho\u0107e li njihovo javno komentiranje suprotno mi\u0161ljenju savjetnika utjecati na njegovu odluku glede napredovanja. Na pona\u0161anje savjetnika Kri\u017eaka je bilo ve\u0107 vi\u0161e \u017ealbi (npr.\u00a0Alarmantno pismo nastavnika povijesti : \u2018Posramljeni smo, omalova\u017eavani i diskriminirani!\u201d\u2018<\/a>\u00a0ili komentari u Facebook grupi \u201cStrucno osposobljavanje i strucni ispit \u2013 povijest\u201d), a nedavno je u Facebook grupi Nastavnci.org otvorena\u00a0rasprava na tu temu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Komentari iz Facebook grupa<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zbog sumnje da je na taj na\u010din zlorabio svoj polo\u017eaj kako bi utjecao na javnu raspravu vi\u0161i savjetnik Kri\u017eak je prijavljen <\/strong>Ministarstvu obrazovanja i znanosti koje pak je zatra\u017eilo o\u010ditovanje od Agencije za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je jo\u0161 problemati\u010dno u dopisu savjetnika?<\/h3>\n\n\n\n

Drugi dio problema odnosi se upravo na vlastito mi\u0161ljenje koje iznosi u mailu, a ne odgovara stvarnom stanju u kurikulumu. To je u Facebook grupi Hrvatsku udruge nastavnika povijesti (zatvorena za javnost) komentirala dr. sc. Snje\u017eana Koren. Komentar prenosimo u cijelosti:<\/p>\n\n\n\n

Po\u0161tovane kolegice i kolege!
Informirana sam da je vi\u0161i savjetnik Timur Kri\u017eak uputio voditeljima \u017eupanijskih stru\u010dnih vije\u0107a za povijest poziv da potaknu kolegice i kolege na uklju\u010divanje u javno savjetovanje o najnovijem prijedlogu kurikuluma povijesti koje traje od 7. do 22. 2. 2019. Tekst poruke nalazi se u privitku. U nastavku \u0107u opovrgnuti neke neto\u010dne i manipulativne tvrdnje koje se iznose u toj poruci.<\/p>\n\n\n\n

