Aktivnosti

Prikaz rezultata upitnika “Ususret reformi nastave povijesti”

Tijekom proteklih tjedan dana posredstvom Hrvatskog povijesnog portala proveo sam malo online istraživanje o tome kako javnost promišlja o nekoliko pitanja o nastavi povijesti. Pitanja su bila namijenjena cijeloj zainteresiranoj javnosti. Anketa je ispunjena 769 puta. Hvala svima koji su sudjelovali i portalu srednja.hr na širenju poziva.

Pregled dijela rezultata upitnika

Od ukupno 769 ispitanika upitnik su izgleda najviše ispunili učenici srednjih škola starosti između 15 i 19 godina (čak 45,8%). Drago mi je vidjeti što je upravo ta skupina pokazala veliki interes za ovu smjenu.

Gdje živite? 769 odgovora

Prema rezultatima upitnika izgleda da su najviše sudjelovali ispitanici iz županija koje imaju veće urbane sredine. Ovaj rezultat se tijekom analize mora usporediti s pitanjima vezanima uz podučavanje o Domovinskom ratu kako bi vidjeli potencijalne korelacije.

Od ukupnog broja čak 86,7% ispitanika trenutno sudjeluje u obrazovnom sustavu bilo kao učenici (70%) ili kao nastavnici (ukupno 16,7%).

Jeste li zadovoljni nastavom povijesti koju ste slušali? N=769

Odgovori na pitanje zadovoljstva nastavom povijesti pokazuje da su u znatno većem broju nezadovoljni dosadašnjom nastavom povijesti.

Ispitanici su kao loše osobine nastave povijesti koju su slušali izvajaju:

  • inzistiranje na datumima i imenima bez razumijevanja konteksta događaja
  • često ima previše nebitnih informacija
  • naša nastava povijesti izgleda kao priprema za kviz u kojem učimo gomile činjenica koje su krajnje nebitne za nas danas
  • previše podataka koji se ne povezuju adekvatno međusobno i ne povezuju se s aktualnim trenutkom
  • Previše nepotrebnih detalja, opširnost gradiva, nezanimljivi udžbenici
  • Suhoparni podaci
  • previše nepotrebnih informacija koje je trebalo naštrebati
  • previše faktografije
  • bubanje napamet
  • profesorica u srednjoj je samo vrtila prezentacije i ispitivala i testove davala i nije ništa pričala
  • nastava ne zanimljiva, nastavnik je čitao iz knjige,a učenici su pisali u bilježnice…ono što su imali u svojim udžbenicima…
  • preveliki fokus na nerelevantne teme tipa antika.
  • samo pričanje bez zanimljivosti
  • u nastavi povijesti nismo se uopce dotakli nedavne hrvatske povijesti kao Domovinskog rata i sl.
  • premali naglasak na određene dijelove povijesti primjerice povijest Zagreba
  • Previše se učilo o povijesti ostalih zemalja,dok te neke zemlje ne znaju ni gdje na Hrvatska na karti svijeta.
  • Koga briga što je netko osvojio Meksiko il Japan? Učimo o svim ostalim zemljama, samo Hrvatsku najmanje.
  • Previse samostalnog rada zbog nezaiteresiranosti profesora za rad
  • Svaki sat obradimo previše sadržaja od kojeg ne zapamtim ništa, pa zbog toga moram samo učiti kod kuće. Većinu gradiva kojeg smo dosad obradili sam zaboravila. Sati su jako dosadni. Gradivo je previše opširno
  • učio sam pogrešnu suvremenu povijest
  • Naglasak je na muškoj povjesti. Ne daju se komentari o dubokoj neravnopravnosti žena i o razlozima te neravnopravnosti. ITD…

Ukoliko iz te grupe izdvojimo komentare nastavnika povijesti oni o nastavi povijesti koju su slušali razmišljaju ovako:

