Na Filozofskom fakultetu u \u010detvrtak je odr\u017eana rasprava na temu ‘Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u na internetskim portalima’, u organizaciji Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu, u kojoj se, izme\u0111u ostaloga, govorilo i o vje\u010dnoj dihotomiji suvremene hrvatske povijesti \u2013 usta\u0161e ili partizani.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Svatko tko je ikada \u010ditao komentare ispod \u010dlanaka na internetskim portalima zna da \u0107e rasprava prije ili kasnije (a ve\u0107inom prije) do\u0107i na temu usta\u0161a i partizana. Neva\u017eno je bavi li se komentirani \u010dlanak boksom, Europskom unijom, preljubom koji je rastavio slavni par ili visokom nezaposleno\u0161\u0107u, usta\u0161e i partizani su uvijek tu blizu, vrebaju iz prikrajka, spremni na jo\u0161 jedan okr\u0161aj, iako je onaj pravi zavr\u0161io uvjerljivom pobjedom partizana. Vjerojatno je to i jedan od razloga za\u0161to se toliko raspravlja o ovoj temi, a jo\u0161 vi\u0161e \u0161ovinisti\u010dki etiketira i vrije\u0111a, jer usta\u0161e se \u2013 i u svojoj novomilenijskoj inkarnaciji \u2013 pokazuju kao lo\u0161i gubitnici. S druge strane, partizani su se mogli pokazati kao bolji pobjednici, ali ipak nisu.<\/p>\n\n\n\n
O svemu tome, ali i kako se u Hrvatskoj suo\u010dava s povije\u0161\u0107u preko interneta, raspravljalo se u konferencijskoj dvorani na drugom katu nove knji\u017enice Filozofskog fakulteta, uz zaklju\u010dak da raspravi definitivno nije kraj. Prisutnima se prvo obratio povjesni\u010dar Branimir Jankovi\u0107,<\/strong> koji je u ime organizatora – Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu (koje nosi podnaslov sredi\u0161njeg strukovnog dru\u0161tva hrvatskih povjesni\u010dara i povjesni\u010darki) – moderirao izlaganja i raspravu. Jankovi\u0107 je istaknuo da je sve \u0161to se doga\u0111a na webu danas zna\u010dajan dio tzv. povijesti javnosti, pravca historiografskog istra\u017eivanja koje je postao aktualan posljednjih godina.<\/p>\n\n\n\n Doktor Mladen Tomorad<\/strong> je dao kratak pregled o tome kako i koliko je internet u\u0161ao u hrvatsku historiografiju, koja se jo\u0161 uvijek nedovoljno koristi blagodatima i mogu\u0107nostima world wide weba. Tomorad je otkrio da se doma\u0107i povjesni\u010dari internetom slu\u017ee koliko-toliko od 2000. godine te da ima tek nekoliko stranica koje povijesnoj tematici pristupaju ozbiljno i promi\u0161ljeno. Kratko se osvrnuo i na hrvatsku Wikipediju, koja ‘nudi krive informacije’ i puna je ukradenih tekstova.<\/p>\n\n\n\n Jedan od onih koji prvenstveno zahvaljuju\u0107i vlastitom entuzijazmu vodi ozbiljan povijesni portal jest magistar\u00a0Miljenko Hajdarovi\u0107<\/strong>, ina\u010de nastavnik povijesti u osnovnoj \u0161koli. Rije\u010d je o stranici\u00a0Povijest.net<\/a>, koju je Hajdarevi\u0107 pokrenuo 2006, inspiriran interesom svojih u\u010denika za povijest koji nije mogao zadovoljiti unutar rigidno odre\u0111enog nastavnog plana. U me\u0111uvremenu je na stranici Povijest.net objavljeno vi\u0161e od tisu\u0107u \u010dlanaka, kojima su autori oko 50 razli\u010ditih povjesni\u010dara, a sve se radi volonterski, dakle bez ikakvih honorara. Da interes za takve sadr\u017eaje itekako postoji, svjedo\u010di podatak da je u prethodne tri godine Hajdarevi\u0107ev povijesni portal posjetilo vi\u0161e od 700 tisu\u0107a ljudi. S druge strane, tu je i online crna legija, koja je ovog povjesni\u010dara do sada proglasila ‘\u017eidovskim kopiletom’, ‘masonskim stra\u0161ilom’, a spominjala se i njegova majka u uvredljivom kontekstu. Nadalje, komentari nekih posjetitelja ukazuju da u Hrvatskoj ima dosta onih koji imaju uvrnuta tuma\u010denja povijesti, pa se pi\u0161u i tvrdnje poput one da je ‘holokaust najbolja stvar koja se dogodila’. Ipak, najduhovitija uvreda na Hajdarevi\u0107ev ra\u010dun svakako jest i Facebook grupa posve\u0107ena njegovom online anga\u017emanu, sa zaklju\u010dkom da on ‘nije povjesni\u010dar, nego istori\u010dar’.