Digitalna revolucija u posljednjih desetak godina kona\u010dno na velika vrata kuca na obrazovne institucije. U ovom trenutku zanemarimo gospodarsku situaciju Hrvatske i \u010dinjenicu da je ve\u0107ina \u0161kola ispod propisanog pedago\u0161kog standarda. Pitanja koja se pojavljuju su brojna i namjera ovog \u010dlanka je da se pokrene rasprava. Te\u0161ko da mogu dati odgovore, ali suradnjom obrazovnih i drugih stru\u010dnjaka mo\u017eemo se pribli\u017eiti nekom potencijalnom budu\u0107em standardu. Ovo su slobodno nabacane misli u nadi da \u0107e se pojaviti stru\u010dni komentari.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Po\u010dnimo od samog koncepta interneta. Internet je svjetska mre\u017ea ra\u010dunala. Mre\u017ea koja nam omogu\u0107ava pretra\u017eivanje ogromne koli\u010dine podataka. Ima li onda uop\u0107e smisla kreirati ne\u0161to poput ud\u017ebenika ili je dovoljno na\u0161e u\u010denike u\u010diti kako pretra\u017eivati informacije i pri tome ih kriti\u010dki razmotriti? Ima smisla u koliko gledamo didakti\u010dki i metodi\u010dki. Zgodno je pogledati samu definiciju ud\u017ebenika na enciklopedija.hr<\/a>:<\/p>\n\n\n\n ud\u017ebenik<\/strong>, temeljno nastavno sredstvo; knjiga namijenjena u\u010denju i stjecanju znanja, pisana na osnovi nastavnoga plana i programa, u kojoj su znanstveni i stru\u010dni sadr\u017eaji didakti\u010dko-metodi\u010dki oblikovani. Suvremeni ud\u017ebenik naj\u010de\u0161\u0107e je dio multimedijskoga kompleta pri stru\u010dnom i pedago\u0161kom oblikovanju kojega se posebno isti\u010du: zakonitosti nastavnoga procesa, psiholo\u0161ki i razvojni pristup u\u010deniku, znanstveno to\u010dno i korektno izno\u0161enje \u010dinjenica, prikladan omjer podataka i apstrakcija te popratnih priloga, koji u cjelini upu\u0107uju na samostalan rad u\u010denika putem vje\u017ebi, ponavljanja, samoprovjeravanja i sl. Na taj na\u010din ud\u017ebenik dobiva karakter radnoga materijala u aktivnoj i kreativnoj nastavi. Dobro koncipiran i izra\u0111en ud\u017ebenik treba udovoljiti zahtjevima za informativno\u0161\u0107u, korelacijom me\u0111u odgojno-obrazovnim sadr\u017eajima, jezi\u010dnom normom, likovnim, grafi\u010dkim i tehni\u010dkim oblikovanjem te tiskarskom izvedbom. Izradba ud\u017ebenika, utemeljena na nacionalnom \u0161kolskom kurikulumu, posebno je zakonski ure\u0111ena. “U nas su prvi ud\u017ebenici bile crkvene knjige za pou\u010davanje (npr. Bukvar \u0160. Ko\u017ei\u010di\u0107a iz 1530). Sve do kraja XVIII. st. ud\u017ebenici su uglavnom katekizmi i \u010ditanke. Zatim su se ve\u0107inom upotrebljavali prilago\u0111eni prijevodi stranih ud\u017ebenika. Osnivanjem Hrvatskoga pedago\u0161ko-knji\u017eevnoga zbora (1871), koji je kao jedan od svojih osnovnih zadataka postavio izdavanje ud\u017ebenika na hrvatskom jeziku, manje je inozemnih autora, a sve je vi\u0161e doma\u0107ih. Danas je u Hrvatskoj nekoliko nakladnika koji se bave izdavanjem \u0161kolskih ud\u017ebenika, a najve\u0107i su \u0160kolska knjiga i Profil.