{"id":578,"date":"2015-12-03T12:02:00","date_gmt":"2015-12-03T11:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=578"},"modified":"2026-01-17T12:10:34","modified_gmt":"2026-01-17T11:10:34","slug":"na-nastavu-povijesti-ponesite-vlastite-uredaje-primjer-filma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2015\/na-nastavu-povijesti-ponesite-vlastite-uredaje-primjer-filma\/","title":{"rendered":"Na nastavu povijesti ponesite vlastite ure\u0111aje \u2013 primjer filma"},"content":{"rendered":"\n

Pro\u0161li smo se tjedan odlu\u010dili prigrliti mobitele i koristiti ih u nastavi povijesti. U dana\u0161njem primjeru \u0107u pojasniti jedan koncept koji se iz poslovnog svijeta probio u obrazovanje i dati primjer krativne upotrebe tog koncepta. Rije\u010d je konceptu \u201eBring your own device\u201c<\/em><\/strong> (BYOD).<\/strong> Ideja se u poslovnom svijetu pod tim imenom koristi od 2009. godine. Istra\u017eivanja su pokazala da \u010dak 95 posto radnika na radno mjesto donese vlastiti ure\u0111aj poput pametnog telefona, tableta ili laptopa. Poslodavci mogu koristiti tu \u010dinjenicu jer se radnici koriste\u0107i svoje ure\u0111aje na poslu mogu osje\u0107ati opu\u0161tenije, kreativnije i ukupno uspje\u0161nije.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Naravno, to mo\u017ee imati i negativne posljedice poput prevelikog tro\u0161enja internetskih resursa poslodavca ili gubitka vremena namijenjenog radu. Godine 2012. najvi\u0161i postotak primjene BYOD-a zabilje\u017een je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maleziji, Brazilu, Rusiji i Indiji, a slijede ih SAD, Australija i podru\u010dje Skandinavije.<\/p>\n\n\n\n

Kako taj koncept iskoristiti u obrazovanju?<\/h2>\n\n\n\n

Najjednostavnije re\u010deno, to je ideja da u\u010denici na nastavu donesu ure\u0111aje kojima se ina\u010de koriste kod ku\u0107e i u slobodno vrijeme \u2013 pametne mobitele, tablete i laptope. Ti se ure\u0111aji onda kreativno koriste za IKT potporu nastavi.<\/p>\n\n\n\n

BYOD se na zapadu polako pretvorio u ozbiljan posao opremanja u\u010denika tabletima ili laptopima, a u mnogim u\u010dionicama koristi se jo\u0161 onaj prvotni princip upotrebe svih ure\u0111aja kojima u\u010denici raspola\u017eu.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedan primjer smo ve\u0107 vidjeli u kori\u0161tenju Kahoota, a u ovom \u010dlanku \u0107emo vidjeti malo slo\u017eeniji primjer kori\u0161tenja mobitela u nastavi povijesti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

YOUTUBE, FILMOVI I POVIJEST<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz Googleove tra\u017eilicu, YouTube je vjerojatno mjesto na koje korisnici interneta najvi\u0161e dolaze i stalno se vra\u0107aju. Koristi ga vi\u0161e od milijardu ljudi koji dnevno pogledaju nekoliko stotina milijuna sati videa. Sve se vi\u0161e koristi i obrazovanju, gdje su nastavnici (i drugi), osim prikazivanja filmova, dokumentaraca i kra\u0107ih isje\u010daka u prilici kreirati vlastite sadr\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n

U Hrvatskoj na Youtubeu imamo i popularnog u\u010ditelja u liku Tonija MILUNA <\/strong>i njegovih lekcija iz matematike.<\/strong>Pogledajte OVDJE!<\/a><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U podru\u010dju povijesti imamo nekoliko stranih i doma\u0107ih poku\u0161aja od koji je vjerojatno najpoznatiji HISTORY CRASH COURSE<\/em><\/strong>.<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n

 Kako uop\u0107e koristimo videomaterijale u nastavi povijesti? Nipo\u0161to nam neki film \u2013 bilo igrani ili dokumentarni ili snimljeno predavanje \u00ad\u2013 ne mo\u017ee biti samostalno sredstvo pou\u010davanja u\u010denika. Prvi korak prema kori\u0161tenju takvih materijala mora biti priprema u\u010denika za kriti\u010dku analizu. To je vje\u0161tina koja se razvija postupno i stalnim naporima.<\/em><\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Insert iz videa mo\u017ee nam poslu\u017eiti za ilustraciju odre\u0111ene teme ili kao motivacijsko sredstvo pri otvaranju novih sadr\u017eaja. Tek se kod izrazito naprednih u\u010denika video mo\u017ee koristiti kao nastavno sredstvo koje samostalno analiziraju.<\/p>\n\n\n\n

