{"id":2263,"date":"2026-08-16T10:33:18","date_gmt":"2026-08-16T08:33:18","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=2263"},"modified":"2026-08-16T10:33:22","modified_gmt":"2026-08-16T08:33:22","slug":"kurikulum-iz-2019-u-svijetu-2026-ili-sto-kada-demokracija-vise-nije-samorazumljiva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2026\/kurikulum-iz-2019-u-svijetu-2026-ili-sto-kada-demokracija-vise-nije-samorazumljiva\/","title":{"rendered":"Kurikulum iz 2019. u svijetu 2026. ili \u0161to kada demokracija vi\u0161e nije samorazumljiva?"},"content":{"rendered":"\n

Kada danas ponovno \u010ditam kurikulum Politike i gospodarstva, \u010dini mi se da je zanimljivije pitanje od toga \u0161to smo njime 2019. promijenili \u2013 kako se taj kurikulum nosi sa svijetom 2026. godine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Ovaj tekst pi\u0161em i povodom jedne osobne, ali istodobno obrazovno va\u017ene obljetnice. Prije deset godina, u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, Krunoslav Horvat, Vera Hrvoj, Zlata Pa\u0161tar, \u017deljka Trava\u0161 i ja<\/strong> radili smo kao Stru\u010dna radna skupina na novom kurikulumu nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo. U velja\u010di 2016. objavljena je njegova prva verzija. Poku\u0161ali smo predmet odmaknuti od logike popisa politi\u010dkih i ekonomskih pojmova prema konceptualno organiziranom u\u010denju u kojemu se politi\u010dka pismenost, ekonomska pismenost i civilno dru\u0161tvo me\u0111usobno pro\u017eimaju. Deset godina poslije zanimljivije mi je od pitanja jesmo li svaku formulaciju tada dobro napisali pitanje jesmo li dovoljno iskoristili mogu\u0107nosti koje je takva koncepcija otvorila. Ukoliko vas dodatno interesira kako vidim povezivanje sa predmetom Povijest svakako pogledajte ovu poveznicu<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kontekst se u samo nekoliko godina znatno promijenio. Demokracija se vi\u0161e ne mo\u017ee pou\u010davati kao politi\u010dki sustav koji je nakon zavr\u0161etka Hladnoga rata manje-vi\u0161e pobijedio i koji sada samo treba odr\u017eavati. Najnoviji podaci V-Dema pokazuju<\/a> da je 2025. u svijetu bilo vi\u0161e autokracija nego demokracija, da je broj liberalnih demokracija pao s 45 u 2009. na 31 u 2025. te da proces autokratizacije zahva\u0107a i etablirane zapadne demokracije. Freedom House istodobno bilje\u017ei <\/a>dvadesetu uzastopnu godinu globalnog pada politi\u010dkih prava i gra\u0111anskih sloboda. Ipak, slika nije jednostavno katastrofi\u010dna: vi\u0161e od 85 posto dr\u017eava koje je Freedom House 2005. svrstavao me\u0111u slobodne ostalo je u toj kategoriji i dva desetlje\u0107a kasnije. Demokracije pokazuju i sposobnost institucionalnog oporavka.<\/p>\n\n\n\n

I Europa se promijenila. Prema bazi The PopuList<\/a>, udio bira\u010da koji glasaju za stranke klasificirane kao krajnje desne porastao je sa 7 posto 2006. i 11 posto 2016. na oko 23 posto 2026. godine. To ne zna\u010di da je svaki bira\u010d desnice protiv demokracije, kao \u0161to ni politi\u010dka desnica sama po sebi nije nedemokratska. Konzervativne, liberalno-konzervativne i demokr\u0161\u0107anske politi\u010dke tradicije sastavni su dio europskih demokracija. Problem nastaje ondje gdje se izborna pobjeda po\u010dinje tuma\u010diti kao pravo ve\u0107ine da ukloni institucionalna ograni\u010denja vlasti, oslabi neovisnost sudova i medija, ograni\u010di prava manjina ili proglasi politi\u010dke protivnike neprijateljima naroda.<\/p>\n\n\n\n

