S Miljenkom Hajdarovi\u0107em, profesorom u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec, razgovaramo o dana\u0161njem stanju \u0161kolstva, gra\u0111anskom odgoju i obrazovanju te Cjelovitoj kurikularnoj reformi.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Miljenko Hajdarovi\u0107<\/strong>\u00a0profesor je povijesti, sociologije, politike i gra\u0111anskog odgoja u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec, pokreta\u010d i urednik specijaliziranog elektroni\u010dkog \u010dasopisa\u00a0Hrvatski povijesni portal<\/a>, predsjednik\u00a0Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava, \u010dlan\u00a0Europske udruge nastavnika povijesti<\/a>. Razgovaramo o dana\u0161njem stanju \u0161kolstva, Cjelovitoj kurikularnoj reformi, gra\u0111anskom odgoju i obrazovanju, medijskoj pismenosti u\u010denika te civilnom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n KP: Predaje\u0161 povijest, sociologiju, politiku i gra\u0111anski odgoj u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec. Mo\u017ee\u0161 li nam dati usporedbu iskustva rada u gimnaziji i strukovnoj \u0161koli, prema nastavnim programima, profilu u\u010denika, razvijenosti \u0161kolske demokracije, te odnosu resornog ministarstva, ali i struke prema njima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Srednja \u0161kola \u010cakovec je mlada \u0161kola koja je prije par dana u svijet poslala tek tre\u0107u generaciju maturanata. Dvije su glavne skupine programa koje provodi \u2013 gimnazijski (op\u0107a i klasi\u010dna) i medicinski (sestre\/tehni\u010dari, primalje, kozmeti\u010dari). U dva sam navrata radio i u Ekonomskoj i trgova\u010dkoj \u0161koli \u010cakovec. Usudio bih se re\u0107i da je profil u\u010denika vrlo sli\u010dan jer su to u\u010denici koji su iz osnovnih \u0161kola do\u0161li sa vrlo dobrim prosjekom ocjena. Ono po \u010demu se u\u010denici najvi\u0161e razlikuju je osobni pristup \u0161kolovanju, njihovom interesu i zalaganju.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira radi li se o strukovnom ili gimnazijskom programu u\u010denike mo\u017eemo rasporediti po nekoj Gaussovoj krivulji. \u0160kole su ve\u0107 du\u017ee vrijeme prepu\u0161tene entuzijazmu ravnatelja, profesora i njihovih u\u010denika dok ministarstvo i Agencija za odgoj i obrazovanje obavljaju svoju birokratsku funkciju. U\u010denicima se jo\u0161 uvijek ne dopu\u0161ta da budu aktivniji kreatori \u0161kolskog \u017eivota, pa i nastave, premda bi takvo preno\u0161enje odgovornosti proizvelo znatnu korist. <\/p>\n\n\n\n KP: Krajem 2014. donesena je Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije. Osim kurikularne reforme, u podru\u010dju odgoja i obrazovanja Strategija je predvidjela strukturne promjene odgojno-obrazovnih ustanova te podizanje kvalitete rada i dru\u0161tvenog ugleda u\u010ditelja. Kakvim bi ocijenio stanje \u0161kolstva danas? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije je idealno tipski dokument koji bi morao trasirati na\u0161u budu\u0107nost u sljede\u0107em desetlje\u0107u. U nepune dvije godine od kada je Strategija izglasana u Hrvatskom saboru ve\u0107 vidimo ka\u0161njenje pojedinih mjera za 50 i vi\u0161e posto. Republika Hrvatska osim u predizborno vrijeme izgleda da nema stvarnog interesa u ostvarivanju Strategije. Pri tome moramo istaknuti da je najve\u0107i krivac Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.