{"id":2040,"date":"2026-01-31T11:06:45","date_gmt":"2026-01-31T10:06:45","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=2040"},"modified":"2026-02-01T22:25:28","modified_gmt":"2026-02-01T21:25:28","slug":"zasto-hrvatskim-sportasima-nuzno-treba-dodatno-obrazovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2026\/zasto-hrvatskim-sportasima-nuzno-treba-dodatno-obrazovanje\/","title":{"rendered":"Za\u0161to hrvatskim sporta\u0161ima nu\u017eno treba dodatno obrazovanje"},"content":{"rendered":"\n

U Hrvatskoj se ve\u0107 godinama ponavlja isti obrazac – sporta\u0161e se tretira kao \u201cnacionalne\u201d uzore, ali ih se sustavno ostavlja bez ozbiljnog gra\u0111anskog i politi\u010dkog obrazovanja. Rezultat nije samo osobna \u0161teta za sporta\u0161e nakon karijere, nego i dru\u0161tvena \u0161teta – javni prostor postaje osjetljiviji na nacionalisti\u010dke i \u0161ovinisti\u010dke narative, a dio sporta\u0161a (ne svi) ih lako preuzima i normalizira kroz pjesme, skandiranja i \u201cnepoliti\u010dne\u201d poruke koje su u stvarnosti politi\u010dki vrlo \u010ditljive.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Najsvje\u017eiji primjer u regionalnom kontekstu vidjeli smo na Europskom prvenstvu u rukometu 2026., gdje je oko pjesme i repertoara Marka Perkovi\u0107a Thompsona nastao “me\u0111unarodni spor”, uz javnu reakciju European Handball Federation i medijsku raspravu o tome \u0161to takve poruke zna\u010de i za\u0161to \u201cne idu\u201d uz vrijednosti me\u0111unarodnih natjecanja.<\/p>\n\n\n\n

\n

Marko Perkovi\u0107, kako se Thompson zapravo zove, kontroverzna je osoba na Balkanu koja je optu\u017eena da je fa\u0161ist, a \u010diji se tekstovi pjesama navodno odnose na hrvatske ratne zlo\u010dine i navodno odaju po\u010dast ultranacionalisti\u010dkom usta\u0161kom pokretu iz Drugog svjetskog rata. Perkovi\u0107u i njegovom bendu stoga je odre\u0111eno vrijeme zabranjeno nastupati u odre\u0111enim europskim zemljama, a njegove pjesme obi\u010dno su zabranjene na me\u0111unarodnim sportskim doga\u0111ajima.<\/p>\nSportBladet<\/a><\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

\"Thompson
Thompson i njegovi usta\u0161ki idoli<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ovdje nije poanta \u201cprogoniti sporta\u0161e\u201d niti moralizirati nad navija\u010dkom (ne)kulturom. Poanta je hladna i pragmati\u010dna – sporta\u0161i su komunikacijski megafon. Ako megafon nema osnovnu politi\u010dku pismenost, medijsku pismenost i povijesno razumijevanje, vrlo lako postaje kanal za tu\u0111e ideolo\u0161ke projekte.<\/p>\n\n\n\n

Sustav ve\u0107 dopu\u0161ta posebne uvjete<\/h3>\n\n\n\n

Hrvatska ima formalni okvir (NN 91\/2023<\/a>) koji omogu\u0107uje da u\u010denik-sporta\u0161 izostaje s nastave zbog sportskih obveza, uz pravila o izostancima i upu\u0107ivanju na predmetne ispite kada se prije\u0111u odre\u0111eni pragovi izostanaka. To je razumljivo: natjecanja i treninzi su realnost, a sustav treba biti fleksibilan.<\/p>\n\n\n\n

Problem nastaje kada se fleksibilnost pretvara u tihu praksu \u201colak\u0161avanja\u201d \u2013 smanjenja zahtjevnosti, kra\u0107enja ishoda ili pre\u0161utnog spu\u0161tanja o\u010dekivanja. Ti mehanizmi \u010desto nisu formalizirani (zato ih je te\u0161ko dokazivati statistikom), ali su prepoznatljivi u \u0161kolama i sportskim sredinama: manje dubine, manje \u010ditanja, manje rasprave, manje pisanja, vi\u0161e \u201csamo da pro\u0111e\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Takav kompromis kratkoro\u010dno \u010duva rezultat na tablici, ali dugoro\u010dno proizvodi odraslu osobu s prazninama koje postaju opasne upravo ondje gdje je sport najglasniji: u identitetu, naciji, \u201cponosu\u201d, odnosu prema manjinama i strancima, te prema demokratskim institucijama.<\/p>\n\n\n\n

