{"id":1091,"date":"2022-01-03T21:42:00","date_gmt":"2022-01-03T20:42:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1091"},"modified":"2026-01-19T21:50:22","modified_gmt":"2026-01-19T20:50:22","slug":"osvrt-na-clanke-o-poucavanju-povijesti-u-casopisu-varazdinski-ucitelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2022\/osvrt-na-clanke-o-poucavanju-povijesti-u-casopisu-varazdinski-ucitelj\/","title":{"rendered":"Osvrt na \u010dlanke o pou\u010davanju povijesti u \u010dasopisu Vara\u017edinski u\u010ditelj"},"content":{"rendered":"\n

Pretplata na digitalni \u010dasopis Pogled kroz prozor<\/a> ju\u010der mi je u sandu\u010di\u0107 elektroni\u010dke po\u0161te ubacila \u010dlanak o pou\u010davanju povijesti. Obzirom da mi je unapre\u0111enje pou\u010davanja povijesti fokus interesa odmah sam pogledao \u010dlanak i istra\u017eio autoricu. Taj mi je pregled ponovno usmjerio pa\u017enju na, tako\u0111er online, \u010dasopis Vara\u017edinski u\u010ditelj<\/a>.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\u010casopis Vara\u017edinski u\u010ditelj<\/h2>\n\n\n\n
\n
\n

\u010casopis Vara\u017edinski u\u010ditelj samostalno izdaje Zoran Hercigonja. Hercigonja na svojoj osobnoj web stranici<\/a> isti\u010de da je diplomirao informatiku na vara\u017edinskom FOI. Na istoj stranici mo\u017eete prona\u0107i detaljnje informacije o njegovom stru\u010dnom i umjetni\u010dkom djelovanju. Dio svojih predavanja uobli\u010dio je u knjige, tako\u0111er uglavnom u vlastitoj nakladi.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Zoran Hercigonja<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Hercigonja je digitalni stru\u010dni \u010dasopis za odgoj i obrazovanje<\/em> po\u010deo izdavati 2018. g. i do danas je objavio 7 brojeva. \u010casopis je nekomercijalan i besplatan za korisnike. Prema urednikovoj objavi narav \u010dasopisa je dobrotvorna i op\u0107ekorisna u zajedni\u010dkom interesu za razmjenu znanja, iskustava i spoznaje izme\u0111u autora \u010dlana i \u0161iroke publike \u010ditatelja<\/em>. Takvu ideju svakako podr\u017eavam jer je za odgoj i obrazovanje nu\u017eno poticati istra\u017eivanje, publiciranje i raspravu bilo na stru\u010dnoj i\/ili znanstvenoj razini. Bilo bi zanimljivo da je urednik u prvome broju ili negdje objavio svojevrsni mission statement<\/em> u kojem bi pojasnio svoju ideju \u010dasopisa. \u010casopis se pohranjuje u Hrvatski arhiv weba<\/a>, urednik dodaje materijale na Hr\u010dak <\/a>i na svoj CROSBI profil<\/a>. \u010casopis se bez ve\u0107ih grafi\u010dkih intervencija iz Worda objavljuje u PDF formatu.<\/p>\n\n\n\n

\u010casopis u vlastitoj nakladi, bez vi\u0161e\u010dlanog uredni\u0161tva i u isto vrijeme usmjeren na \u010ditavo \u0161iroko podru\u010dje odgoja i obrazovanja iznimno je hrabar poduhvat. Hrabar ovdje namjerno koristim kao eufemizam. S jedne strane to naravno mo\u017ee biti projekt u kojem se preko uredni\u010dkih le\u0111a prelamaju sve obaveze i u isto vrijeme imati potrebnu kvalitetu. No, s druge strane ta \u0161irina mo\u017ee lako odvesti u sva\u0161tarenje i objavu tekstova vrlo razli\u010dite razine (ne)kvalitete. Ne sumnjam da kolega Hercigonja ula\u017ee znatan trud, resurse i slobodno vrijeme no mo\u017eda bi stavljanje odre\u0111enoga fokusa podiglo kvalitetu. Gledaju\u0107i recimo 2021. g. Vara\u017edinski u\u010ditelj je objavljen tri puta, ali ta tri izdanja sadr\u017ee 216 radova (46, 76 i 94) na 1884 stanice. Zvu\u010di impresivno i u isto vrijeme nevjerojatno. Vjerujem da se ve\u0107 gledaju\u0107i samo te brojke pitanje kvalitete radova name\u0107e samo po sebi. Ne\u0107u se bahatiti ulaskom u podru\u010dja drugih znanosti i \u0161kolskih predmeta pa \u0107u samo posvetiti pone\u0161to vremena objavama koje se ti\u010du pou\u010davanja povijesti.<\/p>\n\n\n\n

\u010clanci o pou\u010davanju povijesti u \u010dasopisu Vara\u017edinski u\u010ditelj<\/h2>\n\n\n\n

U sedam objavljenih brojeva indentificirao sam 13 \u010dlanaka povezanih s pou\u010davanjem povijesti. Svi su ozna\u010deni kao stru\u010dni \u010dlanci<\/em>. Zanimljivo je da su autori svih \u010dlanaka slovenski u\u010ditelji povijesti u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Shodno tome vezani su na slovenski predmetni kurikulum povijesti. \u010clanci su prevedeni sa slovenskoga jezika i prijevodima nedostaje pone\u0161to stilske i lektorske ure\u0111enosti. Tako\u0111er postoji i odre\u0111eni problem razlike u kori\u0161tenju stru\u010dnih izraza vezanih uz pou\u010davanje predmeta. Ne mogu se oteti dojmu za bi za neke radove bilo bolje da su ostali na slovenskome jeziku jer bi tako mo\u017eda bilo kvalitetnije za \u010ditatelja koji razumije jezik.<\/p>\n\n\n\n

Natalija Mihel\u010di\u0107 Gradi\u0161ar<\/strong> je u 2. broju \u010dasopisa<\/a><\/strong> objavila \u010dlanke Me\u0111upredmetno povezivanje povijesti i sporta<\/em> i Po tragovima Ljubljane i Ljubljanice – otkrivanje povijesti grada i rijeke<\/em>. Autorica prvi \u010dlanak otvara citiranjem Descartesove misli Mislim, dakle jesam<\/em>, ali zaboravlja imenovati samoga autora kojeg i citira iz jedne od ukupno dvije reference u kori\u0161tenoj literaturi koju je navela. Citat zvu\u010di efektno no nema direktne poveznice s uvodom koji slijedi. Mo\u017eda bi za ovu temu prikladnija bila Mens sana in corpore sano<\/em> premda je latinska, a ne gr\u010dka. U \u010dlanku je prikazana me\u0111upredmetna suradnja povijesti i tjelesne i zdravstvene kulture u 7. razredu osnovne \u0161kole. Profesorice su u dvosatu povezale oko teme anti\u010dkih Olimpijskih igara u dramsku scenu<\/em> kojom se trebalo utvrditi znanje s naglaskom na njegovoj provedbi<\/em>. Prema opisu sata dramska scena<\/em> povezana s pone\u0161to sportskih aktivnosti i navijanja najbolje opisuje provedbu sata. Uz kostimiranje u\u010denici su se natjecali u (zamjenskim sportovima jer se olimpijski nisu mogli izvesti): skoku u dalj, bacanju pikada, bacanju medicinke i tr\u010danju na staro-gr\u010dki na\u010din<\/em> (nejasno \u0161to to zna\u010di). Na prvi pogled kombinacija povijesti i sporta zvu\u010di kao zgodna promjena tempa uobi\u010dajenih \u0161kolskih aktivnosti. No, prema opisu iz \u010dlanka izgleda mi kao da je propu\u0161teno nekoliko va\u017enih detalja. Umjeravanje na kostime potpuno zaboravlja na anti\u010dki odnos prema tijelu i posebno prema golom mu\u0161kom tijelu. Kod spomena mu\u0161kog tijela va\u017eno je istaknuti da je profesorica pri izvedbi takvog sata zbog autenti\u010dnosti i pitanja rodne ravnopravnosti zapravo morala iz cijele aktivnosti maknuti djevoj\u010dice koje ne samo da nisu smjele sudjelovati ve\u0107 nisu smjele niti gledati Olimpijske igre. Posebno kad autorica spominje da se je osjetio stari anti\u010dki duh koji je bio prisutan i u 776. g. pr. Kr<\/em>. I prema drugim obilje\u017ejima sata vidljivo je kombiniranje anti\u010dkih elemenata Igara sa suvremenim elementima pa je upitno \u0161to \u0107e osim uzbudljivoga dana u sportskoj dvorani u\u010denici usvojiti o povijesti Olimpijskih igara. Ideja kombinacije povijesti i TZK je svakako dobra no bilo bi po\u017eeljno kvalitetnije provesti samu aktivnost. Primjerice mogao se odabrati samo jedan element Igara ili samo jedan sport, ali ga prikazati sustavnije i autenti\u010dnije (koliko je to mogu\u0107e u \u0161kolskome okru\u017eenju). \u010clanak Po tragovima Ljubljane i Ljubljanice<\/em> tematizira izvanu\u010dioni\u010dku nastavu u ba\u0161tinskoj ustanovi. Autorica uvodno dobro napominje da je izvanu\u010dioni\u010dka nastava u muzeju dobra prilika za stjecanje novih znanja, ali pritom zaboravlja spomenuti razvoj vje\u0161tina rada s povijesnim izvorima (\u0161to je temelj svakog muzeja). Lo\u0161 prijevod ne poma\u017ee odgonetnuti ideju autorice za\u0161to bi muzejska edukacija mogla omogu\u0107i vi\u0161e razine u\u010denja: Ali ovakav rad s u\u010denicima tretira se za nekoliko bolje zahtjevnijim i u pedago\u0161kom smislu na vi\u0161oj razini jer u\u010denicima omugu\u0107ava da
znanje steknu preko razli\u010ditih vidika nu\u0111enja i pru\u017eanja kanala u\u010denja, tako\u0111er veliku ulogu odigra je i sam prostor kao prostor u\u010denja<\/em>. Autorica dobro koristi literaturu koja isti\u010de po\u017eeljno i dobro povezivanje \u0161kole i ba\u0161tinskih ustanova. Aktivnost je namijenjena u\u010denicima 8. razreda i kao cilj je navedeno bolje poznavanje dr\u017eavne povijesti odnosno prijestolnice<\/em>. Nejasno je ostalo koji na dio pro\u0161losti Ljubljane je stavljen naglasak ili je izvanu\u010dioni\u010dka nastava zapravo bila klasi\u010dna <\/em>ekskurzija na jednu lokaciju gdje se uz stru\u010dno vodstvo razgledava cijeli postav muzeja. U nastavku \u010dlanka poja\u0161njeno je da su u\u010denici u Mestnom muzeju Ljubljana<\/a> razgledali stalni postav o rimskoj eri i nakon toga u pratnji muzejskoga pedagoga obi\u0161li \u0161est lokacija u gradu uz rijeku Ljubljanica. Prema zadatcima radnoga listi\u0107a vidljivo je da su u\u010denici tra\u017eili informacije kako bi odgovorili na \u0161iroki set pitanja i zadataka koji su pokrivali razdoblje od rimske Emone do 19. st. Radni listi\u0107i ne ukazuju na poticanje vi\u0161ih razina u\u010denja. Zadatci i pitanja usmjereni su ponavi\u0161e na imenovanje i opisivanje vi\u0111enoga i tek pone\u0161to na vrednovanje zna\u010daja. Autorica spominje provedenu evaluaciju na kraju ekskurzije, ali dovodi do krivih zaklju\u010daka. Uspjeh provedene aktivnosti direktno povezuje sa zadovoljstvom u\u010denika s danom aktivnosti<\/em> i da su se rezultati usvojenog i ste\u010denog znanja su se pokazali kod pismenog i usmenog ucenjivanja, gdje su u\u010denici pokazali vi\u0161u stopu znanja te razumijevanja za tematiku o prijestolnici i rijeci<\/em>. U\u010deni\u010dko zadovoljstvo izvanu\u010dioni\u010dkom nastavom potpuno je o\u010dekivano jer se radi o socijalnoj prilici za interakciju izvan standardnog \u0161kolskog okru\u017eenja. Povezivanje ocjenjivanja sa ste\u010denim znanjem potaknutim izvanu\u010dioni\u010dkom nastavom u ovome slu\u010daju po\u010diva na krivoj premisi. Vjerujem da se znatno kvalitetniji u\u010dinak izvanu\u010dioni\u010dke nastave mo\u017ee posti\u0107i koncentracijom na \u0161to manji opseg teme i radom na muzejskim eksponatima (bilo da se radi o materijalnoj i nematerijalnoj ba\u0161tini).<\/p>\n\n\n\n

Ista autorica objavila je \u010dlanak Logor na otoku Rabu<\/em> u 3. broju \u010dasopisa<\/strong> Vara\u017edinski u\u010ditelj. U uvodnome dijelu opisuje organizacijsku pozadinu izlo\u017ebe o logoru na Rabu u programu Pokrajinskega muzeja Ko\u010devje<\/a>. U drugome dijelu tuma\u010di pro\u0161lost rapskoga logora 1941. i 1942. g. U tre\u0107em dijelu opisuje izvanu\u010dioni\u010dku nastavu u muzeju. Nije precizno definirano koji razred je posjetio muzej, ali su u\u010denici opet razgledavali cijeli postav muzeja uz rje\u0161avanje zadataka na radnome listi\u0107u. Autorica spominje kombinaciju zadataka razli\u010ditih taksonomijskih razina no to na listi\u0107u nije zamjetno. Zadatci su primjerice: nacrtaj tri predmeta iz doba logora, opi\u0161i opremu vojnika, nabroji nekoliko pre\u017eivjelih, zatim jo\u0161 nekoliko opisivanja i imenovanja. Uvjetno re\u010deno najvi\u0161e razine su u dva pitanja kojima se pita za\u0161to i u posljednjem zadatku koji tra\u017ei usporedbu politi\u010dkih doga\u0111aja u to doba i danas<\/em>. U nastavku autorica dobro zamje\u0107uje da je ve\u0107ina zadataka pokrivala minimalne standarde znanja, ali opet pogre\u0161no zaklju\u010duje da su u\u010denici produbili ciljeve iz suvremene povijesti na razini lokalne povijesti<\/em>. Provedena je evaluacija izvanu\u010dioni\u010dke nastave gdje se opet vrednuje u\u010deni\u010dko zadovoljstvo. Profesorica Mihel\u010di\u0107 Gradi\u0161ar razumije vrijednost ba\u0161tinskih ustanova u pou\u010davanju povijesti i izuzetnu priliku koju izvanu\u010dioni\u010dka nastava pru\u017ea. No u izvedbi bi se umjesto koncentriranja na veliku \u0161irinu tema koje su u postavi muzeja mogla usmjeriti na specifi\u010dne prikaze doga\u0111aja. Pri tome postaviti pitanja o povijesnim izvorima, kako su doga\u0111aji prikazani, kako muzejski eksponati zaokru\u017euju narativ o nekom doga\u0111aju, postoje li vi\u0161e sli\u010dnih ili razli\u010ditih interpretacija, ima li interpretacija sudionika ili povjesni\u010dara koji tuma\u010de razli\u010dite aspekte doga\u0111aja, kako vi\u0111eno u muzeju nadopunjuje temu koju su u\u010dili u \u0161koli, prikupiti materijale za naknadno izgaganje u \u0161koli ili \u010dak za organiziranje \u0161kolske izlo\u017ebe o posjeti muzeju i sl.<\/p>\n\n\n\n