<\/p>\n\n\n\n Obrazovni sustav je pun problema i uop\u0107e je te\u0161ko odlu\u010diti odakle po\u010deti. Mo\u017eda je najbolje re\u0107i da je problem u kombinaciji novaca i volje. \u0160kole su stare i slabo opremljene (\u010dast izuzecima \u010dija obnova\/izgradnja le\u017ei na lokalnoj zajednici i vodstvu \u0161kole). U\u010ditelji su nedostatno pla\u0107eni \u0161to direktno utje\u010de na motivaciju za rad. Te\u0161ko je o\u010dekivati u\u010ditelje pune entuzijazma kada je ta motivacija isklju\u010divo intrinzi\u010dna. U\u010ditelji bi nadalje morali kontinuirano prolaziti razna usavr\u0161avanja na koja ih \u0161alju \u0161kole. No, decentralizirana sredstva za tu namjenu su toliko mala da se svake godine iz zbornice mo\u017ee izdvojiti nekolicina ljudi. To u ve\u0107im zbornicama \u010desto zna\u010di da jedna u\u010diteljica na neki skup na dr\u017eavnoj razini ide jednom u tri, \u010detiri ili vi\u0161e godina.<\/p>\n\n\n\n U godi\u0161njem \u0161kolskom kurikulumu se \u010desto navedu brojni datumi za obilje\u017eavanje, pa na papiru to mo\u017ee izgledati impresivno. No, \u0161to i koliko u\u010denici dobivaju takvim aktivnostima vrlo je upitno. U manjim gradovima i op\u0107inama \u0161kole se koriste za popunjavanje broja posjetitelja raznih manifestacija bez obzira na karakter.<\/p>\n\n\n\n Sindikalno organiziranje je bolna to\u010dka \u0161kolstva jer u masi slu\u010dajeva to zna\u010di popunjavanje satnice za jednog radnika. Sindikati se do\u017eivljavaju kao organizatori izleta, bo\u017ei\u0107nih poklona ili uskr\u0161njih \u0161unkica. Tu\u017ena je situacija kada se npr. ide u \u0161trajk, a u\u010ditelji nemaju u vidu cilj sindikalne akcije ve\u0107 ho\u0107e li dobiti dnevnice ili ho\u0107e li te sate morati nadokna\u0111ivati. Nedostatne pla\u0107e, kontinuirano pove\u0107avanje birokratskih poslova, usitnjeno usavr\u0161avanje, razli\u010diti odnosi s upravom \u0161kole, pritisci roditelja radi odgojnih mjera i ocjena dovode nas u poziciju da je dobar dio u\u010ditelja postao inertan i pun nepovjerenja prema promjenama. U takvom okru\u017eenju smo pro\u0161le godine krenuli s reformom. <\/p>\n\n\n\n KP: S obzirom da si sudjelovao u radu stru\u010dnih skupina na kurikularnoj reformi, pitala bih te kakve novine donosi kurikulum predmeta Povijesti i za\u0161to bi nam to svima trebalo biti va\u017eno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatska nikada nije imala kurikulum na bilo kojoj razini i zato je ova promjena velika i zna\u010dajna. Premda je HNOS-om prije vi\u0161e od 10 godina u\u010dinjen prvi iskorak prema odgojno-obrazovnih ishodima, to je u\u010dinjeno nedostatno, a srednje \u0161kole nisu ni pravo dirane od samostalnosti Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to se kod nastavnog predmeta Povijest prvo moralo promisliti jest \u0161to mi zapravo \u017eelimo s tim predmetom u obrazovnom sustavu. \u017delimo li male enciklopediste koji na dr\u017eavnom natjecanju iz povijesti znaju svaku fusnotu u ud\u017ebeniku i nakon \u0161kole to im slabo ili nikako ne poma\u017ee u \u017eivotu. Ili \u017eelimo ne\u0161to drugo poput samostalnog razmi\u0161ljanja, kriti\u010dkog sagledavanja i dono\u0161enja vlastitih zaklju\u010daka? Stru\u010dna radna skupina za Povijest je odlu\u010dila da moramo krenuti ovim drugim smjerom. Staviti sadr\u017eaj u drugi plan i razvijati vje\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n Kod sagledavanja nekih doga\u0111aja ili procesa u\u010denik treba znati da se istra\u017euje prou\u010davanjem povijesnih izvora. Da u njima tra\u017eimo uzroke, povode, posljedice, obilje\u017eja vremena i prostora. Nadalje u\u010denik mora shvatiti