‘Pre\u017eivjeli logora\u0161i<\/strong> morali su nakon oslobo\u0111enja ponovno stvoriti uvjete za donekle normalan \u017eivot. Neki su se vratili svojim obiteljima, u uni\u0161tene gradove kao \u0161to je bila Var\u0161ava, neki su poku\u0161ali u novoj dr\u017eavi Izraelu. Sje\u0107aju\u0107i se svih \u017ertava, na poseban na\u010din \u017eelimo odati po\u010dast<\/strong> onima koji su se unato\u010d ogromnoj traumi poku\u0161ali vratiti normalnom \u017eivotu’, najavio je ravnatelj Dr\u017eavnog muzeja Auschwitz Piotr Cywinski<\/strong> povodom ovogodi\u0161nje komemoracije u Auschwitzu.<\/p>\n\n\n\n U Holokaustu je \u017eivot izgubilo vi\u0161e od \u0161est milijuna \u017didova i dva milijuna Roma<\/strong><\/a> te 250.000 mentalno i fizi\u010dki hendikepiranih osoba, a ukupno je tijekom Drugog svjetskog rata \u017eivot izgubilo 53 milijuna ljudi, od \u010dega oko 31 milijun civila. Samo u tom logoru smrti tijekom njegova trajanja u \u010detiri godine \u017eivot je izgubilo 1,1 milijun ljudi, od \u010dega su milijun bili \u017didovi, a ostalo su bili poljski politi\u010dki zatvorenici, sovjetski ratni zarobljenici, romske obitelji, homoseksualci, osobe s pote\u0161ko\u0107ama te one koje su u logor dopremljene zbog priziva savjesti ili religijskih razloga.<\/p>\n\n\n\n U logoru je ve\u0107ina ubijena u plinskim komorama ciklonom B, drugi su ubijani izgladnjivanjem i prisilnim radom te pogubljenjima i katastrofalnim higijenskim uvjetima i medicinskim eksperimentima. Kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, prona\u0161li su oko 7.000 pre\u017eivjelih<\/strong>, koliko ih je ostalo u logoru nakon \u0161to ih je oko 60.000 natjerano na mar\u0161 smrti <\/strong>prema drugim koncentracijskim logorima nekoliko dana prije dolaska Sovjeta.<\/p>\n\n\n\n Pre\u017eivjelih je svake godine sve manje, podsje\u0107a Hina i kad ih vi\u0161e ne bude, nestat \u0107e i prilika da ih se slu\u0161a i pita, a sve su \u010de\u0161\u0107i glasovi da se previ\u0161e bavimo povije\u0161\u0107u i ‘\u010demu se baviti mrtvim \u017didovima od prije 80 godina<\/strong>‘ ili, primjerice u Hrvatskoj, ‘za\u0161to se ne bavimo \u017ertvama srpske agresije u Domovinskom ratu?’<\/p>\n\n\n\n ‘Koliko su god ta pitanja mo\u017eda neprikladna, u biti su odli\u010dan start za raspravu<\/strong>‘, napominje za tportal Miljenko Hajdarovi\u0107<\/strong>, profesor povijesti koji se temom Holokausta intenzivno bavi posljednjih 10 godina. ‘Prije toga o Holokaustu u hrvatskom obrazovnom sustavu nisam ni\u0161ta doznao. Ni u osnovnoj ni u srednjoj \u0161koli, a na\u017ealost ni na fakultetu. Od onda sam bio na edukacijama u Izraelu, Poljskoj, SAD-u, Ma\u0111arskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i drugdje.’ <\/p>\n\n\n\n Za\u0161to se pou\u010davanju o Domovinskom ratu radi medvje\u0111a usluga?<\/strong><\/p>\n\n\n\n ‘Svakim novim seminarom sigurniji sam da nam primjer Holokausta mo\u017ee pomo\u0107i u brojnim povijesnim lekcijama i \u017eivotnim situacijama<\/strong>. Holokaust je, rekli bismo, \u0161kolski primjer toga kako jedna ideja, jedno izbjegavanje odgovornosti, postepeno mo\u017ee narasti sve do genocida. Uvjeren sam da ljudi koji poznaju materiju Holokausta i metodiku rada u pou\u010davanju o Holokaustu znatno lak\u0161e mogu pou\u010davati o Domovinskom ratu<\/strong>. Prava je \u0161teta to \u0161to nitko od ‘odgovornih’ ne vidi tu poveznicu’, upozorava Hajdarovi\u0107, dodaju\u0107i da se ‘pou\u010davanju o Domovinskom ratu radi medvje\u0111a usluga na