Tema \u010dlanka prijedlog je metodologije za vrjednovanje internetskih stranica povijesne tematike pomo\u0107u usvajanja nekoliko osnovnih kriterija. Rad je objavljen u Historijskom zborniku br. 2\/2010.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Za razliku od \u010dovjeka i njegove pismenosti koji su se razvijali evolucijom kroz vi\u0161e tisu\u0107ljetni period, prodor ra\u010dunala i kasnije interneta u \u010dovjekovu svakodnevicu odvija se revolucionarnom brzinom. Od ENIAC-a do danas pro\u0161lo je ne\u0161to manje od sedamdeset godina i u tom vremenu smo od uvjerenja da \u0107e na svijetu biti dovoljno svega nekoliko ra\u010dunala stigli do fascinantne brojke od preko dvije milijarde prodanih ra\u010dunala.[1]<\/a> Da bi koristio ra\u010dunala u svakodnevnom radu, \u010dovjek mora ste\u0107i i odre\u0111ene sposobnosti koje nazivamo informacijskom pismeno\u0161\u0107u. Vrki\u0107 Dimi\u0107 (2010) razlikuje vi\u0161e vrsta pismenosti: informacijska, informati\u010dka i digitalna pismenost. Informacijska pismenost obuhva\u0107a sposobnost pronala\u017eenja i vrjednovanja informacija (ili sadr\u017eaja), informati\u010dka pismenost odnosi se na vje\u0161tine upotrebe ra\u010dunalne tehnologije, a digitalna ili internetska pismenost uklju\u010duje sposobnosti pronala\u017eenja informacija, njihovo tuma\u010denje, vrjednovanje i kori\u0161tenje. Upravo je vrjednovanje informacija na internetu od izuzetne va\u017enosti za povjesni\u010dare.<\/p>\n\n\n\n Prema najnovijim podacima broj korisnika interneta pribli\u017eava\nse brojci od dvije milijarde, a njegova penetracija po broju stanovnika svijeta\nprema\u0161ila je 28%. Impozantan je podatak da je broj korisnika interneta u\nposljednjih deset godina porastao za 444,8%.[2]<\/a> Koliko je zapravo\ninternet velik, nemogu\u0107e je izra\u010dunati jer je rije\u010d o virtualnoj mre\u017ei milijuna\nra\u010dunalnih sustava. Netcraft, najstarija kompanija koja prati porast interneta,\nza prosinac 2010. godine izra\u010dunala je da postoji 255.287.546 aktivnih internet\nadresa. [3]<\/a> Broj samih\ninternet stranica daleko je ve\u0107i i sistemski in\u017einjeri tvrtke Google su jo\u0161 u\nsrpnju 2008. godine utvrdili da postoji bilijun jedinstvenih URL adresa. Uz to\nsu dodali da se taj broj stalno mijenja jer prema njihovim procjenama internet\nsvakodnevno naraste za nekoliko milijardi novih internet stranica.[4]<\/a> Novijih\npodataka ili procjena o broju internet stranica nema. U tom nepoznatom broju\nkoji se kre\u0107e prema beskona\u010dnosti nemamo nikakvu procjenu koliko internet\nstranica se \u201ebavi\u201c povije\u0161\u0107u. Za ilustraciju, ako pretra\u017eimo klju\u010dni pojam povijest<\/em> na deset najzastupljenijih\njezika na internetu, dobivamo brojku od oko 3.418.200.000 stranica koje u sebi\nsadr\u017ee taj pojam.[5]<\/a>\nPretra\u017eivanjem istog pojma na hrvatskom jeziku dobivamo brojku od oko 7.200.000\nstranica koje u sebi sadr\u017ee pojam povijest<\/em>.