da se ti povijesni izvori interpretiraju i da taj proces mo\u017ee dovesti do razli\u010ditih perspektiva. Prema idejama u novom kurikulumu u\u010denike od 5. razreda na dalje pou\u010davamo procesu povijesnog istra\u017eivanja \u2013 od vrlo malih i prilago\u0111enih koraka do velike samostalnosti pri kraju gimnazija. U osnovnoj \u0161koli je zadr\u017ean prete\u017eito kronolo\u0161ki pristup uz mogu\u0107nost da se u pojedine teme ulazi dublje. Preporuka je da se u svim temama, gdje je to mogu\u0107e, koriste hrvatski zavi\u010dajni i lokalni primjeri. Govorimo li na primjer o industrijskoj revoluciji za\u0161to ne istaknuti \u0161to se doga\u0111alo na na\u0161im prostorima, itd.<\/p>\n\n\n\n Velika je novost \u0161to u srednjim \u0161kolama vi\u0161e ne bi trebalo biti ponavljanja ili, kako to volimo re\u0107i, kopipejstanja osnovne \u0161kole. Do sada smo u srednjim \u0161kolama ponavljali sve \u0161to smo u\u010dili u osnovnoj s time da smo u strukovnim \u0161kolama te teme sa\u017eeli, a u gimnazijama produbili velikom koli\u010dinom \u010dinjenica. Nova ideja je u srednoj \u0161koli povijesti pristupiti tematski, promatrati neki fenomen poput vlasti, rata i mira, struke, svakodnevice od 10 do 20 sati, i pri tome razvijati vje\u0161tine povijesnog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n KP: Predaje\u0161 gra\u0111anski odgoj u srednjoj \u0161koli i iz prve ruke mo\u017ee\u0161 vidjeti kako i koliko kurikulum Gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja kao me\u0111upredmetne i interdisciplinarne teme funkcionira u \u0161koli. Postoji li potreba za tim sadr\u017eajem i kako bi on trebao biti organiziran? Kakva su iskustva u\u010denika, a kakva nastavnika? Za\u0161to predmet poput GOO-a dovodi do ideolo\u0161kih razmirica i politi\u010dkih manipulacija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 sam prije spomenuo da puno toga u \u0161kolama ovisi o entuzijazmu pojedinih u\u010ditelja ili kolektiva. Ista je pri\u010da sa me\u0111upredmetnom temom Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. Ima fantasti\u010dnih primjera i projekata, ali to su vi\u0161e izuzeci nego ustaljena praksa. \u010cini mi se da bi dodatna edukacija u\u010diteljima na predmetnoj osnovi pomogla da uvide gdje i koje sadr\u017eaje mogu povezati s gra\u0111anskim odgojem ili kako ishode svog predmeta povezati s ishodima GOO. Premda je to izdava\u010dkim ku\u0107ama neprofitabilno, valjalo bi promisliti mogu li se kreirati dodatni priru\u010dnici. Ili u postoje\u0107e ud\u017ebenike dodati sadr\u017eaje povezane s GOO.<\/p>\n\n\n\n Potreba za GOO je ogromna i svakodnevno od Markova trga do Prisavlja vidimo posljedice deficita politi\u010dke pismenosti. Me\u0111upredmetni pristup nije lo\u0161a ideja, ali se njome treba sustavnije baviti. Nije dovoljno \u0161to je svaka \u0161kola odabrala 1-2 u\u010ditelja koji povremeno odlaze na edukacije vezane uz GOO i dala im zadatak da se brinu o tom podru\u010dju kako bi \u0161kole odradile svoj birokratski dio posla. Bilo bi po\u017eeljno da svaki u\u010ditelj pro\u0111e kroz odre\u0111eno usavr\u0161avanje u ovom podru\u010dju. Vjerujem da brojne udruge po\u010dev\u0161i od GONG-a ili Foruma za slobodu odgoja tu mogu biti pravi partneri za usavr\u0161avanje. U\u010denici su najvi\u0161e izlo\u017eeni projektu Gra\u0111anin<\/em> u kojem u\u010de prepoznati problem, oblikovati javnu politiku i poku\u0161ati prona\u0107i rje\u0161enje. Ne\u0161to su manje i u premalom broju u srednjoj \u0161koli izlo\u017eeni projektima vezanima uz simulaciju