{"id":1780,"date":"2014-11-29T20:07:00","date_gmt":"2014-11-29T19:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=1780"},"modified":"2026-01-24T20:14:32","modified_gmt":"2026-01-24T19:14:32","slug":"eksperimentalno-koristenje-facebooka-pinteresta-i-loomena-u-nastavi-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2014\/eksperimentalno-koristenje-facebooka-pinteresta-i-loomena-u-nastavi-povijesti\/","title":{"rendered":"Eksperimentalno kori\u0161tenje Facebooka, Pinteresta i Loomena u nastavi povijesti"},"content":{"rendered":"\n
Autor u radu opisuje na\u010dine eksperimentalnog kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u srednjo\u0161kolskoj nastavi povijesti.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Uvo\u0111enje\nonline alata u nastavu povijesti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
U\npredmetnim kurikulima za nastavu povijesti definirano je: \u201eCilj je pou\u010davanja i\nu\u010denja povijesti u srednjoj \u0161koli razviti kod u\u010denika sposobnost povijesnog\nmi\u0161ljenja i \u0161irenje temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, (\u2026).\nSposobnost povijesnog mi\u0161ljenja omogu\u0107it \u0107e u\u010denicima da vrednuju dokaze,\nrazviju komparativnu i uzro\u010dno-posljedi\u010dnu analizu, interpretiraju povijesne podatke,\nte konstruiraju \u010dvrste povijesne argumente i povijesne perspektive.\u201c [1]\nNacionalni okvirni kurikulum iz 2010. godine je u nastavi povijesti odredio\nosam temeljnih kompetencija poredanih po va\u017enosti. Tako je na peto mjesto\npostavljena \u201edigitalna kompetencija\u201c koja se odnosi na sigurnu i kriti\u010dku\nupotrebu informati\u010dko-komunikacijske tehnologije. <\/p>\n\n\n\n
Sama\nnastava povijesti je orijentirana na prepoznavanje povijesnih procesa, klju\u010dnih\ndoga\u0111aja i osoba, te usvajanje povjesni\u010darskih vje\u0161tina analize povijesnih\nvrela. U razrednom okru\u017eenju nastavnici i u\u010denici kao izvore znanja koriste\nud\u017ebenik i dodatne materijale poput radnih bilje\u017enica, povijesnih atlasa i\nrijetko povijesnih \u010ditanki. Tiskani nastavni materijali su vrlo ograni\u010deni u\nna\u010dinima prikaza. Kako bi se u\u010denicima \u0161to slikovitije prikazali odre\u0111eni\npovijesni doga\u0111aji nastavnici imaju slobodu pripremiti druga\u010dije materijale. Uobi\u010dajeni\ndodatni nastavni materijali su tako bili odre\u0111ene lente (crte) vremena, pokazne\nkartice sa ilustracijama, plakati, fotografije, zidne karte i dr. <\/p>\n\n\n\n
U\nposljednjih desetak godina sve se vi\u0161e nastavnika odlu\u010duje tijekom nastave\nkoristiti ra\u010dunalne prezentacije. Izuzetno mali broj nastavnika povijesti se\nodlu\u010duje na kori\u0161tenje online alata i\/ili web stranica i jo\u0161 rje\u0111e o tome pi\u0161u\nili dijele iskustva. U\u010destalost kori\u0161tenja ovisi o opremljenosti u\u010dionica, ali\ni obrazovanju samog nastavnika. Kori\u0161tenje ra\u010dunala i interneta vrlo skromno\nulazi u didakti\u010dko obrazovanje budu\u0107ih nastavnika \u0161to je opet problem\ninformati\u010dke revolucije gdje se tehnika razvija puno br\u017ee od mogu\u0107nosti\nadaptacije nastavnika i didakti\u010dara novim okolnostima. U Hrvatskoj izlazi\nstru\u010dni \u010dasopis \u201ePovijest u nastavi\u201c u kojem je u dosada\u0161nja 22 broja od\npo\u010detka izla\u017eenja 2003. godine samo u 3-4 \u010dlanka problematizirano pitanje\nkori\u0161tenja interneta i online alata u nastavi povijesti. <\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010dke\nku\u0107e