\nVa\u017eno je istaknuti da se takvim pretra\u017eivanjem izlistaju apsolutno sve internet\nstranice koje u svojem sadr\u017eaju imaju tra\u017eenu klju\u010dnu rije\u010d pa zaklju\u010dujemo da\npostoji toliko stranica koji spominju rije\u010d povijest<\/em>,\na ne da postoji toliko stranica koje se bave povije\u0161\u0107u. Me\u0111u tolikom poplavom\ninternet stranica vrlo je va\u017eno procijeniti koje su relevantne za na\u0161e\nistra\u017eivanje. <\/p>\n\n\n\n Internet je revolucionaran medij u jednoj vrlo va\u017enoj\n\u010dinjenici. Svatko mo\u017ee biti autor, odnosno izvor informacija. To mu je ujedno i\nprednost i mana. \u0160irenjem dostupnosti interneta i pojednostavljivanjem\nkori\u0161tenja, danas korisnik i s vrlo skromnim znanjem mo\u017ee u svega nekoliko\nminuta plasirati novu informaciju na svjetsku ra\u010dunalnu mre\u017eu. Ta informacija\nne mora biti ni vjerodostojna ni dobronamjerna, a njezin autor mo\u017ee biti gotovo\nanoniman. Taj novi medij zapravo je raj za svakakve istupe koji se skrivaju pod\nnazivnikom demokracije. Spomenimo samo noviji slu\u010daj u kojem su slovenski\nneonacisti na poznatoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook kreirali grupu za\nistomi\u0161ljenike, ali pod nazivom \u201eProti neonacistom v Sloveniji\u201c. Tako su mjesecima\npod krinkom prikupljali podatke o neistomi\u0161ljenicima i \u010dak su klasi\u010dnim\ntiskanim medijima dali la\u017ene informacije o sukobima antifa\u0161ista i fa\u0161ista. Te\nizmi\u0161ljene informacije tiskani mediji su objavili na naslovnicama.[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n Pri vrjednovanju internet stranica povijesne tematike\nvaljalo bi usvojiti neke standardizirane osnovne kriterije. Me\u0111u njih bismo\nmogli svrstati: vjerodostojnost, to\u010dnost, objektivnost, sadr\u017eajnost i funkcionalnost.\nU slu\u010daju vrjednovanja internet stranice u svrhu nastave povijesti uz ovih pet\nkriterija valjalo bi pridodati i primjerenost.<\/p>\n\n\n\n Vjerodostojnost.<\/strong> Pri provjeri vjerodostojnosti mo\u017eemo\npostaviti sljede\u0107a pitanja:<\/p>\n\n\n\n To\u010dnost<\/strong>. Izuzetnu va\u017enost u vrjednovanju\ninternet stranica nosi pitanje gdje je autor prona\u0161ao izvore za pisanje. Na\nstranici valja potra\u017eiti neke od indikatora kvalitete informacija. Ima li\n\u010dlanak navedenu literaturu, izvore ili fusnoste? Ukoliko ima navedene linkove\nna druge stranice, potrebno je uvidjeti jesu li linkovi ispravni i kakva je\nvjerodostojnost tih izvora. Za navedene izvore i literaturu mo\u017ee se provjeriti jesu\nli citarani ispravno ili jesu li mo\u017eda i namjerno izmijenjeni ili djelomi\u010dno\ncitirani ne bi li se tako postigao odre\u0111eni propagadni u\u010dinak. Pa\u017eljivi\n\u010ditatelji, koji su dovoljno stru\u010dni, mogu provjeriti jesu li podaci koji su dostupni\nna odre\u0111enoj stranici bez gre\u0161aka i pouzdani. Vrijedan je podatak i postojanje uredni\u0161tva\nili recenzenta objavljenih materijala. <\/p>\n\n\n\n Objektivnost<\/strong>. Objektivnost u mnogo \u010demu ovisi