Cjelovita kurikularna reforma medijska je vijest posljednjih 12 mjeseci, no promi\u0161ljanja i pripreme za nju krenule su mnogo prije. Gledamo li, na primjer. Povijest. Ministarstvo je ve\u0107 u lipnju 2012. godine organiziralo okrugli stol gdje nas se dvadesetak okupilo na raspravi pod znakovitim naslovom: Nastavu povijesti osloboditi od dnevne politike.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Najva\u017eniji je korak za reformu bilo kreiranje i prihva\u0107anje Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Taj strate\u0161ki dokument Hrvatski je sabor prihvatio u listopadu 2014. godine. U Strategiji se predla\u017eu mjere uskla\u0111ene s predvi\u0111enim EU-ovim strategijama i ciljevima, \u010dije se postizanje o\u010dekuje do 2025. godine. Strategija omogu\u0107ava fleksibilnost i prilagodljivost sustava obrazovanja i istra\u017eivanja te je istodobno podlo\u017ena stalnom preispitivanju i periodi\u010dnim revizijama. Strategija uvodi cjelo\u017eivotno u\u010denje kao na\u010delo na kojem se zasniva cjelokupno obrazovanje, a sastavni dio strategije je cjelovita kurikularna reforma.<\/p>\n\n\n\n
Prije godinu dana zavr\u0161en je proces prijava na javni poziv kojim su odabrani stru\u010dnjaci za pedesetak radnih skupina. Osnovna grupa zadataka svake stru\u010dne radne skupine je izraditi ktiri-kulum, sudjelovati u stru\u010dnoj i javnoj raspravi te nakon dorada ponuditi kona\u010dan prijedlog kuriku-luma. Na sastanku u rujnu 2015. ve\u0107ina je budu\u0107ih \u201creformatora\u201d upoznala Borisa Joki\u0107a. voditelja Ekspertne radne skupine i reforme. Ono \u0161to mi se urezalo kao nit vodilja Joki\u0107eva je misao: \u201cCjelovita kurikularna reforma iskrenje i po\u0161ten poku\u0161aj boljeg\u201d. Pro\u0161lih smo devet mjeseci ve\u0107inu vremena radili svih 25 sati na dan i svih osam dana u tjednu. To je podrazumijevalo konstantan rad Online na Google Docsima, vi\u0161esatne vikend internetske sastanke te \u010deste susrete u podrumu Planinske i potkrovlju Berislavi\u0107eve. Valja istaknuti da \u010dlanovi radne skupine dolaze iz raznih dijelova Hrvatske, \u0161to je iziskivalo mnoge kilometre putovanja, mrvice od sendvi\u010da na autobusu, masne mrlje od hamburgera u stankama i velika izolacija od obitelji kako bi se maksimalno koncentrirali na rad. Intenzitet rada doveo je do toga da smo od neznanaca ili znanaca u radnoj skupini postali pro\u0161irena obitelj. Jo\u0161 nas je vi\u0161e povezao stres kada smo morali braniti svoj rad od \u010desto zlonamjernih \u201ckriti\u010dara\u201d.<\/p>\n\n\n\n
U nas kurikulum nikad nije razvijen, a mnoge su dr\u017eave taj proces odradile u pro\u0161lih 15 do 20 godina. Stoga smo uz doma\u0107u literaturu prou\u010dili 30 stranih kurikuluma povijesti, od Kanade, preko Europe, do Australije i Novog Zelanda.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 smo u rujnu presudili da razvijanje kriti\u010dkog povijesnog mi\u0161ljenja mora imati prioritet pred sadr\u017eajem. Gotovo je neva\u017eno enciklopedijsko u\u010denje napamet imena, godina i doga\u0111aja kada na\u0161i u\u010denici ne znaju osnove povjesni\u010darskog rada od istra\u017eivanja povijesnih izvora, tra\u017eenja uzroka i
\nposljedica do toga da se povijesni izvori mogu razli\u010dito interpretirati i kreirati vi\u0161estruke perspektive o nekom povijesnom doga\u0111aju ili procesu.
\nU osnovnoj \u0161koli je predvi\u0111en kronolo\u0161ko-te-matski pristup u kojem u\u010denici u svakom razredu imaju po \u0161est velikih tema od prapovijesti do 21. stolje\u0107a. Osnovno\u0161kolci dobivaju cjelokupni pregled razvoja \u010dovje\u010danstva uz veliku promjenu na\u010dina rada. U neke se teme mo\u017ee u\u0107i dublje, a generalna je preporuka da se kod svih tema, gdje je to mogu\u0107e, uzimaju lokalni i zavi\u010dajni primjeri. Najve\u0107i dio kurikulumskog dokumenta su ishodi i njihova razrada \u0161to u\u010diteljima daje pregled \u0161to u\u010denici u kojem ciklusu obrazovanja moraju svladati. U srednjoj \u0161koli se izbacuje dosada\u0161nje ponavljanje svega iz osnovne \u0161kole i uvodi se tematski pristup za dublje ula\u017eenje u pojedine teme i bolji razvoj predvi\u0111enih vje\u0161tina.<\/p>\n\n\n\n
Provedba stru\u010dne rasprave me\u0111u u\u010diteljskom populacijom pokazala je nekoliko zanimljivih i, moram istaknuti, o\u010dekivanih rezultata. Gotovo da nema u\u010ditelja povijesti koji se ne sla\u017ee s nu\u017eno\u0161\u0107u reforme. Posebno u dijelu rezanja ili izbacivanja sadr\u017eaja. Ne gledaju\u0107i problematiku pla\u0107a u prosvjeti. mnogi su zabrinuti \u0161to se reforma provodi a da se najprije nije provelo pobolj\u0161anje pedago\u0161kog standarda jer sit \u0161kole u prosjeku nedovoljno ili lo\u0161e opremljene. Zabrinuti su i zbog toga \u0161to se ne vidi ho\u0107e li se napokon unaprijediti sustav usavr\u0161avanja i cjelo\u017eivotnog u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to se pokazuje kao znatan izazov je pitanje slobode, tj. autonomije u\u010ditelja. U sustavu gdje su vi\u0161i savjetnici Agencije za obrazovanje prije svega nadzornici i gdje javnost prati \u201cu\u010di li se istinita povijest\u201d, u\u010ditelji se boje autonomije. To je zabrinjavaju\u0107e. Stru\u010dna skupina za povijest je \u010dvrsto uvjerena da \u0107e vrijeme pokazati kako je kuriku-him napisan stru\u010dno, suvremeno i bez ikakvih ideolo\u0161kih usmjeravanja.<\/p>\n\n\n\n
(Miljenko Hajdarovi\u0107 nastavnik je povijesti, sociologije, politike i gra\u0111anskog odgoja u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec i Ekonomskoj i trgova\u010dkoj \u0161koli \u010cakovec. Tako\u0111er je \u010dlan stru\u010dnih radnih skupina za Povijest i Politiku i gospodarsko u sklopu Cjelovite kurikularne reforme.)<\/p>\n\n\n\n