\u201cDemokratski deficit\u201d nije samo dojam<\/h3>\n\n\n\n

Kad govorimo o politi\u010dkoj pismenosti, \u010desto se misli na \u201czanimanje za politiku\u201d. Me\u0111utim, va\u017eniji su hladni indikatori: znanje o sustavu, razumijevanje pojmova, odnos prema pravima drugih, povjerenje u institucije, te otpornost na propagandu.<\/p>\n\n\n\n

U istra\u017eivanju politi\u010dke pismenosti srednjo\u0161kolaca u Hrvatskoj (2021.)<\/a> jasno se vidi strukturna razlika po tipu programa: u\u010denici gimnazijskih programa imaju oko 50% bolje rezultate od u\u010denika \u010detverogodi\u0161njih strukovnih programa i pribli\u017eno dvostruko bolje rezultate od u\u010denika trogodi\u0161njih strukovnih programa. To je golema razlika. Ako znamo da velik dio perspektivnih sporta\u0161a zavr\u0161ava upravo u strukovnim programima (zbog rasporeda, prakse, \u201clak\u0161eg uskla\u0111ivanja\u201d), tada dobivamo savr\u0161enu oluju: sporta\u0161i kao javni uzori, a \u0161kolski put koji statisti\u010dki donosi manju politi\u010dku pismenost.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 je neugodnije kad se pogledaju stavovi povezani s nacionalnom isklju\u010divo\u0161\u0107u. U jednom od izvje\u0161taja <\/a>nalazi se tvrdnja \u201cU Hrvatskoj bi etni\u010dki Hrvati trebali imati ve\u0107a prava od ostalih stanovnika Hrvatske\u201d, pri \u010demu zna\u010dajan udio mladih izra\u017eava slaganje (u razli\u010ditim stupnjevima). To je precizan indikator demokratskog deficita: demokracija ne po\u010diva na hijerarhiji etni\u010dkih prava.<\/p>\n\n\n\n

\"Povjerenje
Povjerenje u institucije i izvore informiranja (%) – istra\u017eivanje iz 2021. g. – poveznica u odlomku vi\u0161e.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nastava koja bi trebala graditi gra\u0111anske kompetencije \u010desto je preoptere\u0107ena<\/h3>\n\n\n\n

U osnovnoj \u0161koli gra\u0111anske kompetencije su formalno predvi\u0111ene kroz me\u0111upredmetne teme, uklju\u010duju\u0107i Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. U praksi to \u010desto zna\u010di da je odgovornost \u201csvugdje\u201d \u2013 pa je realno \u201cnigdje\u201d. Ako \u0161kola nema sna\u017enu kulturu provedbe, u\u010denik dobije fragmente bez sustavne izgradnje: pojmove bez vje\u017ebe, prava bez konflikata, povijest bez interpretacije izvora.<\/p>\n\n\n\n