o\nnamjerama autora. Pitanja koja tu mo\u017eemo postaviti su:<\/p>\n\n\n\n Sadr\u017eajnost<\/strong>. Kod sadr\u017eajnosti valja provjeriti\nkoliko se neka tema na internet stranici prou\u010dava u dubinu. To opet ovisi o\npublici kojoj su sadr\u017eaji namijenjeni (stru\u010dna ili obi\u010dna javnost). Ovisno o\nnamjeni, autori prilago\u0111avaju i stil pisanja (stru\u010dna i znanstvena\nterminologija). <\/p>\n\n\n\n Funkcionalnost<\/strong>. U nedostatku boljeg izraza koji bi\nobjedinio dizajn, strukturu i lako\u0107u kori\u0161tenja odre\u0111ene internet stranice, govorit\n\u0107emo o kriteriju funkcionalnosti. Konsenzus o postoje\u0107im web standardima\nprosje\u010dnom korisniku ili povjesni\u010daru u ovom slu\u010daju nije toliko va\u017ean koliko su\nmu va\u017eni detalji koji olak\u0161avaju rad sa stranicom. Dizajn stranice trebao bi\nbiti uravnote\u017een tako da neki dodatni sadr\u017eaji poput videa, reklama i sli\u010dnih\nne ometaju nesmetano \u010ditanje. Na stranicama s dobrom strukturom lako je odrediti\nnaslove, podnaslove, fusnote ili bilje\u0161ke. Na takvim stranica ne bi trebao biti\nproblem prona\u0107i autore ili njihove kontakt podatke. Kako bi se lak\u0161e koristile,\nve\u0107e stranice nu\u017eno bi trebale imati istaknuti sadr\u017eaj ili tzv. site map<\/em> (mapu stranice). Ovdje bismo\nmogli uvrstiti i datiranje stranica, iako ono za povijesne teme nije od\nprevelike va\u017enosti, ali mo\u017ee biti pokazatelj o tome vodi li autor brigu o\nrelevantnosti podataka u slu\u010daju novih otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Primjerenost<\/strong>. Posljednji kriterij u vrjednovanju\ninternet stranice mora se primijeniti u slu\u010daju kada se analizira njezino\nkori\u0161tenje u nastavi u osnovnoj i srednjoj \u0161koli. Prije nego odre\u0111enu internet\nstranicu preporu\u010di svojim u\u010denicima, nastavnik bi trebao cijelu stranicu vrjednovati\npo gornjim kriterijima te tako ste\u0107i cjeloviti uvid u sve njezine aspekte.\nStradling upozorava da \u201eve\u0107ina materijala krajnje je selektivna, a dio je\nstavljen na internet kako bi hotimice \u0161irio dezinformacije ili vr\u0161io promid\u017ebu\nodre\u0111ene ideje ili politi\u010dke skupine.\u201c[9]<\/a> Kori\u0161tenje\ninterneta kao suvremenog nastavnog sredstva u nastavi na hrvatskim prostorima\njo\u0161 je uvijek novina, iako sam internet to vi\u0161e nije. Vi\u0161e od 50% hrvatskog\npu\u010danstva ima pristup internetu, ali problem oko uvo\u0111enja sadr\u017eaja s interneta u\nnastavu nije vezan uz tehnologiju nego uz sadr\u017eaje koje internet nudi. Na\u017ealost,\nzamje\u0107uje se pozama\u0161an nedostatak kvalitetnih povijesnih sadr\u017eaja na hrvatskom\ninternetu. Sadr\u017eaji na stranim jezicima zastupljeniji su, ali se kao takvi ne\nsmiju koristiti u na\u0161im \u0161kolama. Ako bi se poradilo na suradnji nastavnika\npovijesti i nastavnika stranih jezika, mogla bi se primjerice kombinirati\nnastava na prevo\u0111enju i analizi povijesnih tekstova na stranim jezicima preuzetih\ns interneta. Naravno, takva suradnja mogla bi se ostvariti u srednjim \u0161kolama i\nza u\u010denike kojima je odre\u0111eni jezik bio prvi strani jezik, dakle onaj koji su\nu\u010dili od ni\u017eih razreda osnovne \u0161kole (uz pretpostavku da su ga dobro usvojili).