vi\u0161e na\u010dina’. <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n<\/div>\n\n\n\n ‘Trenutno ve\u0107ina usavr\u0161avanja nastavnika sadr\u017ei teme Domovinskog rata. Pri tome se kontinuirano\u00a0slu\u0161aju\u00a0svjedo\u010danstva sudionika<\/strong>, \u0161to i ne bi bilo lo\u0161e kada bi bili pra\u0107eni razvojem metodologije o tome kako pou\u010davati o Domovinskom ratu i kako se slu\u017eiti tim svjedo\u010danstvima. Danas\u00a0nije oportuno kritizirati bilo \u0161to na tu temu\u00a0<\/strong>makar je intencija kritike pobolj\u0161anje kvalitete edukacije’, konstatira Hajdarovi\u0107 i dodaje da je ‘ovoga utorka po 14. put otvoren\u00a0seminar za nastavnike<\/strong>\u00a0o pou\u010davanju u Holokaustu, no\u00a0koliko je tema va\u017ena dana\u0161njoj politi\u010dkoj eliti,\u00a0govori \u010dinjenica da su na otvaranje poslali \u2013 nikog’.\u00a0<\/p>\n\n\n\n ‘Predsjednica naravno nema vremena, a njezina posebna izaslanica mora putovati na obilje\u017eavanje dana sje\u0107anja u SAD. Nitko iz Ministarstva znanosti i obrazovanja i nitko iz Agencije za odgoj i obrazovanje, premda su oni organizatori. U isto vrijeme premijer Andrej Plenkovi\u0107<\/strong> ponavlja frazu ‘nikad vi\u0161e’ u Izraelu<\/a> i s kipom na glavi klanja se u memorijalu Yad Vashem. Upravo u toj prostoriji nekoliko metara od mjesta na kojem je stajao velikim slovima pi\u0161e – Jasenovac’, podsje\u0107a Hajdarovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Logori u NDH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske tijekom 1941. i 1942. osnovano je oko 30 njema\u010dkih, talijanskih i usta\u0161kih logora<\/strong> koji su po svojoj namjeni i funkciji bili uglavnom sabirni, tranzitni i iseljeni\u010dki, a neki od njih radni i koncentracijski. <\/p>\n\n\n\n Prvi usta\u0161ki koncentracijski logor u NDH, Danica<\/strong>, osnovan je ve\u0107 15. travnja 1941. pokraj Koprivnice. Prve masovne likvidacije zato\u010denika usta\u0161e su provodile u Jadovnu na Velebitu te u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu, dijelovima velebitsko-primorskog sustava usta\u0161kih koncentracijskih logora sa sjedi\u0161tem u Gospi\u0107u. Djelovali su od sredine lipnja do 25. kolovoza 1941. <\/p>\n\n\n\n Uz koncentracijski logor Jasenovac, koji je najdulje djelovao<\/strong>, a po broju zato\u010denika i prostoru koji je obuhva\u0107ao bio najve\u0107i usta\u0161ki logor<\/strong>, osnovani su veliki logori u Kru\u0161\u010dici pokraj Travnika, u Tenji pokraj Osijeka, u \u0110akovu, Loborgradu pokraj Zlatara i u Sisku.<\/p>\n\n\n\n O \u010demu (ne) govorimo kada govorimo u Holokaustu u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161to ba\u0161 Jasenovac kad ga se izme\u0111u tisu\u0107a raznih nacisti\u010dkih logora<\/strong> ne ubraja me\u0111u \u0161est logora smrti? Jer se kvislin\u0161ki re\u017eim Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske osobito i samostalno trudio provesti ‘kona\u010dno rje\u0161enje’, obja\u0161njava Hajdarovi\u0107: ‘Pritom se o logorima u Poljskoj govori kao o industriji smrti <\/strong>jer se sve odvijalo industrijski, kao na traci, a kod nas su metode ubojstava bile manufakturne<\/strong>, ru\u010dni rad maljevima i no\u017eevima. Umjesto da se nastavnicima po\u0161alje poruka da je tema va\u017ena i da ih se ohrabri osobnim dolaskom na seminar, ovako je poslana druga poruka<\/strong>‘, upozorava. <\/p>\n\n\n\n O \u010demu (ne) govorimo kada govorimo u Holokaustu \u2013 posebice u Hrvatskoj, naime, osim progona \u017didova, ho\u0107e li se ‘slu\u017ebeno sje\u0107anje’ <\/strong>prisjetiti ne samo rasnih zakona, nego i progona Srba i Roma te (ostalih) antifa\u0161ista i gdje su kriti\u010dki glasovi s pozicija mo\u0107i i odlu\u010divanja, pitamo profesora Hajdarovi\u0107a, a on odgovara: ‘Politi\u010dari ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i drugdje, postali su dosta vje\u0161ti \u0161to se ti\u010de govora. Ili su njihove PR slu\u017ebe postale profesionalnije pa u govorima znaju koje se uobi\u010dajene fraze moraju poslati<\/strong>. Od ‘nikad vi\u0161e’ do nabrajanja svih skupina koje su bile \u017ertve u Holokaustu. Pritom \u0107e biti razlika u tome kako \u0107e naglasiti koju skupinu.’<\/p>\n\n\n\n ‘Hrvatski \u0107e politi\u010dari oportuno naglasiti \u017didove<\/strong> radi odnosa s Izraelom dok \u0107e recimo srpski politi\u010dari na prvo mjesto staviti upravo Srbe. Podaci iz istra\u017eivanja Javne ustanove spomen-podru\u010dja Jasenovac<\/strong> jasno pokazuju da su se usta\u0161e namjerile prvenstveno na \u017didove i Srbe<\/strong>, a nakon toga na Rome i Hrvate koji su im se usudili usprotiviti. Upravo su Romi skupina koja je gotovo istrijebljena na podru\u010dju NDH<\/strong>. Ono o \u010demu se najmanje govori su primjeri gotovo 200 gra\u0111ana Hrvatske<\/a> koji su dobili titulu pravednika me\u0111u narodima. Titulu su nakon Holokausta dobili samo oni ljudi koji su bez ikakve vlastite koristi i uz rizik po vlastiti \u017eivot i \u017eivot obitelji spasili jednog ili vi\u0161e \u017didova. Istu titulu, recimo, Stepinac nije dobio<\/strong>, no poku\u0161ajem argumentacije za\u0161to je to tako dana\u0161nji povjesni\u010dari mogu zaraditi samo etiketu ‘mrzitelja svega hrvatskog”, upozorava Hajdarovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zbog opravdavanja usta\u0161kog re\u017eima u Hrvatskoj, kao \u0161to smo ve\u0107 pisali<\/a>, u Koordinaciji \u017eidovskih op\u0107ina odlu\u010dili su ove godine ne sudjelovati na komemorativnim i ostalim skupovima<\/strong> koje organizira hrvatska vlast u povodu obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na Holokaust. Razlog za bojkot je nespremnost vlasti Republike Hrvatske da primjereno slu\u017ebeno i javno reagiraju na postavljanje spomenika s usta\u0161kom krilaticom ‘Za dom spremni’ <\/strong>na mjestu na kojem je nekad bilo usta\u0161ko zapovjedni\u0161tvo u Jasenovcu, zatim u Kutini, a postoje namjere da se u Zagrebu, ali i drugdje u Hrvatskoj, postavi sli\u010dne spomenike. <\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, pro\u0161log tjedna u Tehni\u010dkoj \u0161koli \u0160ibenik povu\u010dena je izlo\u017eba ‘Anne Frank \u2013 povijest za sada\u0161njost<\/a>‘, koja je dio me\u0111unarodnog projekta i bit \u0107e izlo\u017eena u 40-ak zemalja, a reakcija vlasti je izostala<\/strong>. Nastavak je to, upozoravaju iz krugova hrvatskih \u017didova, toleriranja usta\u0161ke ideologije<\/strong>, zbog \u010dega su pripadnici \u017eidovskih op\u0107ina te srpska zajednica i Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske (SABA RH) pro\u0161le godine bojkotirali dr\u017eavnu komemoraciju <\/strong>na mjestu nekada\u0161njeg usta\u0161kog koncentracijskog logora Jasenovca i organizirali vlastitu komemoraciju.