U medijima

Gotovo svi učitelji u Međimurju predaju zavičajnu povijest

Članovi Udruge za promicanje Interneta u obrazovanju “Spužva” iz Čakovca proveli su na sastanku županijskoga stručnog vijeća učitelja povijesti Međimurske županije anketu kojoj je cilj bio pokušati doznati koliko su sadržaji iz zavičajne povijesti zastupljeni u njihovoj nastavi.

Sastanku je prisustvovalo dvadesetak učitelja, što je više od dvije trećine ukupnog broja nastavnika povijesti u Međimurju, piše Miljenko Hajdarović na službenim stranicama udruge spuzva.net i dalje dodaje:

“Anketa je imala 12 pitanja otvorenog i zatvorenog oblika. Prvo se pitanje odnosilo na godine staža provedene u nastavi. Pokazalo se da je više od polovice anketiranih učitelja tek na početku svoje učiteljske karijere. Jedanaestero učitelja radi u školama do pet godina, šestero ih radi do deset godina, a četvero više od deset godina. Ovo je svakako značajna informacija jer to znači da je baza učitelja vrlo mlada i spremna za zajedničke stručne aktivnosti.

U drugom nas je pitanju zanimalo koliko učitelja uz povijest predaje još jedan predmet. Doznali smo da trećina anketiranih učitelja predaje dva predmeta, od kojih je u većini najzastupljenija geografija.

Vrlo je zanimljiva informacija o broju, odnosno postotku učitelja koji u svom obaveznom nastavnom programu predaju i sadržaje iz zavičajne povijesti, a koji u udžbenicima nisu zastupljeni. Vjerujem da će podatak od čak 95 posto učitelja koji predaju zavičajnu povijesti iznenaditi mnoge. Još je značajniji podatak kada taj postotak pretvorimo u ljude. Ispada da samo jedan od 22 anketirana učitelja ne podučava zavičajnu povijest. Kako iz te ankete vidimo, navedeni učitelj je tek na početku svoje karijere, pa se nadamo da će se to uskoro promijeniti.”

O zavičajnoj povijesti nema previše literature

Nadalje nas je zanimalo u kojim razredima se predaju sadržaji iz zavičajne povijesti. Rezultati pokazuju da su sadržaji poprilično pravilno raspoređeni po svim razredima, uz malu napomenu da se ipak o zavičajnoj povijesti najviše uči u osmom razredu, a najmanje u petom (što je prava šteta s obzirom na to da je naš kraj naseljen i vrlo aktivan od najranijih razdoblja ljudske prošlosti).

Za naše istraživanje vrlo nam je značajna informacija da većina učitelja redovito po nekoliko informacija o povijesnom razvoju Međimurja jednostavno uključuje u ostalo gradivo, ističe Hajdarović. “Manje od trećine učitelja povijesti našeg zavičaja posvećuje zaseban nastavni sat. Možemo pretpostaviti da je to direktno povezano s nedostatkom tematskih obrazovnih materijala, što ćemo dokazati podacima koji slijede.

Budući da o našoj zavičajnoj povijesti nema previše literature i gotovo uopće nema edukativnih materijala, značajno nam je pitanje bilo koju literaturu učitelji koriste kako bi se pripremili za nastavni sat iz zavičajne povijesti. Prema očekivanjima, najzastupljenija literatura je knjiga grupe autora (Bunjac, Šestak, etc.) iz Povijesnog društva Međimurske županije “Pregled povijesti Međimurja” koji koristi gotovo 70 posto učitelja. Slijede “Međimurska povijest” Vladimira Kalšana, koju koristi 40 posto učitelja, te razni materijali s Interneta koje koristiti 27 posto učitelja. Uz ta tri najzastupljenija izvora znanja, koriste se još monografije općina i mjesta, časopisi, novine, fotografije, karte, arhivi, razni drugi izvori, kao i vlastita istraživanja.

Učitelji sami pripremaju nastavne materijale

Pedeset posto anketiranih učitelja za nastavu zavičajne povijesti samostalno priprema nastavne materijale, od kojih su najzastupljenije fotokopije izvora, fotografije i radni listići. Druga polovica te materijale ne priprema napomene kako “ne stignu” ili “nemaju vremena”.

Gornji podatak vrlo je indikativan ako se uzme u obzir podatak daje čak 95% učitelja zaokružilo DA kada ih se pitalo smatraju li da je potrebno da se učenicima kreiraju posebni materijali za učenje zavičajne povijesti. Tu također treba istaknuti da više od 90% učitelja smatra kako je potrebno napisati priručnik za nastavnike s temama iz zavičajne povijesti.

Iz prijašnjih razgovora s kolegama povjesničarima zaključili smo da smatraju kako samo manji broj učitelja zaista podučava zavičajnu povijest. U skladu s tim, vrlo je zanimljiv podatak da više od 95% učitelja smatra kako bi nastavnici podučavali zavičajnu povijest da postoje udžbenici i priručnici zavičajne povijesti.

Većina anketiranih učitelja smatra kako su učenici zainteresirani za zavičajnu povijest, ali ne smijemo zanemariti ni odgovore dvadesetak posto učitelja koji smatraju da je učenicima svejedno uče li sadržaje iz zavičajne povijesti ili ne. Ukoliko bismo detaljnije analizirali taj podatak, vjerojatno bi se otvorila brojna pitanja o našem školstvu i društvu općenito.

Što se ukupnih rezultata tiče, ugodno smo iznenađeni podatkom da gotovo svi učitelji poučavaju zavičajnu povijest Međimurja. Anketa nam je bila potrebna da izvidimo stvarno stanje na terenu, a njezini rezultati daju nam poticaj da se još aktivnije posvetimo kreiranju udžbenika i priručnika zavičajne povi­jesti Međimurja. Nadamo se da će, kada za to dođe vrijeme, regionalna i lokalna samouprava uvidjeti korisnost ovog projekta te da će biti voljni izdvojiti sredstva potrebna kako bi se za nekoliko godina ti materijali pojavili na učeničkim klupama, stoji na spuzva.net.

Izvor: Međimurske novine (broj 681)

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: