{"id":1346,"date":"2019-02-12T11:00:00","date_gmt":"2019-02-12T10:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1346"},"modified":"2026-01-21T11:06:20","modified_gmt":"2026-01-21T10:06:20","slug":"stavovi-prema-digitalnom-u-skolama-inicijalni-rezultati-istrazivanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2019\/stavovi-prema-digitalnom-u-skolama-inicijalni-rezultati-istrazivanja\/","title":{"rendered":"Stavovi prema “digitalnom” u \u0161kolama – inicijalni rezultati istra\u017eivanja"},"content":{"rendered":"\n

Marija Galovi\u0107<\/a>, blogerica Ve\u010dernjeg lista, objavila je 14. sije\u010dnja 2019. tekst pod naslovom “Tabletizacija nastave<\/a>“. U prili\u010dno skepti\u010dnom \u010dlanku autorica isti\u010de argumente protiv kori\u0161tenja tableta u nastavi polaze\u0107i od krive postavke da se u aktualnoj reformi kurikuluma planira u potpunosti izbaciti klasi\u010dne nastavne materijale. Poveznica na taj \u010dlanak isti je dan objavljena u Facebook grupi “\u0160kolska zbornica<\/a>” s istaknutim pitanjem “Tablet od 1. razreda – da ili ne?”. Objava je do sada prikupila 351 komentar koji u visokom postotku donose razne oblike protivljenja ideji kori\u0161tenja tableta. Taj primjer i mnogi drugi vezani uz digitalne teme potakli su me na provedbu malog istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Polazne postavke<\/h2>\n\n\n\n

Premda su teme i rasprave o kori\u0161tenju mobitela, tableta, drugih digitalnih ure\u0111aja i IKT metoda me\u0111u u\u010diteljskom populacijom prisutni ve\u0107 du\u017ee vrijeme intenzitet negativnih komentara i razmi\u0161ljanja pove\u0107ao se nakon objave prijevoda knjige “Digitalna demencija<\/a>” i otvaranjem virtualnih u\u010dionica u projektu “\u0160kola za \u017eivot” na platformi Loomen<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu “Digitale Demenz” izdao je 2012. godine njema\u010dki psihijatar Manfred Spitzer. Spitzer upozorava da \u0107e nas \u010desto oslanjanje na digitalne pomo\u0107nike (Internet, tra\u017eilice, navigacija, pametni telefoni i tableti) mentalno oslabiti odnosno nanijeti trajne negativne kognitivne posljedice. Tu je ideju nazvao “digitalna demencija”. Prema je uz doma\u0107i prijevod recenezent istaknuo da se radi o “op\u0107eprihva\u0107enom” izgleda da su potpuno zanemarene kritike Spitzerovog rada i ideje. Na\u0161i su mediji, posebno oni koji poput \u0160kolskih novina kontinuirano pi\u0161u kritike uvo\u0111enju digitalnog u pou\u010davanje, objeru\u010dki prihvatili “digitalnu demenciju” i objavili desetke prate\u0107ih \u010dlanaka (primjeri: Tableti i mobiteli ugro\u017eavaju zdravlje djece<\/a>, Ne propituju se posljedice kori\u0161tenja pametnih telefona<\/a> ili Ne idite nekriti\u010dki u digitalizaciju obrazovanja<\/a>). Kako detaljni osvrt jo\u0161 uvijek pi\u0161em ovdje \u017eelim istaknuti da se kritike odnose na selektivni odabir podataka iz istra\u017eivanja kako bi potkrijepio svoju ideju te gotovo potpuno zanemarivanje istra\u017eivanja koja o IKT-u u pou\u010davanju pi\u0161u pozitivno.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Primjer naslova i prate\u0107e ilustracije<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Reforma kurikuluma priprema se uz sve uspone i padove, udarni\u0161tvo i prekid radova, ve\u0107 nekoliko godina. Na\u017ealost, gledaju\u0107i nastavni\u010dke grupe na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook, mogu primijetiti da je veliki postotak u\u010diteljske populacije vrlo povr\u0161no ili nikako informiran o cijelom procesu. Bez da se upustim u pri\u010du “koko\u0161-jaje” tj. \u0161to bi sve u sustavu\/dru\u0161tvu\/dr\u017eavi trebalo promijeniti tu se mo\u017ee prigovoriti postupcima MZO i prate\u0107ih agencija no to ne mo\u017ee do kraja opravdati nedostatak interesa u\u010ditelja. Koli\u010dina negativnih komentara povezanih uz Virtualne u\u010dionice na Loomenu me iznenadila.<\/p>\n\n\n\n

To su bile ujedno i polazne postavke i pitanja za istra\u017eivanje. Interesiralo me nekoliko tema:<\/p>\n\n\n\n