{"id":1220,"date":"2008-09-28T07:12:00","date_gmt":"2008-09-28T05:12:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1220"},"modified":"2026-01-20T07:15:51","modified_gmt":"2026-01-20T06:15:51","slug":"razvijanje-domoljubnih-osjecaja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2008\/razvijanje-domoljubnih-osjecaja\/","title":{"rendered":"Razvijanje domoljubnih osje\u0107aja"},"content":{"rendered":"\n

\u010clanovi Udruge za promicanje interneta u obrazovanju “Spu\u017eva” iz \u010cakovca iskoristili su priliku da na sastanku \u017eupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a u\u010ditelja povijesti Me\u0111imurske \u017eupanije provedu malu anketu. Cilj ankete bio je poku\u0161ati doznati koliko su sadr\u017eaji iz zavi\u010dajne povijesti zastupljeni u njihovoj nastavi. Sastanku je prisustvovalo dvadesetak u\u010ditelja \u0161to je vi\u0161e od 2\/3 ukupnog broja nastavnika povijesti u Me\u0111imurju. Anketa je imala 12 pitanja otvorenog i zatvorenog oblika.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Prvo se pitanje odnosilo na godine sta\u017ea provedene u nastavi. Pokazalo se da je vi\u0161e od polovice anketiranih u\u010ditelja tek na po\u010detku svoje u\u010diteljske karijere. Jedanaestero u\u010ditelja radi u \u0161kolama do 5 godina, \u0161estero ih radi do 10 godina, a \u010detvero vi\u0161e od 10 godina. Ovo je svakako zna\u010dajna informacija jer to zna\u010di da je baza u\u010ditelja vrlo mlada i spremna za zajedni\u010dke stru\u010dne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

U drugom nas je pitanju zanimalo koliko u\u010ditelja uz povijest predaje jo\u0161 jedan predmet. Doznali smo da tre\u0107ina anketiranih u\u010ditelja predaje dva predmeta od kojih je u ve\u0107ini najzastupljenija geografija.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo je zanimljiva informacija o broju, odnosno postotku, u\u010ditelja koji u svom obaveznom nastavnom programu predaju i sadr\u017eaje iz zavi\u010dajne povijesti, a koji u ud\u017ebenicima nisu zastupljeni. Vjerujem da \u0107e podatak od \u010dak 95% u\u010ditelja koji predaju zavi\u010dajnu povijesti iznenaditi mnoge. Jo\u0161 je zna\u010dajniji podatak kada taj postotak pretvorimo u ljude. Ispada da samo jedan od 22 anketirana u\u010ditelja ne podu\u010dava zavi\u010dajnu povijest. Kako iz te ankete vidimo, navedeni u\u010ditelj je tek na po\u010detku svoje karijere, pa se nadamo da \u0107e se to uskoro promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Nadalje nas je zanimalo u kojim razredima se predaju sadr\u017eaji iz zavi\u010dajne povijesti. Rezultati pokazuju da su sadr\u017eaji poprili\u010dno pravilno raspore\u0111eni po svim razredima, uz malu napomenu da se ipak o zavi\u010dajnoj povijesti najvi\u0161e u\u010di u osmom razredu, a najmanje u petom (\u0161to je prava \u0161teta s obzirom na to da je na\u0161 kraj naseljen i vrlo aktivan on najranijih razdoblja ljudske pro\u0161losti).<\/p>\n\n\n\n

Za na\u0161e istra\u017eivanje vrlo nam je zna\u010dajna informacija da ve\u0107ina u\u010ditelja redovito po nekoliko informacija o povijesnom razvoju Me\u0111imurja jednostavno uklju\u010duje u ostalo gradivo. Manje od tre\u0107ine u\u010ditelja povijesti na\u0161eg zavi\u010daja posve\u0107uje zaseban nastavni sat. Mo\u017eemo pretpostaviti da je to direktno povezano s nedostatkom tematskih obrazovnih materijala \u0161to \u0107emo dokazati podacima koji slijede.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da o na\u0161oj zavi\u010dajnoj povijesti nema previ\u0161e literature i gotovo uop\u0107e nema edukativnih materijala, zna\u010dajno nam je pitanje bilo koju literaturu u\u010ditelji koriste kako bi se pripremili za nastavni sat iz zavi\u010dajne povijesti. Prema o\u010dekivanjima, najzastupljenija literatura je knjiga grupe autora (Bunjac, \u0160estak, etc.) iz Povijesnog dru\u0161tva Me\u0111imurske \u017eupanije “Pregled povijesti Me\u0111imurja” kojeg koristi gotovo 70% u\u010ditelja. Slijede “Me\u0111imurska povijest” Vladimira Kal\u0161ana, koju koristi 40% u\u010ditelja te razni materijali s interneta koje korisiti 27% u\u010ditelja. Uz ta tri najzastupljenija izvora znanja, koriste se jo\u0161 monografije op\u0107ina i mjesta, \u010dasopisi, novine, fotografije, karte, arhivi, razni drugi izvori kao i vlastita istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

50% anketiranih u\u010ditelja za nastavu zavi\u010dajne povijesti samostalno priprema nastavne materijale od kojih su najzastupljenije fotokopije izvora, fotografije i radni listi\u0107i. Druga polovica te materijale ne priprema napomene kako “ne stignu” ili “nemaju vremena”.<\/p>\n\n\n\n

Gornji podatak vrlo je indikativan ako se uzme u obzir podatak da je \u010dak 95% u\u010ditelja zaokru\u017eilo DA kada ih se pitalo smatraju li da je potrebno da se u\u010denicima kreiraju posebni materijali za u\u010denje zavi\u010dajne povijesti. Tu tako\u0111er treba istaknuti da vi\u0161e od 90% u\u010ditelja smatra kako je potrebno napisati priru\u010dnik za nastavnike s temama iz zavi\u010dajne povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Iz prija\u0161njih razgovora s kolegama povjesni\u010darima zaklju\u010dili smo da smatraju kako samo manji broj u\u010ditelja zaista podu\u010dava zavi\u010dajnu povijest. U skladu s tim, vrlo je zanimljiv podatak da vi\u0161e od 95% u\u010ditelja smatra kako bi nastavnici podu\u010davali zavi\u010dajnu povijest da postoje ud\u017ebenici i priru\u010dnici zavi\u010dajne povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina anketiranih u\u010ditelja smatra kako su u\u010denici zainteresirani za zavi\u010dajnu povijest, ali ne smijemo zanemariti ni odgovore dvadesetak posto u\u010ditelja koji smatraju da je u\u010denicima svejedno u\u010de li sadr\u017eaje iz zavi\u010dajne povijesti ili ne. Ukoliko bismo detaljnije analizirali taj podatak, vjerojatno bi se otvorila brojna pitanja o na\u0161em \u0161kolstvu i dru\u0161tvu op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n

U posljednjem su pitanju nastavnici dobili priliku da argumentiraju svoja mi\u0161ljenja o korisnosti u\u010denja zavi\u010dajne povijesti Me\u0111imurja. Evo njihovih komentara:<\/p>\n\n\n\n