Sabora ili simulaciju su\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n Otpori protiv gra\u0111anskog odgoja u \u0161kolama su prvenstveno vezani uz nepoznavanje \u0161to je zapravo gra\u0111anski odgoj i koji su njegovi ciljevi, od promicanja ljudskih prava, politi\u010dke pismenosti, intekulturalnosti, tolerancije i dr.. Najve\u0107i oponenti govore da se gra\u0111anskim odgojem name\u0107e protuhrvatska, ateisti\u010dka ili ne znam kakva ideologija, \u0161to je tipi\u010dan negativni diskurs raznih organizacija ili pojedinaca koji su isklju\u010divi ili netolerantni prema bilo kojem obliku razli\u010ditosti.<\/p>\n\n\n\n KP: Urednik si specijaliziranog elektroni\u010dkog \u010dasopisa Hrvatski povijesni portal pokrenutog 2006, namjenjenog u\u010denicima, nastavnicima i zaljubljenicima u povijest. Specijalizirani mediji nalaze se danas na internetu i imaju veliku, no tihu publiku, sude\u0107i prema reakciji javnosti po ukidanju financiranja neprofitnih medija. Kakvim ocjenjuje\u0161 stanje medija danas, koliko je njihovo stanje povezano s onim obrazovnog sustava te jesu li u\u010denici medijski pismeni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatski povijesni portal sam pokrenuo 2006. godine s idejom da u\u010denicima povremeno napi\u0161em \u010dlanak o nekoj temi koja im je zanimljiva, a tijekom nastave nemamo vremena za dublji ulazak u sadr\u017eaj. Danas, deset godina kasnije, s preko 130 suradnika i oko 1500 objavljenih \u010dlanaka, postali smo nezaobilazno mjesto zainteresiranima za povijest. Portal ima oko 3200 tjednih primatelja newslettera i blizu 14 000 pratitelja na Facebooku. S ponosom isti\u010dem da smo edukativni portal na kojem prete\u017eno rade u\u010ditelji za kolege i u\u010denike.<\/p>\n\n\n\n Svojevrsna smo protute\u017ea brojnim politi\u010dkim, nacionalisti\u010dkim, desni\u010darskim i inim ideolo\u0161kim web stranicama koje su zagospodarile hrvatskim internetskim prostorom. Posebno nagla\u0161avam protute\u017eu sramotnom dijelu Wikipedije na hrvatskom jeziku koja je prousta\u0161ka i prepuna ideologije. Hrvatski skok u nacionalisti\u010dki ponor nije ni\u0161ta novo, ali smo u posljednje vrijeme pali znatno dublje. Do\u0161li smo do te razine da se svaka kritika tuma\u010di kao protuhrvatski udar jugonostalgi\u010dara i stranih pla\u0107enika.<\/p>\n\n\n\n U\u010denici su jo\u0161 uvijek u velikom broju nekriti\u010dni konzumenti sadr\u017eaja koji im se izlo\u017ei. Mo\u017eda protivnici kurikularne reforme upravo tu vide problem, \u0161to je glavna ideja reforme nau\u010diti nove generacije kriti\u010dkom promi\u0161ljanju.<\/p>\n\n\n\n KP: Osim \u0161to si predsjednik Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava, \u010dlan si Europske udruge nastavnika povijesti (EUROCLIO) te sura\u0111uje\u0161 s brojnim organizacijama civilnog dru\u0161tva. Za\u0161to je va\u017eno udru\u017eivati se i je li organizirano i razvijeno civilno dru\u0161tvo zaista preduvjet demokracije? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Iskustvo mi govori da je udru\u017eivanje, bilo na lokalnoj ili me\u0111unarodnoj razini izuzetno korisno za razvoj pojedinca i posredno dru\u0161tva u kojem taj pojedinac djeluje. Me\u0111usobno povezivanje osigurava prostor za zajedni\u010dko djelovanje, promicanje sli\u010dnih interesa i cjelo\u017eivotno u\u010denje. Prava je blagodat sudjelovati u seminarima EUROCLIO-a gdje se bavimo strukom, kriti\u010dkim povijesnim mi\u0161ljenjem i razmjenjom znanja umjesto utapljanja u doma\u0107oj svakodnevici.