Maja Grbec \u0160vajncer<\/strong> je u 4. broju \u010dasopisa<\/strong> objavila \u010dlanke Suradnja izme\u0111u \u0161kole i muzeja<\/em> i Uporaba usmene povijesti u nastavi za devete razrede<\/em>. \u010clanak o suradnji \u0161kole i muzeja ve\u0107 u sa\u017eetku vrlo precizno definira temu \u010dlanka. U prvome dijelu autorica prezentira osnovne podatke o Vojnome muzeju Logatec<\/a>. U drugome dijelu definira problematiku 9. razreda osnovne \u0161kole tj. preoptere\u0107enost predmetnoga kurikuluma i dodatne izazove koji su pred u\u010denicima na kraju slovenskog osnovnog \u0161kolovanja. Profesorica poja\u0161njava da ih posjetom muzeju nastoji dodatno motivirati nakon \u0161to su ve\u0107 obradili temu osamostaljenja Slovenije 1991. g. U ostatku \u010dlanka konzistentno navodi prednosti posjete muzeju i daje konkretne primjere iz rada s u\u010denicima. Izvrsno je \u0161to autorica isti\u010de kombinaciju interpretacije muzejskoga pedagoga koji je bio sudionik i svjedok doga\u0111aja s prilikom da u\u010denici razviju vje\u0161tinu prikupljanja novih i raznovrsnih izvora u muzeju. U zanimljivom \u010dlanku o upotrebi usmene povijesti u nastavi povijesti autorica u uvodnome dijelu identificira temeljne zahtjeve suvremene nastave – razvoj vje\u0161tine istra\u017eivanja i kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja. U drugome dijelu \u010dlanka isti\u010de vrijednost kori\u0161tenja usmene povijesti na lokalnoj razini. U tre\u0107em dijelu opisuje metodu kori\u0161tenja usmene povijesti i na\u010dine povijesne analize izvora. U\u010deni\u010dko ispitivanje starijih \u010dlanova obitelji ili sumje\u0161tana pribli\u017eava pro\u0161lost na poseban i osoban na\u010din. Povijest tako postaje \u017eivotna umjesto pri\u010de o udaljenim doga\u0111ajima. Autorica napominje da sje\u0107anjima ne treba pristupiti kao povijesnoj istini<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u010casopis u 6. broju<\/strong> donosi tri \u010dlanka Bojane Murko<\/strong> i \u010dlanak Suzane Petek<\/strong>. Bojana Murko je napisala Moderno doba u filmovima<\/em>, Strategije u\u010denja \u010ditanja za pou\u010davanje povijesti – upoznavanje srednjovjekovnih slojeva<\/em> i Filmovi i povijest 8<\/em>, a Suzana Petek Terensko u\u010denje: lokalne ekskurzije pri nastavi povijesti na podru\u010dju Op\u0107ine Cirkulane<\/em>. Bojana Murk u sa\u017eetku \u010dlanka o modernomu doba u filmovima izvje\u0161tava da svoj rad temelji na petnaestogodi\u0161njemu radu u osnovnoj \u0161koli. U uvodnome dijelu navodi da sadr\u017eaji 9. razreda pokrivaju razdoblje od 1914. do 1992. g. i da su za to na raspolaganju 64 \u0161kolska sata. Navodi da u toj satnici s u\u010denicima pogleda 2 igrana i 6 dokumentarnih filmova. Priznajem da ve\u0107 na temelju tih prvih informacija za\u010du\u0111eno podi\u017eem obrve jer ako se radi samo o jednom satu po filmu to bi bilo 8 \u0161kolskih sati samo ispunjeno filmovima. Odmah da se ispravim – autorica u zaklju\u010dku navodi da je za gledanje filmova potro\u0161ila 14 \u0161kolskih sati – gotovo 22 % cjelokupne godi\u0161nje satnice. Uz taj broj sati autorica napominje \u0161to meni ne predstavlja problem jer su u\u010denici odu\u0161evljeni takvim radom<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Tu se moram posipati pepelom jer sam po\u010detkom karijere s u\u010denicima pogledao poneki igrani ili dokumentarni film, ali sam s razvojem vlastitih vje\u0161tina pou\u010davanja shvatio da to nije dobra metoda odnosno da nema opravdanja za gledanjem cijelih filmova u osnovnovnoj ili srednjoj \u0161koli. Filmovi bez obzira jesu li igrani ili dokumentarni predstavljaju vrlo specifi\u010dan na\u010din predstavljanja povijesnih doga\u0111aja. U\u010denicima