<\/p>\n\n\n\n Prezentacija je dostupna na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Predstavnica nevladine udruge Documenta, Tanja Petrovi\u0107<\/strong>, predstavila je ukratko rad udruge na suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u, o \u010demu se najbolje informirati na njihovoj slu\u017ebenoj stranici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n No, najzanimljivije izlaganje imao je student povijesti Stefan Treskanica, koji je analizirao englesko i hrvatsko izdanje Wikipedije, te diskurs koji vlada u objavljenim \u010dlancima, kao i mogu\u0107nosti intertekstualnog \u010ditanja koje internetska platforma poput Wikipedije nudi. Naravno, ne treba imati doktorat iz povijesti, nego tek malo zdravog razuma, da su primijeti kako su \u010dlanci na hrvatskoj Wikipediji u kojima se obra\u0111uju kontroverzne teme iz Drugog svjetskog rata obojeni \u0161ovinizmom i rehabilitacijom usta\u0161tva. Dovoljno je vidjeti \u0161to se pi\u0161e pod natuknicom<\/a> ‘usta\u0161e’ , gdje se ekstenzivno pi\u0161e o ‘demonizaciji usta\u0161a’, dok se ispod podnaslova ‘Zlo\u010dini’ nalazi tek link na ‘usta\u0161ki koncentracijski logori’. Anonimni autor(i) se jo\u0161 bave i time kako se rije\u010d ‘usta\u0161a’ koristi u Bosni i Hercegovini, za \u0161to se kao izvor navodi tabloid 24 sata, a slikovno je cijeli \u010dlanak opremljen bez ijedne slike usta\u0161kih pokolja ili masovnih ubijanja u Jasenovcu. <\/p>\n\n\n\n Stefan Treskanica<\/strong> je upozorio i na to da su rasprave na hrvatskoj Wikipediji optere\u0107ene me\u0111unacionalnim odnosima i povije\u0161\u0107u, te da se ‘stalno utvr\u0111uje tko je \u010diji i tko govori kojim jezikom’. Potrebno je razviti model kriti\u010dkog \u010ditanja, naglasio je Treskanica, jer je ‘javna povijest na ovim prostorima zagu\u0161ena nacionalizmom’, pa ‘Wikipedija samo replicira javnu sferu’. Da je Treskanica u pravu, u kasnijoj raspravi je potvrdio jedan od studenata, koji je naveo primjere s engleske Wikipedije u natuknicama koje se ti\u010du hrvatske povijesti koje smatra ‘prosrpskima’. Mladi budu\u0107i povjesni\u010dar o\u010dito nije razumio da je stvari potrebno sagledati izvan neproduktivne dihotomije Hrvati vs. Srbi. Odnosno, postoji jedan cijeli svijet, od est milijardi ljudi koji uspijeva \u017eivjeti izvan toga, a svatko iz Hrvatske ili Srbije tko im se pridru\u017ei zna da \u0107e se osloboditi samonametnutog \u0161ovinisti\u010dkog kri\u017ea. Rasprava o suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u na internetu mnoga je pitanja postavila, a na neka i odgovorila, no definitivno je pokazala da se o svemu tome treba \u0161to vi\u0161e razgovarati. Stoga treba pohvaliti inicijativu Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu da pokrene ovu delikatnu temu, koja sustavno truje javni diskurs u hrvatskom dru\u0161tvu. Vrijeme je mo\u017eda da prestanemo toliko pri\u010dati o partizanima i usta\u0161ama, a da se zapitamo kako uop\u0107e pri\u010damo o tome. I za\u0161to.<\/p>\n\n\n\n