posljednjih osam godina u raznim oblicima najavljuju razne multimedijske i\nonline alate. Dvije izdava\u010dke ku\u0107e su se tek u 2014. godini aktivnije uklju\u010dile\nu projekte \u201edigitalnih ud\u017ebenika\u201c, ali su te projekte na\u017ealost pretvorile u\nmedijski rat i neprofesionalnu online socijalnu komunikaciju. [2] U isto\nvrijeme Agencija za odgoj i obrazovanje je tijekom prvog polugodi\u0161ta teku\u0107e\n\u0161kolske godine provodila testiranje novog permanentnog usavr\u0161avanja nastavnika\nputem aplikacije Moodle odnosno lokalizirane verzije CARNetovog Loomena.\nTrenutno su u tijeku prvi javni, slu\u017ebeni te\u010dajevi za nastavnike \u0161to \u0107e u\npredstoje\u0107em vremenu sigurno dovesti do porasta kori\u0161tenja Moodlea u hrvatskim\n\u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n
Kako\nbi nastavnik uveo odre\u0111enu informacijsku tehnologiju u nastavu koja nije\npropisana pedago\u0161kim standardima potrebno je planirati kori\u0161tenje takve\ntehnologije ve\u0107 tijekom pisanja godi\u0161njeg nastavnog plana i programa, te\nuskladiti ciljeve i ishode na mjese\u010dnom i dnevnom planiranju. Tijekom \u0161kolskih\ngodina 2012.\/2013. i 2013.\/2014. dio u\u010denika Srednje \u0161kole \u010cakovec\neksperimentalno je u nastavi povijesti koristio dru\u0161tvene mre\u017ee Facebook i\nPinterest, te LMS aplikaciju Moodle u prilago\u0111enom obliku unutar CARNet usluge\nLoomen. Uz planiranje i razradu ishoda, nakon kori\u0161tenja IKT sredstava\nprovedena je evaluacija upitnicima za u\u010denike, te samovrednovanje nastavnika. <\/p>\n\n\n\n
Sljede\u0107i\npreporuke Roberta Stradlinga [3] nastavnici mogu za svoje u\u010denike kreirati\nonline ili offline bazu internet stranica. Va\u017eno je da se materijali u takvoj\nbazi pa\u017eljivo vrednuju kako u\u010denici ne bi bili izlo\u017eeni izvorima koji su\nslu\u010dajno ili namjerno neto\u010dni ili ideolo\u0161ki usmjereni. Dru\u0161tvena mre\u017ea\nPinterest pru\u017ea mogu\u0107nost kreiranja online mapa grafika uz opise. Fotografije\nsu poveznicom povezane na izvornu web stranicu, a korisnici imaju mogu\u0107nost\nkomentiranja. Svaka mapa mo\u017ee biti vi\u0161ekorisni\u010dki ure\u0111ivana. <\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
U\u010denici\n1.a razreda (smjer op\u0107e gimnazije) su u sklopu nastavne cjeline \u201ePovijest\nRimske republike\u201c aktivno koristili Pinterest. [4] Ciljevi zadatka su bili\nsamostalno pretra\u017eivanje slikovnih povijesnih izvora, vrednovanje istih, te\nu\u010deni\u010dka suradnja u oblikovanju mape sadr\u017eaja vezanih uz nastavnu cjelinu.\nVe\u0107ina u\u010denika je probrane linkove dijelila putem zatvorene razredne Facebook\ngrupe. Manji dio ih se registrirao na Pinterest i dijelio materijale u\nzajedni\u010dkoj mapi. Zadatak je trajao tjedan dana, a nastavnik je tijekom\nizvr\u0161avanja zadatka komentirao i davao povratne informacije. Najbolji primjeri\npo izboru nastavnika i najzanimljiviji po izboru u\u010denika su dodatno\nprezentirani na satu ponavljanja.<\/p>\n\n\n\n
Evaluacija\nrada na Pinterestu je obavljena razgovorom na satu ponavljanja. U\u010denici su\niskazali veliki interes za ovakav oblik rada i bili su zadovoljni inovacijom u\nnastavi. Zajedno s nastavnikom su zaklju\u010dili da \u0107e u budu\u0107oj nastavi nastaviti\nkoristiti Pinterest u u\u017eim tematskim projektima.<\/p>\n\n\n\n