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n Mo\u017ee li ud\u017ebenik, kao klasi\u010dni izvor znanja za u\u010denike, prerasti u pravi e-ud\u017ebenik koji \u0107e u\u010denike i nastavnike pretvoriti u istra\u017eiva\u010de i kreatore sadr\u017eaja? E-ud\u017ebenik nudi potencijal promjene paradigme \u2013 u\u010denik prestaje biti objekt obrazovanja. U\u010denici postaju aktivni subjekti koji istra\u017eivanjem dostupnih materijala e-ud\u017ebenika stje\u010du va\u017enu digitalnu kompetenciju tra\u017eenu i na novom tr\u017ei\u0161tu rada. Razvojem takvih kompetencija u\u010denika pripremamo za cjelo\u017eivotno u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n Gdje je tu uloga izdava\u010da ” ho\u0107e li oni u svojim poslovnim interesima zadr\u017eati monopol ili mo\u017eemo o\u010dekivati da to bude novo podru\u010dje socijalnog poduzetni\u0161tva? E-ud\u017ebenici su trenutno terra incognita<\/em> za sve uklju\u010dene u nastavni proces. Za\u0161to? Zato jer se svi akteri obrazovanja u\u017eurbano prilago\u0111avaju novoj situaciji koja se upravo doga\u0111a. Te\u0161ko je zamisliti da se klasi\u010dne izdava\u010dke ku\u0107e mogu brzo prilagoditi novoj situaciji jer umjesto optimizacije tro\u0161kova radi ostvarivanja profita sada treba puno vi\u0161e ulagati u neizvjestan rezultat. Za\u0161to neizvjestan? U slu\u010daju izrade pravog e-ud\u017ebenika koji bi u\u010denicima i nastavnicima omogu\u0107io samostalnost u kori\u0161tenju i kreiranu sadr\u017eaja ud\u017ebenici bi u globalu morali biti samo platforme i baze podataka. Sav ostali rad bi se de\u0161avao u pripremi sata i u samom razredu. Izdava\u010di mogu kontrolirati proces samo u ovoj situaciju koju trenutno imamo gdje se postoje\u0107i materijali samo digitaliziraju ili uljep\u0161avaju za digitalizaciju. To nisu e-ud\u017ebenici.<\/p>\n\n\n\n U idealnom tipu gdje je dr\u017eavi obrazovanje od klju\u010dnog interesa e-ud\u017ebenici bi mogli postati sredstvo koje bi stvarno omogu\u0107ilo besplatno obrazovanje ili barem besplatno za krajnjeg korisnika. E-ud\u017ebenici bi morali doprinijeti smanjenju dru\u0161tvenih razlika i boljoj integraciji pojedinaca. E-ud\u017ebenici bi pomogli slabovidnim i slijepim osobama jer bi se uz pomo\u0107 dodatnog softvera omogu\u0107ilo automatsko \u010ditanje glasom (text to speech<\/em>).<\/p>\n\n\n\n Koncept e-ud\u017ebenika je daleko od klasi\u010dnog tiskanog ud\u017ebenika. Klasi\u010dni ud\u017ebenik je nakon izlaska iz tiska samo objekt koji se koristi i prenosi s generacije na generaciju sve dok se ne izli\u017ee. E-ud\u017ebenik kao platforma ili digitalni sadr\u017eaj postoje u digitalnom prostoru koji je svugdje dostupan i podlo\u017ean relativno lakoj izmjeni ili dopuni. Ta relativno laka izmjenjivost mo\u017ee u po\u010detku prepla\u0161iti i potaknuti promi\u0161ljanje o zloupotrebi, ali se jednostavno moramo pouzdati u struku. Takvi sadr\u017eaji se mogu inicijalno “kontrolirati”kroz peer review<\/em> ili recenziju sustru\u010dnjaka i nadalje prema hijerarhijskoj ljestvici od npr. \u017dSV-a, AZOO-a ili MZOS-a.