bi valjalo pojasniti da se tu radi o interpretaciji autora filma. Kod dokumentarnih filmova \u010desto se koriste arhivske snimke koje mogu dati uvid u odre\u0111eno vrijeme, ali su \u010desto snimljeni s odre\u0111enom namjerom, prikazuju samo dio doga\u0111aja ili pak ve\u0107 samom monta\u017eom usmjeravaju pa\u017enju na probrani dio doga\u0111aja. To se posebno realizira u igranim filmovima koji nikada nisu reprezentacija pro\u0161le stvarnosti. Scenografija, kostimografija kao i radnja filma ovisi o puno faktora. Igrani filmovi \u010desto unose brojne izmi\u0161ljene elemente (likove, doga\u0111aje) kako bi je poja\u010dala fabula i\/ili dramski efekt. Kod kori\u0161tenja svake filmske forme i bez obzira na trajanje treba odraditi predradnje i\/ili analizu nakon gledanja. To i autorica navodi u drugome dijelu \u010dlanka gdje navodi nekoliko aktivnosti koje je provodila prije, tijekom ili nakon gledanja filma. Predradnje su uklju\u010divale provjeru predznanja u\u010denika ili ponavljanje gradiva. Tijekom gledanja u\u010denici su po uputama profesorice zapisivali klju\u010dne rije\u010di, a ona je ponavljala odre\u0111ene va\u017ene <\/em>scene ili scene koje su u\u010denicima bile zanimljive. Nakon gledanja dodatno su analizirali vi\u0111eno, dopunjavali zapise materijalom iz ud\u017ebenika<\/em>, ponavljali i sistematizirali gradivo. Gledaju\u0107i taj popis vjerujem da bi prije i nakon gledanja svakog od 8 filmova morali dodati po \u0161kolski sat \u0161to bi koli\u010dinu sati potrebnih za filmove pove\u0107alo na 22 ili gotovo 34 % ukupne godi\u0161nje satnice. <\/p>\n\n\n\n

Autorica navodi naslove koje su pogledali – dva dijela britanskoga dokumentarnog serijala World War I in Color (epizode Katastrofa po\u010dinje<\/a> i Pobjeda i o\u010daj), \u010detiri dijela iz serijala World War II in Color (epizode Pad Poljske, Bombardiranje Engleske, Pearl Harbor i Dan D) te igrane filmove Schindlerova lista i Moj ata, socialisti\u010dni kulak. Navedeni dokumentarci su po\u010detkom stolje\u0107a jeftino prodavani uz dnevne novine na DVD diskovima. Sadr\u017ee vrlo zanimljive inserte koji su iskoristivi u nastavi, ali i prili\u010dno lo\u0161e odra\u0111en prijevod (posebno kod sje\u0107anja svjedoka, suvremenika i stru\u010dnjaka). Imaju\u0107i na umu preporuke IHRA-e<\/a> nikada <\/strong>u cjelosti ne bi prikazao film Schindlerova lista bez obzira radi li se o osnovnoj ili srednjoj \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Takav film s izuzetno brutalnim scenama ne bi se trebao prikazivati u \u0161koli (nasilje, ubijanje na razne na\u010dine, progoni, prikazi patnje i smrti, le\u0161evi, paljenje le\u0161eva, scene iz plinske komore, seksualno nasilje, itd.). Postoje puno kvalitetnije metode obrade teme holokausta. Uz to minuta\u017ea filma od preko tri sun\u010dana sata iziskivala bi samo za prikazivanje tri tjedna nastave (5 \u0161kolskih sati), a dodatno bi film trebalo pauzirati na brojnim mjestima kako bi se pojasnio kontekst prikazanih doga\u0111aja. Film je vi\u0161e materijal za kolegij na fakultetu nego materijal za gledanje u \u0161koli.