Uz\nosnovnu namjenu virtualnog prijateljstva i \u0161irenja informacija Facebook ima\nodre\u0111ene potencijale za primjenu u obrazovanju. Osim manjeg broja sadr\u017eaja u\nkojima su ve\u0107inom inozemni nastavnici prezentirali pojedine projekte u\nhrvatskom internetskom prostoru nema konkretnijih primjera kori\u0161tenja Facebooka\nu nastavi povijesti. Od uvo\u0111enja novog izgleda profila nazvanog Timeline<\/em> u rujnu 2011. godine Facebook na\nzanimljiv na\u010din prikazuje povijesna zbivanja. Takav prikaz je poput vremenske\ncrte koja se koristi u tradicionalnoj nastavi povijesti. U\u010denici op\u0107e\ngimnazijskog programa u jednom su razrednom odjeljenju tijekom protekle dvije\n\u0161kolske godine koristili offline i online na\u010din kori\u0161tenja Facebook profila. U\noffline na\u010dinu u\u010denici su kreirali profile povijesnih li\u010dnosti na papiru, a u\nonline na\u010dinu su u\u010dinili isto samo \u0161to su profile hrvatskih narodnih vladara\nkreirali online na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n
U\nrazgovoru s u\u010denicima utvr\u0111eno je da poznaju osnovne elemente Facebook profila\nosobe koji uz ime i prezime, sadr\u017ee mjesto ro\u0111enja, \u0161kolovanje, zaposlenje, rodbinske\nveze i listu prijatelja. Tako\u0111er je utvr\u0111eno da gotovo svi u\u010denici koriste\nFacebook, te da aktivno mijenjaju izgled i informacije svog profila (poput\nprofilnih fotografija ili naslovnih slika \u2013 covera<\/em>).\nDio u\u010denika koristi te virtualne profile kako bi sebe prikazali na druga\u010diji\nna\u010din od svakodnevice i u biti stvaraju svoj alter ego<\/em>. Takve su u\u010deni\u010dke aktivnosti ocijenjene kao pogodno tlo\nza primjenu u nastavi povijesti. U\u010denici su za doma\u0107u zada\u0107u dobili zadatak\nizraditi tri Facebook profila povijesnih li\u010dnosti iz razdoblja anti\u010dke Gr\u010dke i\nuspona makedonske dr\u017eave (Aleksandar III., Aristotel, Filip II.). Profili su se\nraznim tehnikama mogli izraditi na papiru (ru\u010dno olovkom i bojicama, kola\u017eem,\npastelama ili ra\u010dunalnim ispisom). Uz osnovne podatke o povijesnoj osobi morali\nsu dodati statuse koji \u0107e poja\u0161njavati najva\u017enije doga\u0111aje iz \u017eivota te osobe\nili povezanost s drugim li\u010dnostima. U skladu s Matijevi\u0107evim preporukama o\nkori\u0161tenju humora u\u010denici su dobili dozvolu da \u201estatusima\u201c iskoriste humoristi\u010dki\npotencijal. [5] U\u010denici su za izvr\u0161enje zadatka bili ograni\u010deni na tjedan dana\nrada. Radovi koji se nastali kvalitetom su u rasponu od dovoljnih do izvrsnih\nuz vrlo kvalitetne dizajnerske ideje. Ve\u0107ina u\u010denika je zadatak dobro\nprotuma\u010dila i na prikazanim zada\u0107ama je bilo vidljivo da su ulo\u017eili dosta\ntruda. Prikazali su u ve\u0107ini slu\u010dajeva imaju dobar pregled gradiva te da znaju\nizdvojiti bitnije od nebitnih informacija u skladu s formatom zadatka koji su\ndobili.<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
S\nistim razrednim odjeljenjem u \u0161kolskoj godini 2013.\/2014. odra\u0111en je projekt\n\u201eFace hrvatske povijesti\u201c. Osnovna ideja projekta bila je kreirati online\nFacebook stranice dijela hrvatskih narodnih vladara. Ovdje je primijenjen didakti\u010dki sistem\nmentorske nastave u kojem se u\u010denici samostalno ili po sugestiji nastavnika\nopredijeljuju za prou\u010davanje odre\u0111enog problema i tijekom rada se povremeno\nkonzultiraju sa svojim nastavnikom kao mentorom. Taj sistem rada pretpostavlja\nvisok stupanj samodiscipline i sposobnosti kod u\u010denika.