Upravo tu kurikulum Politike i gospodarstva iz 2019. postaje zanimljiviji nego \u0161to mi se \u010dinio prije sedam godina. U njemu se u\u010denika ne tra\u017ei samo da zna \u0161to su parlament, vlada ili izbori. O\u010dekuje se da razumije izvore legitimnosti vlasti, na\u010delo diobe vlasti, vladavinu prava te pravnu, dru\u0161tvenu i moralnu odgovornost vlasti i gra\u0111ana. Kurikulum tra\u017ei da u\u010denik uspore\u0111uje izvore informacija i propituje utjecaj medija na javno mnijenje i javne politike. To je danas mnogo va\u017enije nego 2019.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od problema suvremenog demokratskog nazadovanja jest upravo to \u0161to ono ne mora zapo\u010deti dr\u017eavnim udarom ili ukidanjem izbora. Institucije mogu formalno ostati na mjestu, a da se postupno mijenjaju odnosi me\u0111u njima, prostor za kritiku vlasti, polo\u017eaj medija, civilnog dru\u0161tva ili neovisnih institucija. Zato poznavanje \u010dinjenice da dr\u017eava ima trodiobu vlasti vi\u0161e nije dovoljno. U\u010denik mora razumjeti \u010demu ta podjela slu\u017ei i \u0161to se doga\u0111a kada jedna grana vlasti postupno po\u010dne dominirati nad ostalima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Tu bih danas jo\u0161 sna\u017enije naglasio jednu razliku: izbori jesu nu\u017ean uvjet demokracije, ali sami izbori nisu cijela demokracija. V-Dem upravo upozorava da u mnogim dr\u017eavama erodiraju liberalne sastavnice demokracije \u2013 ograni\u010denja izvr\u0161ne vlasti, gra\u0111anske slobode i vladavina prava \u2013 iako izborni procesi i dalje postoje. To otvara izuzetno dobro pitanje za nastavu: mo\u017ee li dr\u017eava imati izbore, a ipak postajati sve manje demokratska?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Demokraciju ne smijemo pretvoriti u pou\u010davanje \u201eispravne politike\u201c<\/h3>\n\n\n\n

Ovdje postoji i zamka. Ako \u017eelimo odgovoriti na rast autoritarnih tendencija, populizma ili radikalne desnice tako da u\u010denicima jednostavno ka\u017eemo koje su politi\u010dke ideje dobre, a koje lo\u0161e, proma\u0161ili smo svrhu predmeta. Politika i gospodarstvo ne bi smjeli postati predmet politi\u010dke socijalizacije za jednu ideolo\u0161ku opciju. Zadatak nastavnika nije u\u010deniku objasniti za koga treba glasati.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denik mo\u017ee imati lijeve, desne, liberalne, konzervativne, zelene ili neke druge politi\u010dke stavove. Mo\u017ee zagovarati ni\u017ee poreze ili sna\u017eniju socijalnu dr\u017eavu, liberalniju ili restriktivniju migracijsku politiku, ve\u0107e ili manje ovlasti Europske unije. Upravo politi\u010dki pluralizam podrazumijeva legitimnost takvih neslaganja. Ali postoje pitanja koja prethode tom neslaganju: prihva\u0107amo li da politi\u010dki protivnik ima pravo postojati? Prihva\u0107amo li rezultate slobodnih izbora? Postoje li granice mo\u0107i parlamentarne ve\u0107ine? Trebaju li sudovi biti neovisni o vladi? Smiju li novinari istra\u017eivati vlast? Imaju li manjine prava koja ve\u0107ina ne mo\u017ee jednostavno ukinuti? Mo\u017ee li se vlast kritizirati bez straha od posljedica?<\/p>\n\n\n\n

