{"id":620,"date":"2015-12-17T12:36:00","date_gmt":"2015-12-17T11:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=620"},"modified":"2026-01-17T12:41:16","modified_gmt":"2026-01-17T11:41:16","slug":"facebook-ovako-ili-onako","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2015\/facebook-ovako-ili-onako\/","title":{"rendered":"Facebook \u2013 ovako ili onako"},"content":{"rendered":"\n<p>Nastavnici mogu ignorirati Facebook i tako dobiti bitku, ali sve je izglednije da Facebook dobiva rat. Ubacite rije\u010d Facebook u zbornicu i nastavnici \u0107e se fino (informati\u010dkim rje\u010dnikom re\u010deno) binarno preslo\u017eiti u dvije mogu\u0107nosti. To nisu nule i jedinice, nego za i protiv na bilo koje pitanje vezano uz tu dru\u0161tvenu mre\u017eu. Vjerojatno za svaku opciju mo\u017eemo navesti nekoliko argumenata. Povedemo li se idejom da se u nastavi mogu iskoristiti svi raspolo\u017eivi alati, na\u0107i \u0107emo i neke mogu\u0107nosti na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj nema puno istra\u017eivanja o toj temi, ali pra\u0107enjem teme u posljednje dvije-tri godine mogu potvrditi da znatan broj mla\u0111ih srednjo\u0161kolskih nastavnika koristi Facebook. Ve\u0107inom ga upotrebljavaju za komunikaciju s u\u010denicima i roditeljima. Uobi\u010dajeni na\u010din komunikacije s u\u010denicima je putem razredni\u010dkih grupa (\u0161irenje obavijesti, zadataka itd.). Ako ste zainteresirani za temu, mogu vam preporu\u010diti rad koji sam predstavio na ovogodi\u0161njoj CARNetovoj korisni\u010dkoj konferenciji CUC. Rad mo\u017eete pro\u010ditati&nbsp;<a href=\"https:\/\/radovi.cuc.carnet.hr\/modules\/request.php?module=oc_program&amp;action=summary.php&amp;id=48\"><strong>na ovoj poveznici.<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kako (is)koristiti Facebook u nastavi?<\/h3>\n\n\n\n<p>Facebook na razli\u010dite na\u010dine mo\u017eemo upotrijebiti u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, a pritom mo\u017eemo i ne moramo biti aktivni na internetu. Slijedi nekoliko primjera kako je to mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Korisnici Facebooka znaju da se njihovi statusi (tekstualni i\/ili multimedijski) objavljuju na njihovom zidu prema kronolo\u0161kom redu. Najnovije objave su uvijek pri vrhu. Facebook je takav na\u010din objave nazvao timeline ili na hrvatskom jeziku vremenska crta. Upravo to mo\u017eemo iskoristiti za kreiranje vremenske crte povijesnih li\u010dnosti, procesa ili doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to zapravo radimo? Upotrebljavamo Facebook kao motivacijsko sredstvo kako bismo u\u010denike potaknuli na istra\u017eivanje povijesti. To mo\u017ee biti mini projekt za manju grupu u\u010denika ili za cijeli razred. Ako je rije\u010d o cijelom razredu, radi u\u010dinkovitijeg u\u010denja i br\u017eeg usvajanja vje\u0161tina razred podijelite na grupe od tri do pet u\u010denika. Prema zanimanju u\u010denika odaberite temu i povijesnu osobu, odredite zadatke, vremenske okvire i na\u010din rada (istra\u017eivanja). Dogovorite \u0161to \u0107e uz ud\u017ebenike koristiti kao izvore podataka. Uputite ih prema \u0161kolskoj ili javnoj knji\u017enici u potrazi za literaturom, te na internet \u2013 uz napomenu da se te informacije preuzimaju kriti\u010dki. Rezultati istra\u017eivanja se tekstualno i\/ili multimedijski prikazuju kao stranice na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n<p>Za u\u010denike osnovnih \u0161kola Facebook timeline mo\u017eemo iskoristiti i bez sudjelovanja u\u010denika na samoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei. U\u010denici mogu izraditi svoje radove na listu papira. Kako to izgleda, mo\u017eete vidjeti na sljede\u0107em primjeru, a detaljnije obja\u0161njenje objavio sam u \u010dlanku na&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.old.skolskiportal.hr\/clanak\/3047-facebook-ovako-ili-onako\/%20http:\/povijest.net\/koristenje-facebooka-u-nastavi-povijesti\/)\"><strong>Hrvatskom povijesnom portalu.<\/strong><\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"655\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Screenshot_233-655x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-625\" srcset=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Screenshot_233-655x1024.jpg 655w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Screenshot_233-192x300.jpg 192w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Screenshot_233-768x1201.jpg 768w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Screenshot_233.jpg 896w\" sizes=\"auto, (max-width: 655px) 100vw, 655px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Ako u razredu imate pristup internetu i \u017eelite dopustiti u\u010denicima da se njime koriste, postoji na\u010din kako kreirati takve profile bez kori\u0161tenja (pravog) Facebook. Rije\u010d je o stranici Fakebook&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.classtools.net\/FB\/home-page.\"><strong>na adresi.