{"id":1562,"date":"2016-03-29T19:03:00","date_gmt":"2016-03-29T17:03:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1562"},"modified":"2026-01-22T19:05:21","modified_gmt":"2026-01-22T18:05:21","slug":"vizija-udzbenika-povijesti-nakon-kurikularne-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2016\/vizija-udzbenika-povijesti-nakon-kurikularne-reforme\/","title":{"rendered":"Vizija ud\u017ebenika povijesti nakon kurikularne reforme"},"content":{"rendered":"\n<p>Diljem Hrvatske u tijeku su stru\u010dna savjetovanja u kojima nastavnici povijesti raspravljaju o prijedlogu kurikuluma Povijesti kao dijela Cjelovite kurikuralne reforme. Nastavnici imaju brojna pitanja vezana uz koncepte, ishode, vrednovanje, dr\u017eavnu maturu, usavr\u0161avanje, ud\u017ebenike i druge potrebne nastavne materijale. Va\u017eno je imati na umu da je kurikularna reforma proces koji se ne odvija od danas do sutra ve\u0107 \u0107e se kurikulum uvoditi u sve razrede osnovne i srednje \u0161kole tijekom narednih pet godina. Upravo je to razdoblje u kojem \u0107e se postepeno kreirati novi ud\u017ebenici, radne bilje\u017enice, priru\u010dnici, itd. Dok je za osnovnu \u0161kolu relativno izvidno kako bi ud\u017ebenici mogli izgledati srednja \u0161kola predstavlja znatno ve\u0107i izazov obzirom da je predvi\u0111en prijelaz na tematski pristup uz veliku slobodu izbora tema u rukama u\u010ditelja.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p>Premda takva sloboda na prvi pogled postoji i poneki nastavnici je komentiraju kao potencijalno opasnu ona je u stvarnosti vrlo ograni\u010dena. Ograni\u010dena je prije svega konceptualnom pristupu pou\u010davanju povijesti, zatim razradom odgojno-obrazovnih ishoda i naposlijetku strukturirana propisanim tematskim podru\u010djima, rasporedom tematskih podru\u010dja po ciklusima, odrednicom o omjeru hrvatske i svjetske povijesti, odredbom o obaveznoj temi o povijesti Republike Hrvatske te smjernicama o samostalnom oblikovanju tema.&nbsp;<strong>Kako onda potencijalno mogu izgledati ud\u017ebenici povijesti u skladu s prijedlogom kurikuluma nastavnog predmeta Povijest?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to sam ve\u0107 naveo u osnovnoj \u0161koli novi ud\u017ebenici ne moraju u\u010diniti veliki zaokret ili drasti\u010dnu promjenu koncepta. Pou\u010davanja je i dalje bazirano kronolo\u0161ki i sama struktura &nbsp;nastavnih jedinica nije znatno izmijenena u usporedbi s dosada\u0161njim nastavnim planovima i programima. Naravno izdava\u010di moraju uskladiti ud\u017ebenike u skladu s konceptima i ishodima. Ono \u0161to se mo\u017ee o\u010dekivati je odre\u0111eno pove\u0107anje i raznovrstnost predstavljenih povijesnih izvora, te orijentaciju poglavlja u skladu s klju\u010dnim pitanjima i opisima tema.<\/p>\n\n\n\n<p>U srednjim \u0161kolama se postavlja pitanje kako izraditi ud\u017ebenik kada nastavnici sami biraju teme u skladu s postavkama kurikuluma. U principu izgleda kao nemogu\u0107a misija. Ono \u0161to sigurno znaju je da \u0107e svi raditi temu o Republici Hrvatskoj od 1991. godine do danas (odnosno i prije toga kako bi se pojasnili uzroci raspada druge Jugoslavije). Ono \u0161to izdava\u010di recimo mogu kreirati su ud\u017ebenici koji \u0107e se pridr\u017eavati kurikulumskih zahtjeva glede ostvarivanja ishoda u tematskim podru\u010djima i nastavnicima ponuditi teme za koje izdava\u010di smatraju da su va\u017ene, prigodne ili kako ve\u0107 odrede.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga i recimo kreativnija opcija je razmi\u0161ljanje o tzv. <strong>modularnim ud\u017ebenicima<\/strong> za srednje \u0161kole. Tu u biti dolazi do izra\u017eaja sposobnost i kvaliteta autora pojedinih izdava\u010da da tijekom sljede\u0107ih godina kreiraju nekoliko desetaka mogu\u0107ih tema u skladu s kurikulumom. Ta odre\u0111ena koli\u010dina tema se na odgovarau\u0107i na\u010din predstavi nastavnicima i zainteresiranim u\u010denicima koji se na po\u010detku \u0161kolske godine odlu\u010de za odre\u0111enog izdava\u010da i onda u ponudi tema jednostavno u svoju <em>ko\u0161aricu <\/em>ubace 5, 6 ili 7 tema godi\u0161nje koje planiraju obraditi. Te se teme recimo mogu naru\u010diti odnosno odabrati online i izdava\u010di ih u nekom razumnom roku tijekom prvog mjeseca nastave distribuiraju prema \u0161kolama. Zna\u010di u\u010denici i nastavnik bi dobili mapu u koju ume\u0107u teme koje su izabrali od izdava\u010da. Ne postoji ve\u0107 unaprijed finalizirani ud\u017ebenik niti cijena ve\u0107 se za svaku \u0161kolu na taj na\u010din mo\u017ee oblikovati druga\u010diji ud\u017ebenik. Svaka tema mo\u017ee imati neku odre\u0111enu cijenu od npr. 12, 15 ili 20 kuna i kona\u010dna se cijena oblikuje ovisno o broju tema. U narednoj godini ti se ud\u017ebenici mogu prodati\/pokloniti sljede\u0107oj generaciji u temama koje ostanu iste ili se dodati novi sadr\u017eaji ukoliko ih nastavnik i u\u010denici odaberu. Potencijalna prednost takvih ud\u017ebeni\u010dkih mapa bi bila da nastavnici sami mogu oblikovati odre\u0111ene materijale koje u\u010denici ume\u0107u u mapu, a u\u010denicima mapa mo\u017ee poslu\u017eiti za \u010duvanje njihovih uradaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Takav oblik modularnog ud\u017ebenika mo\u017ee dovesti i do potencijalne liberalizacije tr\u017ei\u0161ta \u0161to se izdava\u010dkim ku\u0107ama na prvi pogled ne mora svidjeti. Danas se recimo susre\u0107emo s time da su pojedine teme bolje, kvalitetnije ili ljep\u0161e obra\u0111ene u jednom ud\u017ebeniku dok su druge teme bolje u nekom drugom ud\u017ebeniku. U pogledu modularnih ud\u017ebenika nastavnici bi mogli imati slobodu kupiti teme od razli\u010ditih izdava\u010dkih ku\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Kreiranje novih ud\u017ebenika prije svega moramo gledati kao veliki izazov i kako odli\u010dnu priliku za nastavnike da kreiraju vlastite materijale. Te materijale mogu naravno ponuditi izdava\u010dima ili ih staviti u besplatno kori\u0161tenje (npr. putem skidanja s nekog repozitorija na internetu). Tu o\u010dekujemo kvalitetne i zna\u010dajne promjene u Pravilniku o obveznim ud\u017ebenicima i pripadaju\u0107im dopunskim nastavnim sredstvima. Tu vidim i priliku za decentralizaciju \u201cposla\u201d oko ud\u017ebenika. Za\u0161to svoje nastavne teme ne bi oblikovali pojedinci, udruge, stru\u010dne organizacije, instituti, fakulteti i drugi ukoliko se pridr\u017eavaju samog kurikuluma i ostalih propisa? U idealnom slu\u010daju zapreke ne bi trebalo biti.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebna je pri\u010da oko digitalizacije nastavnih materijala. Vjerojatno se jo\u0161 desetlje\u0107ima ne\u0107emo udaljiti o nekakvih tiskanih oblika nastavnih materijala i svakako \u0107e se u tom vremenu pove\u0107avati koli\u010dina digitalno dostupnih materijala. To \u0107e prije svega biti repozitoriji dostupnih izvora (digitaliziranih primarnih i sekundarnih), zatim razli\u010dite arhive, knji\u017enice i digitalni alati. Za o\u010dekivati je sve ve\u0107u specijalizaciju i prilagodbu alata za pobolj\u0161avanje procesa pou\u010davanja i razvoj povijesnog mi\u0161ljenja. Primjerice tu je upravo u tijeku projekt \u201cIHEA\u201d u kojem europsko udru\u017eenje nastavnika povijesti kreira 5 digitalnih alata namijenjenih nastavi povijesti. Vi\u0161e o tome pro\u010ditajte u\u00a0pro\u0161lotjednom nastavku kolumne\u00a0\u201c20 web alata za nastavu povijesti\u201d na \u0160kolskom portalu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kako vi zami\u0161ljate budu\u0107nost ud\u017ebenika povijesti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>NAPOMENA: Ovaj tekst nije slu\u017ebeno mi\u0161ljenje Stru\u010dne radne skupine za povijest.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Diljem Hrvatske u tijeku su stru\u010dna savjetovanja u kojima nastavnici povijesti raspravljaju o prijedlogu kurikuluma Povijesti kao dijela Cjelovite kurikuralne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":423,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[131],"tags":[141],"class_list":["post-1562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-komentiram","tag-udzbenici-povijesti"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/udzbenici.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1562"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1563,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1562\/revisions\/1563"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}