[6] U mentorskoj nastavi\nnaglasak je stavljen na samostalan i grupni rad u\u010denika. U\u010denicima su u\nnavedenom projektu podijeljene teme odnosno biografski zadatak, te su oni\nsamostalno unutar grupe raspodijelili poslove. Nakon svakog odra\u0111enog segmenta\npredstavnik grupe predstavio je rad svoje grupe ostalim u\u010denicima u razredu i\nnastavniku. U grupnom radu postoji rizik da \u0107e u\u010denici bitne informacije uo\u010diti\npovr\u0161no ili krivo, ali to je i bio dio projekta – uvje\u017ebavanje u\u010denika za\nsamostalno u\u010denje i uo\u010davanje va\u017enih informacija. Za projekt je odabrana\nnastavna cjelina \u201e Hrvatska u ranome srednjem vijeku (6. \u2013 12. st.)\u201c. Planirani\ni potencijalni ishodi u\u010denja bili su: u\u010denici \u0107e imenovati i nabrojiti klju\u010dne\nosobe iz najranije povijesti Hrvata; izdvojiti \u0107e povijesne li\u010dnosti koje smatraju\nda su najzna\u010dajnije u odre\u0111enom razdoblju; u\u010denici \u0107e isplanirati grupni rad i\npredvidjeti obaveze rada u skupini; u\u010denici \u0107e argumentirati izbor najva\u017enijih\ndoga\u0111aja za razdoblje hrvatske narodne dinastije; u\u010denici \u0107e povezati gradivo u\nsmislenu cjelinu; u\u010denici \u0107e odrediti sli\u010dnosti i razlike u vladanju pojedinih\nhrvatskih knezova i kraljeva, te odrednice njihove politike sa susjednim\nvladarima; u\u010denici \u0107e prepoznati uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze; u\u010denici \u0107e\nprimijeniti znanje o Hrvatskoj u ranome srednjem vijeku, te vrednovati zna\u010daj\npojedinih narodnih vladara; u\u010denici \u0107e konstruirati Facebook stranice pojedinih\nva\u017enih hrvatskih povijesni li\u010dnosti; u\u010denici \u0107e preispitati i komentirati\nvlastiti u\u010dinak u grupnom radu. U\u010denici \u0107e vrednovati svoj i grupni rad.<\/p>\n\n\n\n
U\u010denici\nsu kroz 6 sati rada na nastavi i radom kod ku\u0107e kreirali biografske profile\nknezova Trpimira, Domagoja i Branimira, te kraljeva Tomislava, Petra Kre\u0161imira\nIV. i Dmitra Zvonimira. <\/p>\n\n\n\n
Rad\nje podijeljen u nekoliko faza. U prvoj su fazi u\u010denici na temelju podataka iz\nud\u017ebenika izvla\u010dili osnovne podatke o povijesnim osobama. U drugoj fazi su\ngrupnim radom kod ku\u0107e pripremili prezentacije upotpunjene dodatnim izvorima iz\nliterature i materijalima s interneta. U tre\u0107oj su fazi u\u010denici samostalno izradili\nFacebook stranice i dodali multimedijske sadr\u017eaje na Internet.<\/p>\n\n\n\n
Nakon\ndovr\u0161etka projekta 28 u\u010denika je ispunilo upitnik s pitanjima o projektu. Pri\ntome se koristio upitnik izra\u0111en od strane organizatora CARNetovog natje\u010daja\n\u201ePriprema, pozor, sat\u201c. Rezultati upitnika:<\/p>\n\n\n\n
\n
na pitanje smatraju li da je ovakva nastava zanimljiva samo 7% u\u010denika je ocijenilo sa nezanimljivo dok su ostali zaokru\u017eili da im je ovakav na\u010din rada bio zanimljiv;<\/li>\n\n\n\n
na pitanje je li ovakav na\u010din prezentacije pobudio dodatan interes za gradivo 53,5% u\u010denika je odgovorilo negativno. Uz to su pitanje u\u010denici mogli dopisati svoje komentare koji se mogu sumirati da im je ovakav na\u010din zanimljiviji od klasi\u010dne nastave, ali da ovako moraju vi\u0161e raditi samostalno i odgovorno. Dio ih je izrazio zabrinutost \u0161to se Facebook koristi u edukativne svrhe;<\/li>\n\n\n\n
na pitanje u kojoj si mjeri savladao gradivo koje se tuma\u010dilo pomo\u0107u digitalnih nastavnih materijala velika ve\u0107ina u\u010denika je istaknula da su dobro savladali gradivo;<\/li>\n\n\n\n