<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Facebook ne dopu\u0161ta kori\u0161tenje osobnih profila za takve namjene, ali svaki korisnik mo\u017ee otvoriti stranicu (page) Facebook. Kliknete li na adresu https:\/\/www.facebook.com\/bookmarks\/pages, otvorit \u0107e vam se stranica za otvaranje novog profila na Facebooku. Nakon upisivanja nekoliko osnovnih podataka (naziv, opis itd.) kreirali ste stranicu. To svaki nastavnik mo\u017ee odraditi za svoje u\u010denike ili ih voditi kroz proces samostalne izrade. Time dobivamo jo\u0161 jednu \u201edodatnu vrijednost\u201c projekta \u2013 u\u010dimo u\u010denike odgovornom pona\u0161anju na dru\u0161tvenim mre\u017eama. U\u010denici mogu samostalno pripremiti i objaviti vremensku crtu na Facebookovu timelineu. U dogovoru s nastavnikom mogu dobiti zadatak da se tijekom odre\u0111enog vremena \u201ebrinu\u201c za stranicu kontrolom nepo\u0107udnih komentara i odgovaraju na mogu\u0107a pitanja. Primjer takvog rada je mini projekt \u201eFace hrvatske povijesti\u201c&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/facehrpovijesti\/\"><strong>dostupan &nbsp;OVDJE. &nbsp;<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U\u010denici 2. razreda gimnazije su tijekom \u0161est sati rada na nastavi i radom kod ku\u0107e kreirali biografske profile knezova Trpimira, Domagoja i Branimira te kraljeva Tomislava, Petra Kre\u0161imira IV. i Dmitra Zvonimira. Rad je podijeljen u nekoliko faza. U prvoj su u\u010denici na temelju podataka iz ud\u017ebenika izvla\u010dili osnovne podatke o povijesnim osobama. U drugoj su grupnim radom kod ku\u0107e pripremili prezentacije upotpunjene dodatnim izvorima iz literature i materijalima s interneta. U tre\u0107oj su fazi u\u010denici samostalno izradili Facebook stranice i dodali multimedijske sadr\u017eaje na internet.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon dovr\u0161etka projekta 28 u\u010denika je ispunilo upitnik s pitanjima o projektu. Evo dijela rezultata u kojima mo\u017eete vidjeti dobre i lo\u0161e aspekte ovakvog rada:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>na pitanje smatraju li da je takva nastava zanimljiva samo sedam posto u\u010denika ju je ocijenilo s &#8220;nezanimljivo&#8221;, dok su ostali zaokru\u017eili da im je takav na\u010din rada bio zanimljiv<\/li>\n\n\n\n<li>na pitanje je li takav na\u010din prezentacije pobudio dodatno zanimanje za gradivo, 53,5 posto u\u010denika odgovorilo je negativno. Uz to su pitanje u\u010denici mogli dopisati komentare prema kojima je takav na\u010din zanimljiviji od klasi\u010dne nastave, ali moraju vi\u0161e raditi samostalno i odgovorno. Dio ih je izrazio zabrinutost \u0161to se Facebook koristi u edukativne svrhe<\/li>\n\n\n\n<li>na pitanje u kojoj si mjeri svladao gradivo koje se tuma\u010dilo pomo\u0107u digitalnih nastavnih materijala velika ve\u0107ina u\u010denika je istaknula da su dobro svladali gradivo<\/li>\n\n\n\n<li>na pitanje smatraju li da su tako lak\u0161e usvojili gradivo tri \u010detvrtine u\u010denika reklo je da im je projekt olak\u0161ao u\u010denje<\/li>\n\n\n\n<li>u usporedbi klasi\u010dne nastave i ovakvog projekta u\u010denici su podijeljenog mi\u0161ljenja i nisu mogli odlu\u010diti \u0161to bi izabrali<\/li>\n\n\n\n<li>na pitanje \u0161to im se pri izvedbi sata s digitalnim nastavnim materijalom najvi\u0161e svidjelo u\u010denici su ve\u0107inom isticali jednostavnost i dostupnost digitalnih materijala te grupni rad<\/li>\n\n\n\n<li>na pitanje \u0161to ti se na satu s digitalnim nastavnim materijalom najmanje svidjelo u\u010denici su se po\u017ealili na pretjerano svakodnevno kori\u0161tenje interneta, slabu organizaciju rada u grupi te nepovezanost s radom drugih grupa<\/li>\n\n\n\n<li>pri ocjenjivanju atmosfere na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali ve\u0107ina u\u010denika je odgovorila da je atmosfera bila bolja nego na klasi\u010dnoj nastavi<\/li>\n\n\n\n<li>na pitanje o potencijalu ovakvog pristupa nastavi i mogu\u0107oj zamjeni uloga s nastavnikom ve\u0107ina u\u010denika je odgovorila da bi koristili digitalne materijale jer je takav na\u010din nastavniku jednostavniji, a u\u010denike se poti\u010de na samostalan i grupni rad i zato je takav na\u010din rada primjeren modernim vremenima<\/li>\n\n\n\n<li>u posljednjem su pitanju u\u010denici ocjenjivali \u017eele li ubudu\u0107e raditi na takav na\u010din i ve\u0107ina je odabrala pozitivno.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ono \u0161to mladi vole&#8230;<\/h3>\n\n\n\n<p>Rad na Facebooku ima dodatnu \u010dar. Osim \u0161to je to neformalan na\u010din u\u010denja, u\u010denici se mogu pohvaliti svojim uratkom. Svoje stranice na Facebooku mogu dijeliti s prijateljima, \u201elajkati\u201c i voditi brigu o komentarima koji sti\u017eu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nastavnici mogu ignorirati Facebook i tako dobiti bitku, ali sve je izglednije da Facebook dobiva rat. Ubacite rije\u010d Facebook u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":622,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[157],"tags":[252,325],"class_list":["post-620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-digitalni-alati","tag-digitalni-alati","tag-fakebook-hr"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/Screenshot_232.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=620"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":626,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/620\/revisions\/626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/622"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}