<\/p>\n\n\n\n Digitalna pismenost nastavnika mora biti jedan od temelja budu\u0107eg licenciranja. To naravno mora u puno ve\u0107oj mjeri biti sastavni dio edukacije na fakultetima, ali i kontinuirana sastavnica stru\u010dnog usavr\u0161avanja. Digitalna pismenost ne zna\u010di polaganje ECDL (Start) te\u010daja jer su to minimalne kompetencije s kojima u\u010denici MORAJU iza\u0107i iz osnovne \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n U nekim prija\u0161njim raspravama o budu\u0107nosti e-ud\u017ebenika smo konstatirali da bi takvi ud\u017ebenici morali imati opciju da se prezentiraju poput klasi\u010dnog tiskanog ud\u017ebenika kako bi se svi nastavnici mogli nositi sa zahtjevima e-ud\u017ebenika. Vi\u0161e ne podr\u017eavam tu opciju jer smatram da se nastavnici kroz edukaciju moraju nositi s digitalnom revolucijom. Naravno postoji pitanje nedovoljne motivacije, ali u tu temu ne bih ulazio trenutno.<\/p>\n\n\n\n Roditelji su sudionici procesa obrazovanja i zakonski je odre\u0111ena njihova briga za djecu u \u0161koli. Kolege prosvjetari se mogu zgroziti mogu\u0107no\u0161\u0107u da se roditelji jo\u0161 vi\u0161e mije\u0161aju u nastavni proces, ali njihovo sudjelovanje u e-ud\u017ebeniku bi moglo imati pozitivnu notu. Roditelji mogu predlagati sadr\u017eaje i imati stalan uvid u to \u0161to njihova djeca u\u010de u \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n Potencijalno se u rad oko e-ud\u017ebenika mo\u017ee uklju\u010diti i \u0161ira zajednica. Npr. proizvo\u0111a\u010d jabuka mo\u017ee nastavniku proslijediti informaciju o berbi jabuka \u2013 poslati fotografiju ili pozvati u\u010denike da ga posjete \u2013 nastava prirode i dru\u0161tva. U\u010denici mogu na terenu npr. fotografirati odre\u0111enu biljku i kreirati online herbarij \u2013 o\u010duvanje prirode i uo\u010davanje promjena u prirodi. U\u010denici npr. tijekom praznika na putovanjima mogu fotografijama i bilje\u0161kama sudjelovati u izradi razredne mape iz geografije, povijesti, biologije i dr. Postoje tisu\u0107e ideja koje se mogu integrirati, a u\u010denici mogu sura\u0111ivati kori\u0161tenjem svojih pametnih mobitela. Pametni mobiteli vi\u0161e ne moraju biti samo sredstvo za Fejs i sli\u010dne mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eemo li postaviti standarde unaprijed? Ili \u010dak da preoblikujemo pitanje \u0161to u standardu moramo definirati? Treba li donijeti nacionalnu politiku kori\u0161tenja e-ud\u017ebenika? Vjerujem da bi to bila samo na\u010delna platforma. Tr\u017ei\u0161te rada se mijenja puno br\u017ee od obrazovanja koje godinama ili jo\u0161 vi\u0161e kaska za tr\u017ei\u0161tem rada. U budu\u0107nosti se taj jaz mora smanjiti pa se i uvo\u0111enje novih progama mora skratiti. U takvom konceptu postojanje standarne platforme bi potencijalno omogu\u0107ilo brzo sastavljanje novih prilago\u0111enih ud\u017ebenika. Tako trenutno npr. kori\u0161tenjem materijala povijesti, sociologije i politike sastavljam ud\u017ebeni\u010dki materijal na Loomenu <\/a>za u\u010denike koji trenutno slu\u0161aju izborni predmet \u201cGra\u0111anski odgoj i obrazovanje\u201d.<\/p>\n\n\n\n Drugo pitanje \u2013 tko bi postavljao standarde e-ud\u017ebenika? Mo\u017ee li to biti MZOS, AZOO ili bi to trebala struka kroz recimo strukovne udruge? Ili kroz peer review materijala. U izradu bi se mogle uklju\u010diti i udruge gra\u0111ana sa specifi\u010dnim pote\u0161ko\u0107ama \u2013 npr. udruge roditelja s djecom sa sindromom Down.