\nInternet kao nastavno sredstvo u hrvatskoj stru\u010dnoj literaturi gotovo je\nnezastupljen i tek se o\u010dekuju prvi koraci ili istra\u017eivanja glede njegovog\nkori\u0161tenja. Neophodno je spomenuti da je Stradling u \u201eNastavi europske\npovijesti 20. stolje\u0107a\u201c u 12. poglavlju \u201eUporaba novih tehnologija: povijest na\ninternetu\u201c istaknuo osnovne smjernice kori\u0161tenja kao i prijedloge za nastavnike\npovijesti.<\/p>\n\n\n\n U stjecanju digitalne pismenosti povjesni\u010dari moraju\nobratiti pozornost na vrjednovanje sadr\u017eaja prona\u0111enih na internetu. Kako bi vrjednovanje\nbilo \u0161to kvalitetnije, potrebno je usvojiti osnovne kriterije vrjednovanja: vjerodostojnost,\nto\u010dnost, objektivnost, sadr\u017eajnost, funkcionalnost te primjerenost za nastavu. <\/p>\n\n\n\n [1]<\/a> BBC je 2002.\ngodine izvijestio da je od 1975. do 2002. godine prodano vi\u0161e od milijardu\nosobnih ra\u010dunala te da se predvi\u0111a da \u0107e ta brojka 2008. godine biti preko\ndvije milijarde. Computers reach one\nbillion mark<\/em>, Dostupno\nna: http:\/\/news.bbc.co.uk\/2\/hi\/science\/nature\/2077986.stm [30.12.2010.]<\/p>\n\n\n\n [2]<\/a> Internet usage statistics<\/em>. Dostupno na:\nhttp:\/\/www.internetworldstats.com\/stats.htm [14.12.2010.]<\/p>\n\n\n\n [3]<\/a> December 2010 Web Server Survey<\/em>. URL:\nhttp:\/\/news.netcraft.com\/archives\/2010\/12\/01\/december-2010-web-server-survey.html\n[14.12.2010.]<\/p>\n\n\n\n [4]<\/a> We knew the web was big…. <\/em>Dostupno na: http:\/\/googleblog.blogspot.com\/2008\/07\/we-knew-web-was-big.html\n[14.12.2010.]<\/p>\n\n\n\n [5]<\/a> Prema statistici o\nzastupljenosti jezika na internetu u naj\u010de\u0161\u0107ih deset spadaju redom: engleski\n(27,3% korisnika od ukupnog broja korisnika interneta), kineski (22,6%),\n\u0161panjolski, japanski, portugalski, njema\u010dki, arapski, francuski, ruski i\nkorejski. Izvor: \u201eINTERNET WORLD USERS BY\nLANGUAGE<\/em>\u201c, URL: http:\/\/www.internetworldstats.com\/stats7.htm\n(pristupano 14.12.2010.)<\/p>\n\n\n\n [6]<\/a> Lov\u0161in, P., \u201e\u017daljiva potegav\u0161\u010dina anonimnih obritih glav<\/em>\u201c,\n20.12.2010., URL: http:\/\/www.dnevnik.si\/novice\/aktualne_zgodbe\/1042411413\n(pristupano 20.12.2010.)<\/p>\n\n\n\n [7]<\/a> Ukoliko na prvi pogled\ni nije vidljivo tko je vlasnik odre\u0111ene URL domene, provjerom tzv. whois<\/em> podataka lako se mo\u017ee utvrditi tko\nje vlasnik odre\u0111ene domene. U Hrvatskoj se ti podaci mogu pretra\u017eiti na\nwww.dns.hr <\/p>\n\n\n\nKako vrjednovati internet stranicu<\/h2>\n\n\n\n
\n
sama adresa. Ve\u0107 se i prema njoj mo\u017ee donekle uvidjeti tko su autori
(ustanove ili pojedinci) i odmah dobiti prvi uvid u kvalitetu izvora.