\n

Pri kori\u0161tenju filmskih povijesnih izvora u\u010denicima uvijek valja napomenuti da su oni samo dio razli\u010ditih izvora koji se mogu uspore\u0111ivati. Filmski izvori moraju se sagledavati kriti\u010dki, s obzirom na to tko je autor, s kojim je namjerama film nastao, kakvu poruku \u0161alje, \u0161to se nagla\u0161ava i u isto vrijeme zanemaruje, itd. U\u010denike valja pou\u010diti da je rije\u010d o svojevrsnoj interpretaciji povijesnih doga\u0111aja.<\/em><\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Prednost videouradaka na YouTubeu je mogu\u0107nost da ih u\u010denici pregledavaju i analiziraju vi\u0161e puta, da ih mogu zaustaviti, ispisivati informacije i odmah ih dalje istra\u017eivati.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je upozoriti da u\u010denici samostalnim pretra\u017eivanjem mogu na\u0107i puno lo\u0161ih, dobi neprimjerenih i povijesno neto\u010dnih filmova. Nastavnici bi morali prethodno provesti vlastito istra\u017eivanje i odabrati jedan ili vi\u0161e primjera na kojima u\u010denici mogu raditi. Puno detaljnije upute s postavljenim pitanjima mo\u017eete na\u0107i u Stradlingovoj \u201eNastavi europske povijesti 20. stolje\u0107a\u201c.<\/p>\n\n\n\n

KAKO ISKORISTITI MOBITELE ZA FILM?<\/em><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Moja preporuka za kori\u0161tenje filmova u nastavi povijesti je snimanje vlastitih dokumentarnih uradaka.<\/strong> Do prije nekoliko godina to je bio gotovo nemogu\u0107i zadatak ponajprije zbog nedostupne tehnologije ili nepoznavanja ure\u0111ivanja videa.<\/p>\n\n\n\n

Dana\u0161nji mobiteli su kvalitetom snimanja izuzetno napredovali, a tehnika ure\u0111ivanja videa mo\u017ee se ili zaobi\u0107i na\u010dinima snimanja ili ve\u0107 dio u\u010denika zna osnove montiranja u Windows Movie Makeru, YouTubeovoj aplikaciji za monta\u017eu ili aplikacijama na mobitelu.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to snimati vlastite videouratke? Zato \u0161to \u0107e u\u010denici pro\u0107i kroz cijeli proces malog povijesnog istra\u017eivanja, oblikovanja vlastite interpretacije i na kraju pripreme prezentiranja rezultata.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denici mogu samostalno odabrati neku temu, doga\u0111aj, proces ili osobu koja ih zanima. Mogu postaviti istra\u017eiva\u010dko pitanje. Na\u0107i, usporediti i analizirati razli\u010dite izvore, istra\u017eeno oblikovati i pripremiti za prezentaciju. To prezentiranje je u ovom slu\u010daju u biti izrada scenarija i tehni\u010dka priprema snimanja.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denici \u0107e tom metodom razvijati vi\u0161e vje\u0161tina i njihovo znanje teme koju obra\u0111uju zasigurno \u0107e biti dublje i dugotrajnije.<\/p>\n\n\n\n

Kod odabira tema preporuka je da se u\u010denici bave uzro\u010dno-posljedi\u010dnim vezama, interpretacijama, obja\u0161njavanjem kronologije i prostora. Poku\u0161ajte izbje\u0107i jednostavno predstavljanje osoba ili doga\u0111aja bez rje\u0161avanja istra\u017eiva\u010dkih pitanja.<\/p>\n\n\n\n

Jednostavan na\u010din snimanja je tzv. paper slide ili u nespretnom prijevodu izvla\u010denje scena. To je princip jednostavnog crtanog filma ili pripreme prezentacije na papiru. U\u010denici cijelu svoju prezentaciju pi\u0161u, crtaju ili printaju korak po korak, \u201eslajd po slajd\u201c ili papir po papir.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, \u017eelimo li prikazati po\u010detak Drugog svjetskog rata, scenarij ili raspored papira mo\u017ee biti sljede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Prvo vidimo papir na kojem su nacrtane Njema\u010dka i Poljska (recimo teritorij prikazan u zastavama)<\/li>\n\n\n\n
  2. Dodaju se strelice iz smjera Njema\u010dke prema Poljskoj<\/li>\n\n\n\n
  3. Dodaje se datum 1. rujan 1945.<\/li>\n\n\n\n
  4. Na teritoriju Poljske se mogu dodati vatre kao simbol bitke<\/li>\n\n\n\n
  5. S isto\u010dne strane se dodaje zastava SSSR-a<\/li>\n\n\n\n
  6. Razgranata strelica od zastave SSSR na teritorij Poljske<\/li>\n\n\n\n
  7. Dodaje se datum 17. rujan 1939.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Evo primjera kako to izgleda na videu:<\/p>\n\n\n\n

    \n