Tu prestajemo govoriti o lijevoj i desnoj politici, a po\u010dinjemo govoriti o uvjetima pod kojima demokratsko politi\u010dko natjecanje uop\u0107e mo\u017ee postojati. \u010cini mi se da upravo za takvo pou\u010davanje kurikulum iz 2019. daje prili\u010dno dobru osnovu.<\/p>\n\n\n\n

Civilno dru\u0161tvo od dodatka postaje obrambeni mehanizam demokracije<\/h3>\n\n\n\n

Mo\u017eda mi je danas jo\u0161 zanimljivija odluka da civilno dru\u0161tvo postane jedna od tri temeljne domene predmeta. U\u010denik prema kurikulumu treba razumjeti va\u017enost civilnog dru\u0161tva za razvoj demokracije, sudjelovati u demokratskom odlu\u010divanju, povezivati se s drugima radi zajedni\u010dkih interesa, zagovarati ih i poku\u0161avati utjecati na politi\u010dke i ekonomske procese. Kurikulum \u010dak tra\u017ei povezivanje \u0161kolskog iskustva s aktivnostima civilnog dru\u0161tva u lokalnoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2016. to smo mogli prvenstveno promatrati kao obrazovanje za aktivno gra\u0111anstvo. Godine 2026. tome bih dodao jo\u0161 jednu funkciju: civilno dru\u0161tvo dio je demokratske infrastrukture<\/strong>. Europska komisija i dalje upravo neovisno pravosu\u0111e, antikorupcijske mehanizme, slobodne i pluralisti\u010dke medije te institucionalne provjere i ravnote\u017ee tretira kao klju\u010dne elemente vladavine prava. Izvje\u0161\u0107e za 2026. pokazuje napredak u brojnim dr\u017eavama \u010dlanicama, ali istodobno upozorava da ozbiljni problemi u pojedinim podru\u010djima i dr\u017eavama ostaju. Drugim rije\u010dima, demokratska otpornost<\/strong> ne proizvodi se samo u parlamentu. Proizvode je i novinari, udruge, gra\u0111anske inicijative, stru\u010dne organizacije, lokalne zajednice, neovisne institucije \u2013 i gra\u0111ani koji su spremni koristiti svoja prava.<\/p>\n\n\n\n

Dio kurikuluma koji je najbr\u017ee ostario: digitalni politi\u010dki prostor<\/h3>\n\n\n\n

Na jednom mjestu kurikuluma pi\u0161e da u\u010denik pove\u0107ava informacijsku pismenost, upoznaje mogu\u0107nosti virtualnog prostora za politi\u010dko i ekonomsko djelovanje i njime se odgovorno koristi. Drugdje se preporu\u010duju kriti\u010dka analiza informacija iz medija i pra\u0107enje dru\u0161tvenih mre\u017ea. To je smjer koji se pokazao ispravnim, ali formulacije iz 2019. danas djeluju gotovo nevino.<\/p>\n\n\n\n

Problem 2026. vi\u0161e nije samo prona\u0107i informaciju i procijeniti je li pouzdana. Politi\u010dki informacijski prostor oblikuju algoritamske preporuke, mikrociljano politi\u010dko ogla\u0161avanje, viralni sadr\u017eaji, influenceri, koordinirane kampanje manipulacije, generativna umjetna inteligencija te sinteti\u010dki audio, fotografije i videozapisi koje je sve te\u017ee razlikovati od autenti\u010dnih.<\/p>\n\n\n\n