<\/p>\n\n\n\n Izuzetno sam zahvalan doma\u0107im organizacijama na usavr\u0161avanjima koja sam dobio i osje\u0107am potrebu primljeno i vratiti zajednici. Bilo putem pou\u010davanja ili gra\u0111anskog aktivizma. Udru\u017eivanjem pove\u0107avamo kapacitete za rje\u0161avanje problema ili unapre\u0111ivanje zajednice i dru\u0161tva. Moja udruga je nastala iz potrebe boljeg usavr\u0161avanja u\u010ditelja i preno\u0161enja znanja unutar struke \u2013 rekli bi razmjene znanja me\u0111u stru\u010dnjacima. U dru\u0161tvu u kojem postoji veliki demokratski deficit poput hrvatskog, organizacije civilnog dru\u0161tva nose veliki, usudio bih se re\u0107i prosvjetiteljski teret.<\/p>\n\n\n\n KP: Za kraj, mo\u017ee\u0161 li mi dati komentar na doga\u0111anja oko kurikularne reforme od otvaranja stru\u010dne rasprave te predvi\u0111anje o budu\u0107nosti reforme, ali i provedbe Strategije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Cjelovita kurikularna reforma je, izgleda, poput ne\u017eeljenog djeteta pro\u0161le i sada\u0161nje Vlade. Dok je pro\u0161la Vlada samo zapostavljala svoje dijete, aktualna Vlada bi ga se \u017eeljela rje\u0161iti. To dijete nije njihovo i ima nekakve \u010dudne ideje pa bi bilo bolje da imamo svoje dijete. Moram ovako karikirati jer smo trenutno u tu\u017enoj situaciji gdje svoj rad za dr\u017eavu moramo braniti od dr\u017eave. Proteklih 16 mjeseci oko 450 stru\u010dnjaka radilo je dokumentima za reformu. Svi smo odabrani na javnim pozivima, radili smo transparentno svih 25 sati dnevno i 8 dana tjedno. Stvarno smo dali najbolje \u0161to mo\u017eemo u vjeri da radimo na iskrenom i po\u0161tenom poku\u0161aju kreiranje bolje budu\u0107nosti za nove generacije. Od objave prvih ina\u010dica kurikuluma bili smo izlo\u017eeni brojnim javnim i medijskim napadima koji su u najmanjoj mjeri bili stru\u010dni, a najvi\u0161e ideolo\u0161ki i puni sujete.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, neki su stru\u010dnjaci poveli pravi lov na vje\u0161tice. Radi povr\u0161nog \u010ditanja i zlonamjerne interpretacije, kurikulum Povijesti progla\u0161en je jugoslavenskim ili protuhrvatskim. Tu\u017eno je \u0161to su u hajci sudjelovali znanstvenici poput Ive Banca<\/strong> ili Ante Nazora<\/strong>. Bojim se da u nerazumijevanju samog kurikuluma tra\u017ee sitnice na kojima proizvode razne insinuacije. Prava je pljuska stru\u010dnoj etici nedavno Nazorovo imenovanje posebnim savjetnikom ministra za reformu op\u0107enito i posebno kurikulum Povijesti. Ministar \u0160ustar kontinuirano ne komunicira sa ekspertnom radnom skupinom premda suprotno govori u medijima. Isto tako ne komunicira s Posebnom skupinom za provo\u0111enje Strategije. Nalazimo se u tragi\u010dnom trenutku kada hrvatski obrazovni sustav ne funkcionira kako treba od samog po\u010detka samostalnosti, a sada se zaustavio i prvi poku\u0161aj temeljite reforme.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se kurikuluma ti\u010de, stru\u010dne radne skupine po\u010dele su objavljivati druge ina\u010dice kurikuluma razvijene nakon provedene stru\u010dne rasprave i usvajanja prijedloga. Objavljujemo ih bez lekture i dizajnerskog prijeloma jer to MZOS jo\u0161 nije osigurao. Objavljujemo ih zato jer se bojimo da bi ti dokumenti mogli biti preuzeti od nekih novih “stru\u010dnih” skupina, iskori\u0161teni i plagirani. Da citiram kolegicu, poznavaju\u0107i hrvatsku akademsku zajednicu, ministru ne\u0107e manjkati onih kojima takvo zadiranje u tu\u0111e intelektualno vlasni\u0161tvo ne\u0107e biti neugodno.<\/p>\n\n\n\n