Poučavanje povijesti složen je posao jer pred nastavnika postavlja izazov da učenike pokrene u usmenom i pismenom izražavanju o stvarima koje su često imaginarne. Dodatan je izazov kada su u to umiješa politika povijesti koja tu znanost želi iskoristiti za neke svoje ciljeve.
Etnocentrični pristup u nastavi istorije prisutan je u svim društvima država sa prostora bivše Jugoslavije. Političke elite u javnim nastupima nameću svoje viđenje bliske prošlosti i promovišu ga kao zvaničan istorijski narativ, što se najbolje vidi u očiglednim primerima: obrazovnom sistemu (udžbenici, kurikulumi, nastavnička praksa), komemoracijama, memorijalima, pa čak u nekim slučajevima i kroz usvajanje specifičnih zakona i donošenje političkih deklaracija. Ovakav, jednostran i površan pristup osetljivim i kontroverznim temama naše bliske prošlosti ima za posledicu razvijanje stereotipa i predrasuda kod učenika, podsticanju mržnje i “pripremom” za neke nove sukobe i konflikte u budućnosti.
Miljenko Hajdarović je nakon diplome povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu svoj radni vijek uglavnom proveo u raznim ulogama edukatora. Radio je u osnovnoj i srednjoj školi, na reformi kurikuluma Povijesti i sada je u novoj ulozi edukatora kao autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala za osnovnu i srednju školu. Na Fakultetu odgojni i obrazovnih znanosti u Osijeku upisao je doktorski studij Obrazovne perspektive i budućnost obrazovanja.
Aleksandar Todosijević je zaposlen kao nastavnik istorije u Osnovnoj školi Branko Radičević u Batajnici. Stekao je zvanje pedagoški savetnik. Trenutno se nalazi na mestu predsednika Udruženja za društvenu istoriju – Euroclio. Autor je udžbenika iz istorije za sve razrede osnovne škole, brojnih priručnika za nastavnike i drugog didaktičkog materijala. Autor je i voditelj seminara za nastavnike, izlagao je na velikom broju konferencija i stručnik skupova, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Učestvovao je u mnogim nacionalnim, regionalnim i međunarodnim projektima projektima vezanim za nastavu istorije, kulturu sećanja i druga važne istorijske teme. Deo je tima projekta Učenje istorije koja to još uvek nije, posvećenog Ratovima devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, nagrađenog nagradom Centra za globalni pluralizam za jedan od najboljih projekata 2019. godine.
Datum: 23. juna
Vreme: 12:00 – 14:00
Web sajt: https://zoom.us/meeting/register/tJ0sc-yvrj4jGtN5lTp5fY8qMN9h5I-F3W28