  • Neadekvatan način prezentiranja
  • Nebitne činjenice
  • Nije bilo terenske nastave
  • Veličanje NDH
  • previše faktografije i statičnosti u pristupu nastavi na svim razinama. Malo prostora za individualni odabir tema za predavanje i analizu od strane nastavnika (ograničenja u okviru nastavnog kurikuluma)
  • isključivo predavačka nastava
  • premalo se potiče učenike na samostalno zaključivanje, razmišljanje, previše se forsira faktologija, a premalo konceptualno i proceduralo znanje
  • previše faktografije
  • štrebanje činjenica, nepovezivanje s ostalim gradivom, učenje kroz frontalni način rada, sjediš, slušaš a onda to kao papiga ponoviš kad odgovaraš
  • Previše nepotrebnih podataka
  • previše podataka i činjenica iz svjetske povijesti
  • Previše političke i vojne, premalo društvene i kulturne povijesti
  • Previše faktografije, godina, datuma…
  • bubanje činjenica i godina napamet
  • Gomila podataka posebno iz NOB
  • “Pročitajte tekst i zapišite najvažnije.”, uobičajeno učiti napamet i bez puno učiteljeva truda…
  • Nabrajanje godina i premonotona predavanja
  • Europska povijest ranog srednjeg vijeka.
  • Frontalni način rada. Diktiranje činjenica i godina. Slušanje nastavnikova predavanja.
  • Previše forsiranja nepotrebnih podataka.
  • Preveliko obilje podataka, nisam protiv kronologije, ali hrpa nebitnih informacija se morala pamtiti
  • Pojedini nastavnici su davali interpretacije povijesnih procesa iz samo jedne perspektive.
  • Lažne informacije o Hrvatskoj i svijetu u 2.svj. ratu.
  • Preopširno gradivo u pojedinim razredima, kao npr. gradivo sedmog razreda
  • Gledanje na povijesnu zbilju kroz različite ideološke pretpostavke.
  • Previše gradiva i malo vremena na istraživački rad i gledanje dokumentarnih filmova.
  • Suhoparni podaci
  • “laži i neistine o području koji utječu na današnju reviziju povijest. Povijest bi trebala biti objektivna i istinita koliko god ta istina “”boljela”” ili se mi sa njom ne slagali. Npr. izmišljene brojke o Bleiburgu; ustaški pokret se opravdava kao tisućljetna čežnja za hrvatskom državom; laži koje se događaju o Domovinskom ratu – broj stradalih, Hrvatske “”nije imala oružje””, broj oborenih zrakoplova u domovinskom ratu (ispada da smo, po broju, oborili cijelo američko zrakoplovstvo…)
  • Diktiranje, bez primjene metodičkih postupaka, bez prikaza slika, fotografija (osoba i sl.), nije bilo samostalnog rada
  • Na kraju svake jedinice poanta je bila “cuvajmo bratstvo i jedinstvo”
  • Isključivo frontalna nastava.
  • Način predavanja pojedinih profesora te čisto štrebanje, posebice u osnovnoj školi (bez razumijevanja jer ono nije bilo ni potrebno).
  • Gomilanje godina i cinjenica, opsirni i nepotrebni prikazi ne tako vaznih povijesnih dogadjaja
  • Opširan pregled svjetske povijesti
  • “Izrazita ideološka pristranost predavača na temama od početka 20. stoljeća. Postojanje tabu tema u istom razdoblju.
  • Na fakultetu premala usmjerenost konkretnim stvarima u nastavi povijesti, a istodobno previše obrade stvari s kojima se nikad ili rijetko nastavnik susreće.
  • previše inzistiranja na novim pristupima u nastavi povijesti koji dovode da većina djece ne usvoji osnove.
  • Preopširan program, premalo se uči o Domovinskom ratu.
  • previše faktografije
  • Inzistiranje na pamćenju događaja, godina a ne uzročno-posljedičnih veza, preopširan program
  • Indoktrinacija u kontektstu trenutnog političkog sustava.
  • uvijek postoje teme o kojima je zabranjeno govoriti!
  • previše podataka nevezanih u cjelovitu priču
  • nema istine u povijesti 20. stoljeća
  • neobjektivno prikazivanje pojedinih događaja i osoba
  • Nastava “ex catedra”, fokus na političkoj povijesti, fokus na europskoj povijesti, nedostatak povezanosti gradiva (geografski parcijalizirano) pa se ne obuhvaća širi kontekst i ne dobija kompletna slika vremena/prostora, loši udžbenici (neprilagođeni uzrastu, nekonzistentni, preopširni)
  • Premali naglasak na određene dijelove povijesti primjerice povijest Zagreba
  • Monotono nabrajanje činjenica
  • Jednolicnost
  • Beskrajna pisanja i predavanja bez mogućnosti razgovora, komentiranja ili izražavanja mišljenja o nekoj temi.
  • Premalo sadržaja iz nacionalne povijesti, osobito lokalne. Previše političke povijesti, premalo svakodnevne. Neke ključne osobe iz svjetske povijesti se gotovo i ne spominju ako nisu vezane uz Hrvatsku.
  • Previše podataka.
  • Stalno ponavljanje – od petog razreda osnovne škole do druge godine diplomskog studija, stalno jedno te isto i na isti način obrađeno
  • Nedostatak problemskog pristupa. Nužno držanje udžbenika iz kojeg proizlazi kako u povijesti gotovo da i nema problematičnih i kontroverznih pitanja.
  • lose gradivo i udzbenici
  • Previše učenja napamet
  • Previše političke i ratne povijesti, a premalo tema iz svakodnevnog života ljudi, previše tema od kojih se veliki dio obrađuje prepovršno, previše faktografije, a premalo vremena za analizu izvora, čitanje tekstova, nema povijesne čitanke
  • Previše sadržaja koje učenicima nije toliko zanimljivo, a one teme koje bi im mogle biti zanimljivije su zapostavljene. Udžbenici nisu dobro organizirani, nedostaje povijensih izvora i slikovnog materijala.
  • Konzervativan pristup starijih nastavnika ili profesora. Jako monotona predavanja.
  • Bilo mi je jako dosadno i monotono jer je moja profesorica non-stop pricala jednolicnim glasom, zapravo misli da je citala iz udzbenika i pisala plan ploce. Strasno.
  • Previše podataka koji nisu važni, učitelji koji su tražili hrpu brojeva, datuma, godina, a nisu težili za uzročno-posljedičnim vezama.
  • previse faktografije
  • suhoparno predavanje
  • Nedostatak audiovizualnih sredatava tj. tehničke opremljenosti škole.
  • Posjeti muzejima, arhivima i povijesnim institutima su svedeni na minimum

Kod pitanja da se izdvoji što je na nastavi povijesti bilo dobro veliki broj ispitanika je izdvojio zalaganje, pripremljenost i trud nastavnika. Npr.: velika angažiranost profesora, povezanost profesora s učenicima, Otvorene debate o određenim temama, Nastavnik potiče na kritičko razmišljanje, zanimljiva prezentacija gradiva od strane profesorice, profesorica je uživala predavajući i pokušavala je zainteresirati što više učenika pričanjem zanimljivih zgoda iz prošlosti, kvalitetan nastavnik, susretljivost profesora, profesorica sve to lijepo poveže i ispriča baš kao da smo gledali film, neki profesori predaju jer žele i potaknute na razmišljanje, samo profesorica itd.

Jeste li na povijesti učili o Domovinskom ratu? N=769

U nastavku su ispitanici odgovarali i komentirali pitanja vezana uz reformu.

Smatrate li da je povijest predmet od posebnog nacionalnog interesa za Hrvatsku?

Čak 75% ispitanika smatra da je učenje nacionalni interes države. Taj je broj još veći kod nastavnika povijesti koji su odgovorili potvrdno u 92% slučajeva.

Moraju li učenici početi učiti povijest u četvrtom razredu u sklopu predmeta Priroda i društvo?

Na ukupnom broju ispitanika većina ih smatra da se povijest ne mora početi učiti u 4. razredu osnovne škole dok je kod nastavnika povijesti taj postotak obrnut i 57% ih smatra da treba.

Jesu li 2 sata povijesti tjedno u osnovnoj školi dovoljna?

Većina ispitanika (67.1%) smatra da su 2 sata povijesti dovoljna što se u malo manjem postotku poklapa s mišljenjem nastavnika povijesti. Oni u 58% smatraju da su 2 sata povijesti dovoljna, ali ih čak 40% smatra je su 2 sata povijesti tjedno premalo.

Ocijenite koliko nacionalne povijesti trebamo uljučiti u godišnji nastavni plan?

Ocijenite koliko nacionalne povijesti trebamo uljučiti u godišnji nastavni plan? N=769

U odnosu na općeniti postotak ispitanika, koji uglavnom žele smanjiti udio nacionalne povijesti u nastavnom planu i programu, nastavnici povijesti ipak pretendiraju prema znatnom udjelu nacionalne povijesti u ukupnom broju sati.

Koliko bi prema vašem mišljenju morali učiti o povijesti Domovinskog rata?

Koliko bi prema vašem mišljenju morali učiti o povijesti Domovinskog rata? N=769

Mišljenja svih ispitanika se uglavnom poklapaju sa sadašnjom količinom sati koji su na raspolaganju za temu Domovinskog rata. Kod ovog se pitanja mišljenje svih ispitanika ne razlikuje od mišljenja ispitanih nastavnika povijesti.

Smiju li političari direktno utjecati na sadržaje nastave povijesti?

Smiju li političari direktno utjecati na sadržaje nastave povijesti?

Nastavnici povijesti su na pitanje o utjecaju politike na nastavu povijesti potpuno složno odgovorili: Ne.

Smije li Katolička crkva utjecati na sadržaje nastave povijesti?

90% ispitanika smatra da se Crkva ne smije miješati u nastavu povijesti, a taj je postotak među ispitanim nastavnicima još malo viši i stoji na 93%.

Može li se povijest učiti proučavanjem i usporedbom materijala dostupnih na internetu?

Može li se povijest učiti proučavanjem i usporedbom materijala dostupnih na internetu?

Nastavnici povijesti su znatno oprezniji oko korištenja interneta u poučavanju povijesti.

Osjetljive teme?

Gotovo svi ispitanici su se složili da nema teme o kojima se na povijesti ne bi trebalo pričati, ali su ipak naveli nekoliko osjetljivih tema. Među tzv. osjetljivim temama su navedene:

  • genocidi,
  • Domovinski rat,
  • holokaust,
  • općenito ratni zločini,
  • etničko čišćenje,
  • razdoblje NDH (uz naglasak na Jasenovac i Bleiburg),
  • Hrvatska u sklopu Jugoslavije (istaknuto uloga Tita i Tuđmana), itd.

Ostale rezultate i poruke ću analizirati naknadno.

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: