{"id":743,"date":"2016-03-17T18:53:00","date_gmt":"2016-03-17T17:53:00","guid":{"rendered":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/?p=743"},"modified":"2026-01-17T20:00:13","modified_gmt":"2026-01-17T19:00:13","slug":"istrazivacki-projekti-malih-povjesnicara-na-blogu-i-wikiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/2016\/istrazivacki-projekti-malih-povjesnicara-na-blogu-i-wikiju\/","title":{"rendered":"Istra\u017eiva\u010dki projekti malih povjesni\u010dara na blogu i wikiju"},"content":{"rendered":"\n<p>Blogovi i razne varijante wikipedije nam mogu poslu\u017eiti za istra\u017eivanje i prezentaciju rezultata. Upravo su oni zaslu\u017eni za ono \u0161to mnogi nazivaju internetskom demokratskom revolucijom u kojoj svatko ima svoj glas. Svatko mo\u017ee objaviti svoje ili tu\u0111e misli i dokumente. No, ta se demokracija \u010desto mo\u017ee gledati i kao anarhija. Anarhija u kojoj svatko mo\u017ee objaviti informacije kakve god \u017eeli, la\u017eirati, izmi\u0161ljati i kreirati potpuno nove poglede na svijet, povijest, \u010dovje\u010danstvo, znanost, itd. <\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p>Ve\u0107 nam je sada sve te\u017ee razlikovati koje su vijesti na internetu stvarne, a koje su izmi\u0161ljene. Jo\u0161 sam 2010. godine u \u010dlanku \u201eVrjednovanje internet stranica povijesne tematike\u201c [Historijski zbornik, 2\/2010,\u00a0<strong><a href=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/hr\/2011\/vrjednovanje-internet-stranica-povijesne-tematike\/\" data-type=\"post\" data-id=\"572\">dostupno OVDJE<\/a>\u00a0<\/strong>]<strong>\u00a0<\/strong>upozoravao na potrebu sustavne analize i vrjednovanja internetskih stranica, te njihovo pa\u017eljivo kori\u0161tenje u nastavi povijesti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Istra\u017eivanje \u2013 pra\u0107enje rada i prezentacija rezultata na blogu<\/h3>\n\n\n\n<p>Blog je skratio ili izbrisao jednu stepenicu u procesu objavljivanja. Izme\u0111u autora i publike je izbacio posrednika (urednika, izdava\u010da, nakladnika i sl.). U na\u0161em slu\u010daju svaki u\u010ditelj i svaki u\u010denik mogu besplatno pokrenuti, objavljivati i odr\u017eavati stranice bloga. Postoje deseci takvih servisa, a tijekom godina se kao najkvaliteniji i najzastupljeniji istaknuo\u00a0<strong>WordPress<\/strong>\u00a0[<a href=\"http:\/\/www.wordpress.com\/\">www.wordpress.com<\/a>].\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"497\" src=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_283.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-750\" srcset=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_283.jpg 1000w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_283-300x149.jpg 300w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_283-768x382.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>WordPress je blog-aplikacija koja u skladu s nazivom vrlo podsje\u0107a na svakodnevni Word koji koristimo. Funkcije ure\u0111ivanja teksta su vrlo sli\u010dne pa je alat jednostavan za kori\u0161tenje i objavljivanje. Word Press mo\u017eete koristiti tijekom istra\u017eiva\u010dkog procesa i voditi svojevrsni dnevnik rada, te na kraju objaviti svoj rad, zaklju\u010dak ili prikupljene materijale. Vo\u0111enje bloga mo\u017ee biti korisno u\u010ditelju za pra\u0107enje vlastitog rada. U\u010denici uz vje\u017ebanje pisanja radom u Word Pressu stje\u010du zgodno radno iskustvo u podru\u010dju elektroni\u010dkog izdava\u0161tva. Va\u017eno je napomenuti kako uvijek vrijedi iskoristiti prigodu da se u\u010denicima uka\u017ee na sigurnost na internetu i odgovornost onih koji objavljuju sadr\u017eaje (istinitost, kriti\u010dki osvrt).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vje\u017ebanje interpretacija i perspektiva uz pomo\u0107 Wikipedije<\/h3>\n\n\n\n<p>Uz brojne internetske stranice raznih politi\u010dkih i inih pokreta, nama \u0161kolarcima je najproblemati\u010dnije mjesto hrvatski dio Wikipedije. Ve\u0107 je godinama poznato i javno publicirano da administratori doma\u0107e Wikipedije zagovaraju ultranacionalisti\u010dke stavove, \u0161to je vidljivo u mnogim \u010dlancima koji se ti\u010du hrvatske povijesti, posebice od Drugog svjetskog rata do danas. Op\u0161irnije o tom problemu mo\u017eete&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.lupiga.com\/vijesti\/razotkrivanje-sramotne-hrvatske-wikipedije.\"><strong>pro\u010ditati OVDJE.<\/strong><\/a>&nbsp;&nbsp;Mi \u0107emo za primjer uzeti samo jedan naslov kako bismo ga iskoristili za vje\u017ebe razli\u010ditih interpretacija i perspektiva. To je dobra vje\u017eba posebno za starije u\u010denike i gimnazijalce. U\u010denicima se na primjer ponudi odre\u0111ena tema ili li\u010dnost iz Drugog svjetskog rata i uspore\u0111uju se \u010dlanci na hrvatskom, srpskom, srpsko-hrvatskom i, recimo, engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Pitate se u \u010demu je problem? Problem je crna rupa u viziji pokreta\u010da Wikipedije koji su 2001. godine pokrenuli svjetsku, besplatnu, online enciklopediju. Problem je \u0161to svaki od trenuta\u010dnih 5.105.407 ure\u0111uju korisnici Wikipedije. Registracija korisnika\/suradnika je besplatna i anonimna. Suradnika je trenuta\u010dno 27.762.937. I tu je problem. Svatko bez obzira na obrazovanje ili namjere mo\u017ee stvoriti ili urediti bilo koji \u010dlanak. Dodu\u0161e, postoji 1314 administratora odgovornih za brigu o kvaliteti \u010dlanaka. Oni su volonteri koji su tijekom svog suradni\u010dkog sta\u017ea dokazali tehni\u010dke i autorske sposobnosti. Na na\u0161u nesre\u0107u, administratori na\u0161e nacionalne povijesti su povijesni revizionisti koji vi\u0161e ili manje suptilno svojim interpretacijama upravljaju kako se pi\u0161e o odre\u0111enim temama. Evo i konkretnog primjera o Vjekoslavu Luburi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Usporedimo samo uvodnu re\u010denicu koja ukratko prikazuje li\u010dnost:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Hrvatska Wikipedija: Vjekoslav \u201cMaks\u201d Luburi\u0107 (Humac kraj Ljubu\u0161kog, 20. lipnja 1913. \u2013 Carcaixent, \u0160panjolska, 20. travnja 1969.), usta\u0161ki \u010dasnik, zapovjednik koncentracijskog logora Jasenovac, u odsutnosti osu\u0111eni ratni zlo\u010dinac [Na\u0111imo br. i nadnevak sudske odluke] i hrvatski politi\u010dki aktivist u politi\u010dkoj emigraciji.<\/li>\n\n\n\n<li>Srpska Wikipedija: Vjekoslav \u201eMaks\u201c Luburi\u0107 (Humac kraj Ljubu\u0161kog, 6. mart 1914. \u2013 Karkahente, 20. april 1969.) je bio usta\u0161ki oficir i zapovednik sistema koncentracionih logora me\u0111u kojima je najve\u0107i koncentracioni logor Jasenovac.<\/li>\n\n\n\n<li>Srpsko-hrvatska Wikipedija: Vjekoslav \u201eMaks\u201c Luburi\u0107 (Humac kraj Ljubu\u0161kog, 6. mart 1914. \u2014 Karkahente, 20. april 1969.) je bio usta\u0161ki oficir i gotovo ceo rat zapovednik sistema koncentracionih logora me\u0111u kojima je najve\u0107i koncentracioni logor Jasenovac. [1] Zbog svoje ume\u0161anosti u brojne ratne zlo\u010dine stekao je reputaciju najbrutalnijeg me\u0111u usta\u0161kim zapovednicima. Posle rata komandovao je kri\u017earima koji su vodili gerilski rat protiv nove jugoslovenske dr\u017eave, pre nego \u0161to je emigrirao u Frankovu \u0160paniju. Luburi\u0107 je 1957. godine osnovao emigrantsku teroristi\u010dku organizaciju Hrvatski narodni odpor.<\/li>\n\n\n\n<li>Engleska Wikipedija: Vjekoslav \u201cMaks\u201d Luburi\u0107 (6 March 1914 \u2013 20 April 1969) was a Croatian Usta\u0161e Militia and Croatian Armed Forces general, and was commander of the Jasenovac concentration camp during World War II. After the war, he led the Crusaders guerrilla force, and Croatian National Resistance, a Croatian diaspora organization.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U samo tom malom dijelu mo\u017eete zamijetiti suptilne razlike koje mogu ukazivati na razli\u010dite perspektive autora koji su ih pisali. U nastavi mo\u017eete uzeti ta \u010detiri primjera i koristiti ih za grupni rad. Svakoj grupi isprintajte materijale, podijelite ih po jezicima i neka izrade biografski profil. Nakon prezentacije profila povedite raspravu o uo\u010denim razlikama. Dodatno u\u010denici u posljednjem dijelu zadatka mogu uz pomo\u0107 svih materijala oblikovati vlastitu interpretaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ostanemo li jo\u0161 malo na hrvatskom primjeru Wikipedije o Luburi\u0107u, lako \u0107emo uo\u010diti tipi\u010dno prousta\u0161ki apologetski pristup. U dijelu o djetinjstvu isti\u010de se nasilje re\u017eima prema njegovoj obitelji kojim se o\u010dito nastoji pobuditi simpatija za njegovo budu\u0107e osvetoljubivo djelovanje. O razdoblju prve emigracije u Ma\u0111arsku pi\u0161e se na na\u010din da se istakne ja\u010danje karaktera u te\u0161kim uvjetima. U dijelu o NDH je vidljivo da postoji vi\u0161e pristupa \u2013 spominje se njegova odgovornost oko usta\u0161kih logora, ali se u istom odlomku pi\u0161e o tome kako \u0161titi hrvatske interese i nemilosrdno se bori protiv \u010detnika i partizana ili \u010dak Nijemaca ako zatreba. Sli\u010dan pristup je vidljiv i u nastavku \u010dlanka. Zanimljivo je i da je u popisu kori\u0161tenih izvora od 10 navedenih \u010dak 6 iz emigrantskog glasila \u201eHrvatski list\u201c, bez navo\u0111enja broja, godi\u0161ta ili drugih bibliografskih detalja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Projektni wiki<\/h3>\n\n\n\n<p>Kad smo ve\u0107 kod wikija, vrijedi spomenuti da postoji desetak raznovrsnih wiki aplikacija. Pod wiki aplikacijama se misli na web stranice koje se ure\u0111uju na isti na\u010din kao i Wikipedija. Primjer je, recimo,&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.wikispaces.com\/\">www.wikispaces.com<\/a>. Tu kao u\u010ditelj mo\u017eete kreirati wiki prostor u kojem va\u0161i u\u010denici mogu raditi na projektu. Na primjer, ako provodite istra\u017eivanje o Domovinskom ratu, tu mo\u017eete kreirati stranice na kojima mo\u017eete opisati proces, vezane biografije klju\u010dnih li\u010dnosti itd. U\u010denici se dodatno informati\u010dki opismenjuju, u\u010de kako istra\u017eivati i kako publicirati rezultate.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"991\" height=\"641\" src=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_281.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-748\" srcset=\"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_281.jpg 991w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_281-300x194.jpg 300w, https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_281-768x497.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 991px) 100vw, 991px\" \/><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Blogovi i razne varijante wikipedije nam mogu poslu\u017eiti za istra\u017eivanje i prezentaciju rezultata. Upravo su oni zaslu\u017eni za ono \u0161to [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":749,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":false,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[157],"tags":[371,252,373,375],"class_list":["post-743","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-digitalni-alati","tag-blog","tag-digitalni-alati","tag-wikipedia","tag-wordpress"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/Screenshot_282.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/743","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=743"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/743\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":751,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/743\/revisions\/751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=743"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=743"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hajdarovic.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=743"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}