{"id":1484,"date":"2017-01-15T23:04:00","date_gmt":"2017-01-15T22:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1484"},"modified":"2026-01-21T23:06:30","modified_gmt":"2026-01-21T22:06:30","slug":"urbani-mit-o-kvaliteti-razlicitih-nacina-ucenja-ili-pamcenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2017\/urbani-mit-o-kvaliteti-razlicitih-nacina-ucenja-ili-pamcenja\/","title":{"rendered":"Urbani mit o kvaliteti razli\u010ditih na\u010dina u\u010denja ili pam\u0107enja"},"content":{"rendered":"\n

Zapamtimo 10% onoga \u0161to pro\u010ditamo, 20% onoga \u0161to \u010dujemo, 30% onoga \u0161to vidimo, 50% onoga \u0161to vidimo i \u010dujemo, 80% onoga \u0161to izgovorimo i napi\u0161emo, 90% onoga \u0161to izgovorimo i u\u010dinimo<\/em>\u201d ili \u201cDjeca pamte: 10% onoga \u0161to \u010duju, 20% onoga \u0161to slu\u0161aju, 30% onoga \u0161to vide, 50% \u0161to vide i \u010duju, 70% onoga \u0161to izgovore, 90% onoga \u0161to izgovore i u\u010dine<\/em>\u201d ili \u201cNau\u010dimo\u2026 10% od onoga \u0161to \u010ditamo, 20% od onoga \u0161to slu\u0161amo, 30% od onoga \u0161to vidimo, 50% od onoga \u0161to vidimo i \u010dujemo, 70% od onoga \u0161to raspravimo sa drugima, 80% od onoga \u0161to osobno iskusimo, 95% od onoga \u0161to pou\u010davamo druge.<\/em><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ovu misao ste vjerojatno ve\u0107 vidjeli u mnogim varijantama i pripisane mnogim znanstvenicima ili filozofima. Do danas sam je i ja uzimao zdravo za gotovo. No, kako mi je u posljednje vrijeme izazov pronalaziti izvor ne\u010dega \u0161to \u010desto vidimo na internetu po\u017eeli sam prona\u0107i tko je zapravo autor takve misli i kako je \u201cdo\u0161ao\u201d do nje.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161amo li \u201cguglati\u201d misao na hrvatskom jeziku dobijemo mnoge rezultate i odabrao sam one koji bi po mjestu objave morali biti vjerodostojni – Hrvatska mre\u017ea \u0161kolskih knji\u017eni\u010dara, Agencija za odgoj i obrazovanje i Hrvatska akademska i istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea CARNet. Kolegica Zekanovi\u0107 je u radu \u201cPoslovica \u2013 blago o nama\u201d citirala ovu misao iz knjige \u201cRevolucija u u\u010denju: kako promijeniti na\u010din na koji svijet u\u010di\u201d (Dryden i Vos, 2001.). Isti citat koristi kolegica Zubin u prezentaciji objavljenoj na web stranici Agencije za odgoj i obrazovanje. U CARNetovoj bro\u0161uri \u201cDigitalni nastavni materijali\u201d na stranici 8 misao u je pripisana Williamu Glasseru. Molim kolegice da se ne ljute \u0161to sam ih uzeo kao primjeri \u2013 razlog je jedino \u0161to ste bile me\u0111u prvim rezultatima tra\u017eenja na Googleu.<\/p>\n\n\n\n

Sama misao svakom u\u010ditelju zvu\u010di vrlo logi\u010dno i validno na temelju na\u0161eg iskustva. No, istra\u017eivanjem izvora te misli ili znanstvenog podatka do\u0161ao sam do podataka da se radi o la\u017eiranim informacijama.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje<\/h3>\n\n\n\n

Prvi tekst o ovom problemu je objavio dr. sc. Will Thalheimer na svom blogu 2002. godine. Subramony, D., Molenda, M., Betrus, A., i Thalheimer, W. su tijekom 2014. objavili \u010detiri znanstvena \u010dlanka u \u010dasopisu \u201cEducational Technology<\/a>\u201d u kojima se bave ovim problemom. Rezultate su objavili i u knjizi \u201cUrbani mitovi o u\u010denju i obrazovanju\u201d naredne godine. U knjizi kao mit broj 2 pi\u0161u o \u201cU\u010dinkovitosti u\u010denja koja se mo\u017ee prikazati u obliku piramide\u201d. Ameri\u010dki u\u010ditelj Edgar Dale bio je pionir upotrebe razli\u010ditih medija u obrazovanju. U tri izdanja (1946., 1954. i 1969.) objavio je grafiku \u201csto\u017eac iskustva\u201d (cone of experience). Poku\u0161ao je vizualizirati klasifikaciju iskustava u\u010denja od direktih (pri dnu) do apstraktih (na vrhu). Dale je upozorio \u010ditatelje da se ne radi o vrlo konkretnim i nepromjenjivim kategorijama niti je ponudio ikakve brojke odnosno postotke. Upozorio je i da se su\u017eavanje prema vrhu ne odnosi na pove\u0107anje te\u0161ko\u0107e u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom godina ova se metafora po\u010dela koristiti kao \u201csto\u017eac u\u010denja\u201d (cone of learning) ili kao \u201cpiramida u\u010denja\u201d (learning pyramid) s dodatnim pedago\u0161kim napomenama, brojkama i postotcima. Takav se usavr\u0161eni sto\u017eac ili piramida naj\u010de\u0161\u0107e pripisivao instituciji National Training Laboratories. No, NTL na direktni upit odgovara da nemaju istra\u017eivanje koje bi potkrijepilo razli\u010dite varijante brojki koje se pojavljuju uz piramidu.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e navo\u0111enje autora i \u010dlanka kao izvor ovih podataka \u010desto uzima skupinu autora Chi, Bassok, Lewis, Reimann i Glasse (ne William). Michelene Chi, jedna od navodnih autorica, je odgovorila vrlo direktno: \u201cUop\u0107e ne prepoznajem grafikon. Dakle, navod je u potpunosti krivi jer to nije moj grafikon.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Piramidu s postocima je u promotivnom \u010dasopisu 1967. godine koristila Socony-Vasuum Oil Company. Istra\u017eiva\u010di su navo\u0111enje postotaka nadalje povezali s materijalima ameri\u010dke vojske tijekom Drugog svjetskog rata. Kori\u0161teni su izme\u0111u 1940. i 1943. u Marylandu premda ne postoje nikakvi podaci ni izvori o znanstvenom istra\u017eivanju ili utemeljenosti. Prema istra\u017eivanja razli\u010diti postoci povezani s ovakvom piramidom mogu se slijediti do 1912. godine s vjerojatno\u0161\u0107u da su i stariji.<\/p>\n\n\n\n

Autorstvo je tijekom vremena pripisano raznim (uglednim) autorima poput:<\/p>\n\n\n\n