  1. U poruci se tvrdi da je u najnovijem prijedlogu \u201czadr\u017eana satnica za osnovne \u0161kole i gimnazije kao u sada\u0161njem programu\u201d. Time se indirektno poru\u010duje da tako nije bilo u prijedlogu kurikuluma koji je bio na javnom savjetovanju u studenom i prosincu 2018. Nasuprot, satnica za osnovne \u0161kole i gimnazije u oba je prijedloga ista jer su kurikulumi iz svih predmeta, ne samo iz povijesti, ra\u0111eni za postoje\u0107u satnicu. O satnici predmeta ni u jednom slu\u010daju nije odlu\u010divala radna skupina za povijest jer se takve odluke ne donose na razini predmetnog kurikuluma.<\/li>
  2. U poruci se tvrdi da \u201cu gimnaziji povijest ostaje obvezni, a ne izborni predmet u zadnja dva razreda\u201d. To je jo\u0161 jedna manipulativna tvrdnja jer ni u prijedlogu koji je bio na javnom savjetovanju u studenom i prosincu povijest nije bila predvi\u0111ena kao izborni predmet u zavr\u0161nim razredima gimnazije. O statusu predmeta ni u jednom slu\u010daju nije odlu\u010divala radna skupina za povijest jer se takve odluke ne donose na razini predmetnog kurikuluma.<\/li>
  3. U poruci se tvrdi da je novim kurikulumom \u201codre\u0111eno 28 tema (koje odgovaraju jednom nastavnom satu) tako da ostaje dovoljno prostora za rad u izbornim temama\u201d. To je neto\u010dna tvrdnja. Prema analizi koja je ovih dana napravljena, u pojedinom razredu postoji \u010dak do 34 obavezne teme, na \u0161to jo\u0161 treba dodati nedefinirani broj izbornih tema. Nadalje, ve\u0107ina tema NE odgovara jednom nastavnom satu ve\u0107 ih je nu\u017eno obra\u0111ivati ve\u0107i broj sati. Primjerice, takve predvi\u0111ene obavezne teme su \u201cHrvati i Hrvatska u Drugom svjetskom ratu\u201d ili \u201cNastanak i razvoj hrvatske nacije u dopreporodno i preporodno doba\u201d. Jasno je da se u navedenim primjerima radi o temama koje se ne mogu obraditi u jednom nastavnom satu.<\/li>
  4. U poruci se tvrdi da je \u201ckoli\u010dina obaveznih sadr\u017eaja smanjena u odnosu na postoje\u0107e nastavne programe\u201d. Kao \u0161to je evidentno iz prethodne to\u010dke, takvog smanjenja zapravo nema u usporedbi s postoje\u0107im programima, ali je evidentirano zna\u010dajno pove\u0107anje broja obveznih tema u usporedbi s prijedlogom koji je bio na javnom savjetovanju u studenom i prosincu 2018.<\/li>
  5. U poruci se tvrdi da je nastava povijesti \u201cstrukturirana prema organizacijskim podru\u010djima \u2013 domenama kao i u ostalim predmetima dru\u0161tveno-humanisti\u010dkog podru\u010dja\u201d. Prema koordiniranom metodolo\u0161kom pristupu Ekspertne radne skupine, u svakom predmetu moglo se odrediti 3 do 5 organizacijskih podru\u010dja koja su definirana kao tematske cjeline, domene ili koncepti. Prema tome, svaka je radna skupina mogla odabrati bilo koje od ova tri organizacijska na\u010dela i nije bilo nikakve obaveze da svi predmeti imaju domene. Koncepte, primjerice, imaju i kurikulumi Geografije te Prirode i dru\u0161tva.<\/li>
  6. Tvrdi se da su u ishode \u201cuklju\u010deni sadr\u017eaji na kojima se ostvaruje razvoj vje\u0161tina\u201d. U koordiniranom metodolo\u0161kom pristupu ERS-a, naprotiv, nema zahtjeva za izradom sadr\u017eajnih ishoda.<\/li>
  7. Na kraju poruke stoji da \u201cO\u010dekivanja od u\u010denika i u\u010ditelja su stavljena u realne okvire (nema zahtjeva za posebno pra\u0107enje i obavje\u0161tavanje o u\u010deni\u010dkom razvoju).\u201d Ovakvi se zahtjevi ne donose na razini predmetnog kurikuluma ve\u0107 su sastavni dio koordiniranog metodolo\u0161kog pristupa. \u0160tovi\u0161e, u najnovijem prijedlogu koji je trenuta\u010dno na javnom savjetovanju stoji: \u201cIzvje\u0161\u0107ivanje je informiranje o postignu\u0107ima i napretku u\u010denika, mo\u017ee biti formalno (izvje\u0161\u0107e o pra\u0107enju, dodatak svjedod\u017ebi, napomena u svjedod\u017ebi, podatci i bilje\u0161ke u e-Matici) i neformalno (razgovori i razmjena informacija izme\u0111u razli\u010ditih subjekata u radu s darovitima, npr. mentora i roditelja). U okviru kurikularnog sustava izvje\u0161\u0107ivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima dobiva druga\u010diji oblik i svrhu. Kroz kvalitativne osvrte u\u010ditelja nastoji se kvalitetnije i detaljnije opisati ukupnost i kvaliteta postignu\u0107a u\u010denika u odre\u0111enom obrazovnom razdoblju. Ti kvalitativni osvrti trebaju dati to\u010dan, konkretan i specifi\u010dan opis u\u010denikovih dosada\u0161njih rezultata i napredovanja u pojedinim predmetima, u odnosu na postavljena o\u010dekivanja definirana kurikularnim dokumentima.\u201d Prema tome, i najnoviji prijedlog tra\u017ei da se prati u\u010deni\u010dki napredak i da se o njemu izvje\u0161\u0107uje, budu\u0107i da je to sastavni dio nastavni\u010dkog posla.<\/li><\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jo\u0161 jedna u nizu javnih rasprava o kurikulumu Povijesti otvorena je 7. velja\u010de na portalu\u00a0eSavjetovanja. Rasprava traje do 22. velja\u010de, a izvje\u0161\u0107e o provedenom javnom savjetovanju se o\u010dekuje do kraja o\u017eujka. Ostavimo li po strani \u0161to jo\u0161 uvijek nije objavljeno izvje\u0161\u0107e o pro\u0161lom javnom savjetovanju (uklju\u010duju\u0107i izdvojeno mi\u0161ljenje) ili pak problematiku je li nova radna […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1278,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[131],"tags":[600,604,602],"class_list":["post-1083","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-komentiram","tag-azoo","tag-kurikulum-povijesti","tag-timur-krizak"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/rasprava-krizak.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1083","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1083"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1083\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1085,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1083\/revisions\/1085"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1083"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1083"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1083"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}