Takav je npr. slu\u010daj sa adresom www.isp.hr (Hrvatski institut za povijest)
ili www.ffzg.hr\/pov (Odsjek za povijest pri Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta
u Zagrebu).[7]<\/a>
Fakulteti, instituti, arhivi, knji\u017enice i stru\u010dne udruge trebali bi se
svrstati me\u0111u pouzdane izvore. Kod drugih adresa, poput www.povijest.net
ili www.historiografija.hr, vidljivo je da se radi o stranicama povijesne
tematike, ali se na prvi pogled ne vidi jesu li su autori vjerodostojni. U
tom slu\u010daju na stranicama treba potra\u017eiti linkove poput \u201eImpresum\u201c, \u201eO
nama\u201c, \u201eAutori\u201c ili sli\u010dno.<\/li>\n\n\n\n
\u010dlanaka jasno istaknuto. Internet stranice sa sumnjivim ili neistinitim sadr\u017eaja
naj\u010de\u0161\u0107e nemaju jasno istaknuto autorstvo, \u010dlanci su potpisani pseudonimom
ili su u potpunosti anonimni.<\/li>\n\n\n\n
na stranici dio u kojem je istaknuta stru\u010dnost autora, njegove
kompetencije za odre\u0111enu temu ili njegovo obrazovanje. Poneke stranice uz
ime autora navode njegov \u017eivotopis i bibliografiju. Ukoliko je navedeno ime
autora, ali bez dodatnih
informacija, onda se savjetuje pretra\u017eiti internet radi pronala\u017eenja drugih
objavljenih publikacija klju\u010dnog autora. Tako\u0111er bi trebalo istra\u017eiti tko
je izdava\u010d odre\u0111ene stranice. Ukoliko se na stranicama ne mo\u017ee prona\u0107i
naziv vlasnika ili njegovi kontakt podaci, kredibilitet stranice
automatski se umanjuje. U nekim slu\u010dajevima bitno je doznati u kakvom su
odnosu autori stranica s odre\u0111enim organizacijama.<\/li>\n\n\n\n
nemaju nametljivo istaknute sponzore. Ukoliko ih imaju, oni su smje\u0161teni
na marginu sadr\u017eaja. Kod pitanja sponzora, valja provjeriti tko su oni, mo\u017ee
li im se vjerovati te procijeniti kakve su njihove namjere za podr\u017eavanja
internet stranice.<\/li>\n\n\n\n
vjerodostojnosti?<\/em> Ukoliko internet stranica
posjeduje ISSN broj to svakako dodatno isti\u010de njezinu ozbiljnost. Na
hrvatskim internet stranicama mogu\u0107e je potra\u017eiti je li doti\u010dna stranica
eventualno pohranjena u digitalnom arhivu Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne
knji\u017enice.[8]<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n\n
namjena stranice? Je li njena svrha informirati javnost o provedenim
istra\u017eivanjima ili mo\u017eda navesti javnost na krive zaklju\u010dke o nekoj temi. <\/li>\n\n\n\n
kroz sadr\u017eaj uo\u010diti autorovo politi\u010dko ili neko drugo usmjerenje? Tu
mo\u017eemo pripomenuti i eventualni utjecaj sponzora na autorove stavove.<\/li>\n\n\n\n
informacije dostupne na stranicama i koliko se razlikuju od drugih
publikacija? Ukoliko odska\u010du, potrebno je promisliti koji je razlog tome.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\nZaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n
Literatura<\/h2>\n\n\n\n
\n
Web Pages: Techniques to Apply & Questions to Ask<\/em>“. Dostupno
na: http:\/\/www.lib.berkeley.edu\/TeachingLib\/Guides\/Internet\/Evaluate.html
[21. prosinca 2010.]<\/li>\n\n\n\n
Good, The Bad and The Ugly, or Why It’s a Good Idea to Evaluate Web
Sources.<\/em> Dostupno na: http:\/\/lib.nmsu.edu\/instruction\/eval.html [21.
prosinca 2010.]<\/li>\n\n\n\n
Information Found on the Internet<\/em>. Dostupno na: http:\/\/www.library.jhu.edu\/researchhelp\/general\/evaluating\/index.html
[21. prosinca 2010.]<\/li>\n\n\n\n
i istoriografija 1995-2005<\/em>. Beograd:<\/li>\n\n\n\n
read that again: Web hoaxes and misinformation<\/em>. Searcher, 8 (8). Dostupno
na: http:\/\/www.infotoday.com\/searcher\/sep00\/piper.htm [21. prosinca 2010.]<\/li>\n\n\n\n
europske povijesti 20. stolje\u0107a<\/em>. Zagreb: Srednja Europa<\/li>\n\n\n\n
Quality on the Net<\/em>. Dostupno
na: http:\/\/www.hopetillman.com\/findqual.html [20. prosinca 2010.]<\/li>\n\n\n\n
Disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet<\/li>\n\n\n\n
i vrednovanje informacija na internetu<\/em>. Zagreb: Carnet. Dostupno na: http:\/\/edu-udzbenik.carnet.hr\/2\/
[20. prosinca 2010.]<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
\n\n\n\n