<\/p>\n\n\n\n Oblikovanje e-ud\u017ebenika bi znatno olaka\u0161alo implementaciju novih programa u obrazovanje. Pri tome mislim da bi na ovaj na\u010din bilo lako dodati me\u0111upredmetne sadr\u017eaje gra\u0111anskog, zdravstenog, poduzetni\u010dkog, ekolo\u0161kog i drugog odgoja.<\/p>\n\n\n\n Idealna bi bila platforma koja mo\u017ee raditi na svim platformama. Pri tome mislim na Android, iOS i Windows. Tu bi vjerojatno najbolja bila web aplikacija koja bi se mogla koristiti na pametnim telefonima, tabletima i ra\u010dunalima. Ono \u0161to je upitno je mo\u017ee li web aplikacija odraditi cijeli spektar potencijalnih funkcija e-ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n E-ud\u017ebenik bi morao imati vi\u0161e slojeva (razina ili layera). \u0160to to zna\u010di? To je biti prilago\u0111avanje krajnjem korisniku. Nastavnik bi na primjer u pripremi sata mogao za svakog u\u010denika odrediti razinu materijala po\u0161tuju\u0107i kompetencije koje u\u010denik ve\u0107 ima i koje mora ste\u0107i. Na osnovnoj razini bi mogla biti poja\u0161njenja temeljnih pojmova i osnovnih ishoda. Na drugoj razini bi mogli biti dodatni izvori, vi\u0161e multimedijskog materijala za analizu, karte grafikoni, itd. Na tre\u0107oj razini bi se omogu\u0107ilo vlastita kreacija novih sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n E-ud\u017ebenik bi sadr\u017eavao dodatne izvore znanja ili ih linkao. Kod recimo hrvatskog jezika u\u010denici bi mogli imati mogu\u0107nost \u201cposu\u0111ivanja\u201d knjiga iz npr. Carnetove knji\u017enice lektira ili pak online posu\u0111ivanja dikretno kod izdava\u010da uz malu naknadu.<\/p>\n\n\n\n E-ud\u017ebenici bi mogli zamijeniti klasi\u010dne radne ud\u017ebenike ili radne bilje\u017enice, pa \u010dak i pisane provjere. Nastavnik bi mogao na temelju izvora u e-ud\u017ebeniku kreirati prilago\u0111ene testove, u\u010denici bi ih rje\u0161avali na sati i \u010dak u realnom vremenu dobili povratnu informaciju (naravno ukoliko se ne radi o esejskim ili istra\u017eiva\u010dkim zadacima). Nastavnik bi mogao ispravljati takve testove na bilo kojoj lokaciji i u\u010denik bi povratnu informaciju zajedno s roditeljima vidio na bilo kojoj lokaciji.<\/p>\n\n\n\n Takvi odra\u0111eni testovi bi zajedno s drugim radovima u\u010denika tvorili njegovu u\u010deni\u010dku mapu koja bi mogla biti dio ud\u017ebenika i\/ili se linkati na eImenik i vrednovanje.<\/p>\n\n\n\n Nisam prou\u010davao, ali lai\u010dki gledano e-ud\u017ebenici \u010duvaju \u0161ume i vode. Dodu\u0161e trebalo bi prona\u0107i informaciju koliko bi proizvodnja ra\u010dunala\/tableta i njihova recikla\u017ea \u0161tetila prirodi. Uz to kori\u0161tenje rijetkih metala koji se kopaju u Africi i Aziji sigurno povla\u010di brojna eti\u010dka pitanja vezana uz pla\u0107anje i sigurnost radnika.<\/p>\n\n\n\n\n
Obrazovanje nastavnika<\/h3>\n\n\n\n
Suradnja s roditeljima i zajednicom \u2013 rad na terenu<\/h3>\n\n\n\n
Postavljanje standarda<\/h3>\n\n\n\n
Pitanje platforme<\/h3>\n\n\n\n
Struktura e-ud\u017ebenika<\/h3>\n\n\n\n
Ekolo\u0161ka komponenta<\/h3>\n\n\n\n
Dodatni izvori<\/h3>\n\n\n\n