\"Svje\u017ei
Svje\u017ei zagreba\u010dki grafit – pothodnik kod O\u0160 Savski Gaj (preuzeo od E.J.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Povijest <\/strong>bi mogla biti klju\u010dni nositelj: u\u010denje o propagandi, masovnom nasilju, revizionizmu, demokratskim slomovima, ulozi institucija. Ali hrvatski kurikularni i ud\u017ebeni\u010dki svijet (bez obzira na formalne dokumente) godinama ostaje preoptere\u0107en koli\u010dinom tema, a preoskudan u vremenu za dubinu, rad s izvorima i argumentaciju. U srednjoj \u0161koli se taj problem \u010desto samo preslika: kra\u0107e, br\u017ee, \u201cponavljanje\u201d, uz kroni\u010dni manjak vremena za stvarno gra\u0111ansko \u010ditanje pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od dubljih razloga za\u0161to se u Hrvatskoj (i \u0161ire u regiji) te\u0161ko razvija gra\u0111anska i politi\u010dka pismenost jest to \u0161to je \u0161kolska povijest desetlje\u0107ima (\/stolje\u0107ima) funkcionirala prvenstveno kao instrument legitimacije aktualnog poretka. U svakoj epohi od Austro-Ugarske preko Kraljevine Jugoslavije, socijalizma i dana\u0161njih “liberalnih demokracije”, mijenjaju se heroji, neprijatelji, naglasci i zabranjene teme, ali osnovna funkcija \u010desto ostaje ista: kroz \u201cslu\u017ebenu\u201d pri\u010du o pro\u0161losti u\u010dvrstiti lojalnost prema dr\u017eavi, proizvesti po\u017eeljan identitet i umanjiti prostor za kriti\u010dko propitivanje. U literaturi se otvoreno govori o tome da se nastava povijesti prilago\u0111ava novoj politi\u010dkoj eliti kako bi legitimirala njezinu politiku, pri \u010demu ud\u017ebenici i nastavni sadr\u017eaji postaju sredstvo politi\u010dke borbe i indoktrinacije<\/a>. Kontinuitet se vidi u jednoj jednostavnoj \u010dinjenici: kriti\u010dko promi\u0161ljanje \u201cna\u0161e\u201d nacionalne povijesti \u010desto je tolerirano samo dok ne dovodi u pitanje temeljne legitimacijske stupove aktualne politike.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje je va\u017eno naglasiti: problem nije u tome da povijest u \u0161koli govori o naciji ili dr\u017eavi. Problem je u tome \u0161to se nacionalna povijest \u010desto predaje kao \u201czavr\u0161ena istina\u201d koju treba usvojiti, a ne kao prostor argumentacije, provjere izvora, usporedbe interpretacija i osvje\u0161tavanja propagande. Kad je dominantan cilj legitimacija, tada kriti\u010dko mi\u0161ljenje postaje nuspojava koju se tolerira samo dok ne uznemiri politi\u010dki konsenzus. A kad je kurikulum preoptere\u0107en velikim brojem tema<\/a>, kriti\u010dke vje\u0161tine prve ispadaju: nema vremena za rad s izvorima, za raspravu, za pisanje argumentiranih tekstova, za analizu jezika i narativa.<\/p>\n\n\n\n

U gimnazijama postoji predmet Politika i gospodarstvo kao zaseban kurikulum<\/a>. Ali jedan predmet (i pogotovo ako je \u201cna kraju\u201d) ne mo\u017ee popraviti desetlje\u0107e u kojem se kriti\u010dko mi\u0161ljenje i politi\u010dka pismenost nisu gradili sustavno. A u velikom dijelu strukovnih programa taj sadr\u017eaj nije ni strukturiran na isti na\u010din kao u gimnazijama, \u0161to se onda vidi i u razlikama znanja. Va\u017eno je napomenuti da je PiG u zavr\u0161nom razredu gimnazije, koji se sve vi\u0161e pretvara u inkubator za maturu. Da pojasnim – u drugom polugodi\u0161tu pa\u017enja se potpuno usmjerava na u\u010denike koji doista na maturi pola\u017eu odre\u0111eni predmet dok su ostali u\u010denici samo statisti u birokratskom pra\u0107enju onoga \u0161to je predvi\u0111eno kurikulomom. Sve je jasnije da se kurikulumi zavr\u0161nog razreda gimnazije zapravo ne realiziraju. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska se mijenja br\u017ee nego \u0161to to priznaje<\/h2>\n\n\n\n