<\/p>\n\n\n\n Slu\u010daj u \u0160ibeniku plasti\u010dno je pokazao sve ja\u010da nastojanja da se ‘doma\u0107e’ zlo\u010dine izmakne iz (povijesnog) konteksta<\/strong>, a u najgorem ili ‘najboljem’ slu\u010daju pose\u017ee se \u010desto za ‘izjedna\u010davanjem totalitarizama’. Kako smo i pisali, organizatori izlo\u017ebe su objasnili da bi uklanjanje dijela koji se ti\u010de hrvatske povijesti <\/strong>djeci ostavio dojam kako se Drugi svjetski rat ti\u010de samo Nijemaca i \u017didova, \u0161to bi bilo falsificiranje povijesti<\/strong> te \u010dinjenice da je i Hrvatska bila dio tog rata. <\/p>\n\n\n\n Totalitarizmi se mogu vrednovati i uspore\u0111ivati, ali ne i izjedna\u010diti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hajdarovi\u0107, autor hrvatskog dijela izlo\u017ebe, ka\u017ee za tportal da je ‘\u0161ibenski slu\u010daj na kraju krajeva samo jedna od brojnih posljedica relativizacije<\/strong> usta\u0161kog re\u017eima od 1991. godine do danas’. ‘Po\u010detkom Domovinskog rata, kada je Hrvatska stranka prava osnovala strana\u010dku vojsku HOS, nitko razuman nije mogao biti protiv naoru\u017eanih dobrovoljaca koji su se borili za slobodu Hrvatske. No uz sve du\u017eno po\u0161tovanje borcima HOS-a<\/strong>, s njima je u javni prostor zna\u010dajno iskora\u010dila usta\u0161ka ideja tzv. velike Hrvatske i poklik ‘Za dom spremni’ <\/strong>i tako danas imamo situaciju da se osu\u0111ivanjem poklika ‘Za dom spremni’ uvijek spominju dragovoljci koji su uz takvu ikonografiju branili Republiku Hrvatsku. Politi\u010dari, naravno ne \u017eele javno osuditi poklik koji jedinu povijesnu pozadinu ima kod usta\u0161a<\/strong> jer im je svaki glas bitan i to nije propust samo sada\u0161nje predsjednice ili premijera<\/strong>, ve\u0107 svih koji su bili na tim pozicijama do danas’, isti\u010de Hajdarovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n ‘Mnogi su ohrabreni tom mlakom ili nikakvom reakcijom zajahali val revizionizma<\/strong> i rijetki su koji im se javno protive. Ravnatelj \u0161ibenske \u0161kole, tog ponosnog partizanskog grada, samo se izrazio onako kako danas reagiraju mnogi \u2013 \u0161to je s Bleiburgom i \u0161to je s Golim otokom?<\/strong>‘, ka\u017ee Hajdarovi\u0107 i napominje: ‘Mora se jasno istaknuti da ta dva doga\u0111aja nemaju direktne veze s Holokaustom<\/strong>. Dodu\u0161e, ono \u0161to se dogodilo nakon Bleiburga mo\u017eda malo i ima veze jer se radi o osveti nakon rata koja je bila uobi\u010dajena u Europi i Aziji. To je bila reakcija onih koji su protekle \u010detiri, pet ili vi\u0161e godina patili pod \u010dizmom nacista i kolaboratora. S dana\u0161nje povijesne pozicije lako je moralizirati<\/strong> i re\u0107i da se radi o nepravdi i ubijanju nedu\u017enih.’ <\/p>\n\n\n\n ‘Isto tako, za razliku od Holokausta, ono \u0161to se doga\u0111alo nakon Bleiburga nije bio zakonima propisan progon odre\u0111enih rasnih, vjerskih ili narodnosnih skupina<\/strong>, kao \u0161to je bio slu\u010daj u Holokaustu, ve\u0107 progon ‘bande’ koja se nakon slu\u017ebenog potpisivanja primirja nije predala. Goli otok<\/a> se isto tako apsolutno mo\u017ee samo gledati u kontekstu zbivanja na po\u010detku Hladnog rata, kada Tito nije \u017eelio pustiti Jugoslaviju pod Staljinov nadzor.<\/strong> \u0160to bi samo bilo s Jugoslavijom i njenim gra\u0111anima da je bilo suprotno? Pogledajte samo \u0161to se sve doga\u0111alo u Ma\u0111arskoj, \u010cehoslova\u010dkoj i ostalim dr\u017eavama pod Staljinovom i sovjetskom vlasti’, poziva Hajdarovi\u0107 i zaklju\u010duje: ‘Totalitarizmi se mogu vrednovati i uspore\u0111ivati, ali ne vidim primjere koji bi se mogli izjedna\u010diti.<\/strong>‘<\/p>\n\n\n\n![\"Miljenko](\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/33385.jpeg\")