Zajedni\u010dki istra\u017eiva\u010dki centar Europske komisije zato me\u0111u klju\u010dne budu\u0107e izazove europskim demokracijama izrijekom ubraja promijenjeni informacijski ekosustav, polarizaciju, dru\u0161tvene mre\u017ee, slabljenje povjerenja u institucije te mogu\u0107i dodatni utjecaj umjetne inteligencije na povjerenje u stru\u010dnjake i institucije. Kad bismo danas pisali kurikulum ispo\u010detka, taj bih dio znatno pro\u0161irio. U\u010denik vi\u0161e ne treba samo pitati: Je li ova informacija istinita?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Trebao bi pitati i: Tko \u017eeli da je vidim? Za\u0161to mi ju je algoritam prikazao? Tko financira poruku? Koju emociju poku\u0161ava izazvati? Nedostaje li joj kontekst? Je li sadr\u017eaj autenti\u010dan? Za\u0161to ljudi iz razli\u010ditih politi\u010dkih skupina na istoj platformi mogu dobivati potpuno razli\u010dite slike politi\u010dke stvarnosti? To je nova politi\u010dka pismenost<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda je najva\u017enije ono \u0161to kurikulum govori o djelovanju<\/h3>\n\n\n\n

Na kraju se vra\u0107am dijelu kurikuluma koji mi se danas \u010dini najva\u017enijim. U\u010denika se ne zami\u0161lja samo kao promatra\u010da politike. On treba argumentirati, istra\u017eivati, pregovarati, sura\u0111ivati, zagovarati interese i sudjelovati. To je mo\u017eda va\u017enije od pam\u0107enja bilo kojeg pojedina\u010dnog \u010dlanka Ustava. Jer jedan od odgovora na demokratsko slabljenje nije samo da gra\u0111ani znaju vi\u0161e o demokraciji. Moraju imati iskustvo da demokratsko djelovanje ima smisla.<\/p>\n\n\n\n

Ako mlada osoba iz \u0161kole iza\u0111e uvjerena da je politika ne\u0161to \u0161to rade neki drugi ljudi, da se ni\u0161ta ne mo\u017ee promijeniti, da su sve institucije jednako beskorisne i svi politi\u010dari jednako korumpirani, mo\u017eemo je nau\u010diti sve nadle\u017enosti Hrvatskoga sabora, a ipak nismo razvili politi\u010dki pismenoga gra\u0111anina. Tu kurikulum iz 2019. zapravo postavlja vrlo ambiciozan cilj: u\u010deniku omogu\u0107iti iskustvo politi\u010dke djelotvornosti. Ne indoktrinirati ga. Ne proizvesti \u201eispravan\u201c politi\u010dki stav. Nego razviti gra\u0111anina koji zna razlikovati \u010dinjenicu od tvrdnje, argument od manipulacije, politi\u010dkog protivnika od neprijatelja, izbornu pobjedu od neograni\u010dene vlasti i demokraciju od samog odr\u017eavanja izbora<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Kada smo po\u010deli raditi na tom kurikulumu 2016., demokratska regresija ve\u0107 je bila vidljiva, ali razmjeri dana\u0161njeg problema te\u0161ko su se mogli potpuno predvidjeti. Deset godina poslije mo\u017eda se zato mo\u017ee zaklju\u010diti ne\u0161to pomalo paradoksalno: kurikulum Politike i gospodarstva nije zastario zato \u0161to se svijet udaljio od problema koje smo poku\u0161avali zahvatiti. Naprotiv, neki od tih problema postali su mnogo ozbiljniji.<\/strong> Zastario je ponajprije ondje gdje se promijenila tehnologija politi\u010dkog djelovanja. A njegova temeljna ideja \u2013 da politi\u010dka pismenost nije poznavanje definicija nego sposobnost razumijevanja mo\u0107i, institucija, informacija, prava i vlastitih mogu\u0107nosti djelovanja \u2013 danas mi se \u010dini potrebnijom nego 2019. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada danas ponovno \u010ditam kurikulum Politike i gospodarstva, \u010dini mi se da je zanimljivije pitanje od toga \u0161to smo njime 2019. promijenili \u2013 kako se taj kurikulum nosi sa svijetom 2026. godine?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2265,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[131],"tags":[927,581,929,873,736],"class_list":["post-2263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-komentiram","tag-demokratska-otpornost","tag-gradanski-odgoj","tag-kurikulum","tag-politicka-pismenost","tag-politika-i-gospodarstvo"],"aioseo_notices":[],"aioseo_head":"\n\t\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t\n\t\t