na pitanje smatraju li da su na ovaj na\u010din lak\u0161e usvojili gradivo \u00be u\u010denika smatra da im je ovakav projekt olak\u0161ao u\u010denje;<\/li>\n\n\n\n
kod usporedbe klasi\u010dne nastave i ovakvog projekta u\u010denici su podijeljenog mi\u0161ljenja i nisu mogli odlu\u010diti \u0161to bi izabrali;<\/li>\n\n\n\n
na pitanje \u0161to im se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najvi\u0161e svidjelo u\u010denici su ve\u0107inom isticali jednostavnost i dostupnost digitalnih materijala, te grupni rad; <\/li>\n\n\n\n
na pitanje \u0161to ti se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najmanje svidjelo u\u010denici su se po\u017ealili na pretjerano svakodnevno kori\u0161tenje Interneta, slabu organizaciju rada unutar grupe te nepovezanost s radom drugih grupa;<\/li>\n\n\n\n
kod ocjenjivanja atmosfere na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali ve\u0107ina u\u010denika je odgovorila da je atmosfera bila bolja nego na klasi\u010dnoj nastavi;<\/li>\n\n\n\n
kod pitanja o potencijalu ovakvog pristupa nastavi u mogu\u0107oj zamjeni uloga s nastavnikom ve\u0107ina u\u010denika je odgovorila da bi koristili digitalne materijale jer je takav na\u010din jednostavniji za nastavnika, jer se u\u010denici poti\u010du na samostalan i grupni rad i zato \u0161to je takav na\u010din rada primjeren modernim vremenima;<\/li>\n\n\n\n
u posljednjem su pitanju u\u010denici ocjenjivali \u017eele li ubudu\u0107e raditi na ovakav na\u010din i ve\u0107ina u\u010denika je odabrala pozitivno. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n
LMS\nMoodle se u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec koristi za oboga\u0107ivanje nastave kao i za\npomo\u0107 onim u\u010denicima koji su radi sportskih obaveza ili bolesti \u010desto odsutni\nsa nastave. Realizacija projekta je po\u010dela po\u010detkom \u0161kolske godine 2013.\/2014.\nKoristi se lokalizirana aplikacija Loomen radi sigurnosti, prijevoda,\noptimiziranih modula i sigurnosti prijave korisnika. <\/p>\n\n\n\n
U\u010denici\nLoomen prvenstveno koriste za vje\u017ebanje i pripremu za pisane provjere. Uz\nzadatke za vje\u017ebanje u te\u010dajeve su do sada uklju\u010deni linkovi na tekstove na\ninternetu, video isje\u010dci i dio prezentacija koje su kori\u0161tene na nastavi. Rad u\nLoomenu je veliki izazov za nastavnika jer se usporedo s kori\u0161tenjem nastavnik\ni u\u010di metodama rada u Moodleu. Kori\u0161tenje Loomena je planirano u godi\u0161njem\nnastavnom planu i programu uz savjetovanje sa savjetnicom Agencije za odgoj i\nobrazovanje. Nastavnik dnevnik rada i impresije povremeno objavljuje na osobnom\nblogu. U\u010denici koji su se na dobrovoljnoj bazi uklju\u010dili u rad na Loomenu su\nbili uklju\u010deni u zavr\u0161nu evaluaciju.<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Za\nprvo vje\u017ebanje tj. pripremu za pisanu provjeru u kreirano je 98 pitanja u bazi\npitanja. Ispiti su kreirani tako da se pri svakom poku\u0161aju iz baze izvla\u010di 12\nnasumi\u010dnih pitanja. U\u010denici su od 9. do 15. sije\u010dnja rije\u0161ili 448 ispita uz prosje\u010dnu\nocjenu 3,72. <\/p>\n\n\n\n
Na\nstvarnoj pisanoj provjeri kori\u0161tena su pitanja iz iste baze. Dio ih je doslovce\nkopiran, a drugi dio je u preoblikovan. Ispit je imao 20 pitanja. Vrijedi\nistaknuti da je bila samo jedna negativna ocjena, a doti\u010dni je u\u010denik na Loomenu\nsamo 3 puta poku\u0161ao rije\u0161iti test. <\/p>\n\n\n\n