Hrvatska ulazi u novo dru\u0161tveno razdoblje. Imamo istodobno:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Veliku dijasporu i povijest ekonomskih migracija. Procjene \u010desto govore o oko 3,2 milijuna Hrvata izvan Hrvatske<\/a>. Istodobno, prema Popisu 2021.<\/a> Hrvatska ima oko 3,87 milijuna stanovnika. \u010cak i uz sve metodolo\u0161ke ograde, to je razmjer koji bi trebao proizvoditi elementarnu empatiju prema migrantima \u2013 jer Hrvatska je stolje\u0107ima bila \u201czemlja odlaska\u201d. Nagla\u0161no ekonomskih migranata.<\/li>\n\n\n\n
  2. Ubrzani rast uvoza radne snage<\/a> i vidljive dru\u0161tvene tenzije. Ministarstvo unutarnjih poslova je objavilo da je u 2025. izdano 206 529 dozvola za boravak i rad, a u 2024. 170 723. Uz to, resorno ministarstvo je komuniciralo da je 2024. registrirano 121 790 stranih radnika.<\/li>\n\n\n\n
  3. Promjenu stavova prema strancima. Studija Centra za mirovne studije<\/a> bilje\u017ei rast do\u017eivljaja prijetnje i negativnih stavova: primjerice, 42% ispitanika 2024. sla\u017ee se s tvrdnjom da se \u201cs porastom useljavanja stranaca boje da \u0107e se \u017eivot promijeniti nagore\u201d, \u0161to je vi\u0161e nego ranijih godina mjerenja.<\/li>\n\n\n\n
  4. Demografske i migracijske tokove koji \u201cvri\u0161te\u201d da ovo nije privremena epizoda. Prema Dr\u017eavni zavod za statistiku, 2024. je u Hrvatskoj evidentirano vi\u0161e useljenih nego iseljenih (neto rast migracijom), s oko 70 391 useljenih i 38 997 iseljenih (neto +31 394).<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    U takvom dru\u0161tvu sport nije samo sport. Sport je jedan od glavnih kanala preko kojih se \u201cu\u010di\u201d tko pripada, tko ne pripada, tko je \u201cna\u0161\u201d, a tko je \u201cproblem\u201d. Ako sporta\u0161i nisu pripremljeni razumjeti povijesni i politi\u010dki kontekst parola i pjesama koje pjevaju, oni postaju pogonsko gorivo za normalizaciju ksenofobije i \u0161ovinizma \u2013 \u010dak i kada im to nije namjera.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160to zna\u010di \u201cdodatno obrazovanje\u201d za sporta\u0161e<\/h3>\n\n\n\n

    Dodatno obrazovanje sporta\u0161a ne bi smjelo biti kazna niti \u201cjo\u0161 jedan seminar\u201d. Trebalo bi biti standardizirani minimum gra\u0111anskih kompetencija, jednako normalan kao lije\u010dni\u010dki pregledi, prehrana ili psiholo\u0161ka priprema.<\/p>\n\n\n\n

    Dajem na\u010delni prijedlog na tri razine:<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \n

    Obvezni \u201cGra\u0111anski minimum za sporta\u0161e\u201d (mikrokvalifikacija)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kratki program (npr. 12\u201315 sati godi\u0161nje), modularno, s provjerom ishoda. Teme:
    \u2013 Ustav i institucije (osnovno: kako funkcionira dr\u017eava, \u0161to je vladavina prava)
    \u2013 Medijska pismenost (propaganda, manipulacija, \u201cmi protiv njih\u201d obrasci)
    \u2013 Povijesni minimum (fa\u0161izam\/antifa\u0161izam, ratni zlo\u010dini, revizionizam, kako \u010ditati izvore)
    \u2013 Ljudska prava i antidiskriminacija (manjine, migranti, rasizam; \u0161to je govor mr\u017enje)
    \u2013 Radna i sportska prava (ugovori, agenti, financijska pismenost; \u017eivot nakon karijere)<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n

    “Dvostruka karijera” bez spu\u0161tanja standarda<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Svaki kategorizirani u\u010denik-sporta\u0161 dobiva individualni plan, ali s jasnim pravilom: prilagodba je u vremenu i na\u010dinu, ne u ciljevima. <\/p>\n\n\n\n

    Pravilnik omogu\u0107uje mehanizme (izostanci, ispiti), ali \u0161kola i klub moraju imati zajedni\u010dki \u201cminimalni standard\u201d: u\u010denik mora pokazati kompetenciju, ne samo prisutnost.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