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Scena iz plinske komore<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Ovaj slovenski film iz 1987. g. nisam gledao pa ni ne mogu dati ocjenu (osim \u0161to traje 100 minuta). Autorica dobro primje\u0107uje \u0161to bi recimo u\u010denici mogli uo\u010diti gledaju\u0107i dokumentarni film Katastrofa po\u010dinje (poput imenovanja zara\u0107enih strana, uvjetima \u017eivota na boji\u0161tu ili pak o oru\u017ejima), ali mi nije jasno kako je zaklju\u010dila da su gledanjem dva dokumentarna filma (iz prili\u010dno engleske perspektive doga\u0111aja) u\u010denici postigli ciljeve poput opisivanja nacionalnoga polo\u017eaja Slovenaca u Austro-Ugarskoj, obja\u0161njenju nastanka prve Jugoslavije ili obja\u0161njenju koja su znanstvena dostignu\u0107a imala najzna\u010dajniji utjecaj na na\u010din \u017eivota u 20. st. Autorica neprecizno navodi da su u\u010denici u mogu\u0107nosti objasniti nastanak Kraljevine Jugoslavije umjesto da govori o nastaku dr\u017eave SHS ili kad spominje da su u\u010denici obra\u0107ali pa\u017enju na uzrok rata<\/em> umjesto jasne distinkcije uzroka i povoda. Sli\u010dno je i kod navo\u0111enja ostvarenih ciljeva uz ostale navedene filmove. Dijelovi tih filmova, pojedine scene mogu biti korisne u nastavi, ali nikako materijal na kojem se temelji veliki dio nastave nekoj \u0161kolskoj godini. To se u\u010denicima mo\u017eda i svi\u0111a, ali nema didakti\u010dko i metodi\u010dko opravdanje struke.<\/p>\n\n\n\n

Ista autorica u drugome \u010dlanku u ovome broju \u010dasopisa pi\u0161e strategijama u\u010denja \u010ditanja za pou\u010davanje povijesti. Tu odmah u naslovu i sa\u017eetku vidimo ve\u0107e probleme s prijedovom sa slovenskog na hrvatski jezik. Dok u prethodnome \u010dlanku autorica spominje 15 godina ovdje navodi 10 godina sta\u017ea u \u0161koli. Sa\u017eetak i uvod u \u010dlanka su nekonzistentni jer u sa\u017eetku najavljuje temu pou\u010davanja o srednjemu vijeku razra\u0111enu na 9 \u0161kolskih dok nekoliko redaka dalje govori o razradi teme na 25 sati. Ta nekonzistentnost ukazuje na autorski ali i uredni\u010dki propust pri objavi teksta. U ostatku rada autorica predstavlja prili\u010dno zanimljivu ideju za provedbu grupnog projektnog rada u kojem u\u010denici na temelju dostupne literature (\u0161kolska knji\u017enica i online) istra\u017euju odre\u0111ene teme o srednjovjekovlju. Svaka od \u010detiri grupe dobila je upute za rad, tri Vennova dijagrama, shemu riblje kosti i prazne listove. Nakon istra\u017eivanja u\u010denici su po grupama prezentirali svoja otkri\u0107a. Profesorica je nakon toga jo\u0161 dodatna dva sata utro\u0161ila na sistematizaciju i provjeru. Rad je za \u010ditanje dostupan od str. 575 na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Ista autorica u tre\u0107emu \u010dlanku u istom broju \u010dasopisa ponovno se u sa\u017eetku vra\u0107a na 15 godina sta\u017ea. Sa\u017eetak je uz malo parafraziranja potpuno isti kao i u ve\u0107 predstavljenom \u010dlanku o filmovima o modernomu dobu. Sli\u010dno se ponavlja i u uvodnome dijelu uz promjenu satnice i ostalih potrebnih podataka koji su ovdje prilago\u0111eni 8. razredu slovenskih \u0161kola. Autorica navodi da u ovom razredu gleda 5 filmova. Drugi dio \u010dlanka u potpunosti je isti kao i u prethodnom primjeru. U nastavku navodi koje filmove koristi uz opis ciljeva koje \u017eeli ostvariti:<\/p>\n\n\n\n