U\u010denici\nkoji su sudjelovali u prvom ve\u0107em vje\u017ebanju ispunili su kratke upitnike.\nPostavljeno im je samo 6 pitanja. U ispitivanju je sudjelovalo 29 u\u010denika. 90%\nih je koristilo Loomen za vje\u017ebanje. Svi korisnici su smatrali da im je rad uz\nLoomen dobar na\u010din ponavljanja i uvje\u017ebavanja gradiva. U posljednjem pitanju su\nu tablicu morali ispisati prednosti odnosno nedostatke vje\u017ebanja na Loomenu. Me\u0111u\nprednosti takvog vje\u017ebanja su uvrstili efikasnost ovakvog na\u010dina ponavljanja i\nu\u010denja, bolje razumijevanje gradiva, olak\u0161anu pripremu za provjeru znanja,\nautomatski izra\u010dun bodova i ocjenjivanjem te u\u010denje iskustvom na vlastitim\ngre\u0161kama. Kao nedostatke su naveli jezi\u010dne probleme pri upisivanju kratkih\nodgovora i nedostatak verbalne komunikacije s nastavnikom. <\/p>\n\n\n\n
Dodana\nvrijednost projekata \u2013 podu\u010davanje o sigurnosti na internetu<\/em><\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Nastavnici\nmogu koriste\u0107i razne online servise dodatno obogatiti nastavu savjetuju\u0107i\nu\u010denike o problemima sigurnosti na internetu. Prilikom kori\u0161tenja dru\u0161tvenih\nmre\u017ea mogu se odrediti pravila po\u017eeljnog kori\u0161tenja, definirati mre\u017eni bonton\npona\u0161anja prilikom komentiranja i\/ili odgovaranja na tu\u0111e nepo\u0107udne komentare.\nNa u\u010denike se prenosi i dio odgovornosti daju\u0107i im mogu\u0107nost da samostalno\nobjavljuju online sadr\u017eaje vidljive javnosti. <\/p>\n\n\n\n
Primjerice\nu\u010denici su prilikom izrade Facebook profila upoznati s problemom i rizicima\nla\u017enog internetskog predstavljanja. Prilikom kori\u0161tenja Loomena u\u010denici su\nupoznati sa sustavom elektroni\u010dkog identiteta u sustavu AAI@EduHr. Tijekom\nme\u0111usobne komunikacije nastavnik je savjetovao u\u010denike o oblicima profesionalne\ni odgovorne poslovne komunikacije.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dci<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Eksperimentalno\nkori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u protekle\ndvije \u0161kolske godine u Srednjoj \u0161koli \u010cakovec ukazalo je na potrebu nastavka\nkori\u0161tenja IKT-a u nastavi. Na to usmjeravaju rezultati evaluacija koji redom\nisti\u010du zadovoljstvo u\u010denika radi kori\u0161tenja novih metoda rada, zatim op\u0107u\nprihva\u0107enost dru\u0161tvenih mre\u017ea i njihovog kori\u0161tenja u edukacijske svrhe.\nDodu\u0161e, postoji odre\u0111ena bojazan dijela u\u010denika da se na taj na\u010din ulazi u dio\nnjihovog slobodnog vremena odnosno da im se isto dodatno oduzima. Kori\u0161tenje\nLoomena ima veliki potencijal i u\u010denici vrlo postepeno otkrivaju njegove mogu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Samoprocjena\nnastavnika je pokazala jo\u0161 uvijek nedostatnu razinu poznavanja rada u LMS-u\nMoodle, te potrebu dodatne informati\u010dke edukacije. Tako\u0111er je potrebno\nproblematiku kori\u0161tenja IKT-a u nastavi povijesti problematizirati u \u0161irim\nstru\u010dnim krugovima.<\/p>\n\n\n\n
Literatura<\/strong><\/h2>\n\n\n\n\n
Marinovi\u0107, M. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima u\u010denja. AZOO, Zagreb, 2014.<\/li>\n\n\n\n
Stradling, R. Nastava europske povijesti 20. stolje\u0107a. Srednja Europa, Zagreb, 2002.<\/li>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/Screenshot_245.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/Screenshot_246.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/Screenshot_247.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n