    \n

    Klubovi i savezi kao obrazovne zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Ovo je dio koji je \u201cizvan okvira\u201d, ali realno radi:
    \u2013 Jednom mjese\u010dno 45 minuta \u201cklubskog foruma\u201d: sporta\u0161 + trener + gost (u\u010ditelj povijesti, sociolog, novinar, pravnik)
    \u2013 Rasprava na stvarnim primjerima: medijski spin, navija\u010dka parola, migrantska tema, povijesni mit
    \u2013 Pravilo: nema \u201ckulture \u0161utnje\u201d. Sporta\u0161 u\u010di govoriti jasno, argumentirano i odgovorno.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

    Da bi ovo imalo u\u010dinak, odgovornost mora biti vezana uz sustave koji ve\u0107 imaju mo\u0107:<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih: standard minimalnih ishoda gra\u0111anske pismenosti za u\u010denike-sporta\u0161e + vanjska evaluacija prakse \u201colak\u0161avanja\u201d (da se odvoji prilagodba od sni\u017eavanja kriterija).<\/li>\n\n\n\n
    • Hrvatski olimpijski odbor i sportski savezi: uvjet licenciranja klubova\/akademija uklju\u010duje provedbu gra\u0111anskog minimuma (kao \u0161to postoje uvjeti za trenere, lije\u010dni\u010dku skrb, sigurnost).<\/li>\n\n\n\n
    • \u0161kole: prestati tretirati sporta\u0161e kao logisti\u010dki problem i po\u010deti ih tretirati kao \u201cvisokorizi\u010dnu javnu ulogu\u201d kojoj treba dodatna podr\u0161ka.<\/li>\n\n\n\n
    • mediji: prestati romantizirati \u201cna\u0161e de\u010dke\u201d kad pjevaju ideolo\u0161ki repertoar i po\u010deti postavljati normalna pitanja: \u0161to poruka zna\u010di, odakle dolazi, kome \u0161teti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      Ovaj model u tri razine mo\u017ee se \u010ditati i kao projektna ideja za obrazovanje odraslih<\/strong>, ne samo kao \u201cpopravak\u201d \u0161kolskog sustava. Naime, ve\u0107ina dana\u0161njih odraslih (uklju\u010duju\u0107i sporta\u0161e, trenere, sportske djelatnike i navija\u010de) nikada nije pro\u0161la sustavno i kontinuirano gra\u0111ansko-politi\u010dko obrazovanje: ono je u formalnom \u0161kolovanju bilo fragmentirano, prekasno smje\u0161teno u kurikulum ili svedeno na faktografiju bez stvarnog razvoja vje\u0161tina. Zato je smisleno koncept pretvoriti u kratki program obrazovanja odraslih (mikrokvalifikacija) koji bi bio otvoren i \u0161iroj javnosti: sporta\u0161ima kao vidljivim uzorima, ali i trenerima, roditeljima, sportskim savezima i lokalnim zajednicama \u2013 svima koji u praksi oblikuju \u201ckulturu\u201d sporta i javnog prostora.<\/p>\n\n\n\n

      Hrvatska ulazi u razdoblje ve\u0107e etni\u010dke i kulturne raznolikosti, uz rast straha i polarizacije. U takvom dru\u0161tvu sporta\u0161i ne\u0107e prestati biti uzori; naprotiv \u2013 bit \u0107e jo\u0161 va\u017eniji. Pitanje je samo ho\u0107emo li ih ostaviti bez alata da razumiju \u0161to rade kad \u201csamo pjevaju\u201d.<\/p>\n\n\n\n

      A \u0161to ka\u017eete na naslovnu ilustraciju? Dobar clickbait<\/em>? Ili \u010dak rage bait<\/em>?<\/p>\n\n\n\n

      \"\"
      \u010cudimo se tamo nekim sentimentima u Srbiji ili BiH i onda na\u0161i rukometa\u0161i u proslavi medalje podi\u017eu zastavu tzv. Herceg-Bosne.<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      U Hrvatskoj se ve\u0107 godinama ponavlja isti obrazac – sporta\u0161e se tretira kao \u201cnacionalne\u201d uzore, ali ih se sustavno ostavlja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2046,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[131],"tags":[877,581,875,873,191,754],"class_list":["post-2040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-komentiram","tag-demokratski-deficit","tag-gradanski-odgoj","tag-nacionalizam","tag-politicka-pismenost","tag-poucavanje-povijesti","tag-sovinizam"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/hrvatski-reprezentativac.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2040"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2059,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions\/2059"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}