Dugogodišnji sam pretplatnik i povremeni suradnik digitalnog mjesečnika Pogled kroz prozor. Časopis još od 2008. g. daje priliku učiteljima pisanje i dijeljenje njihovog iskustva iz nastavne prakse. U časopisu sam objavio Korištenje Facebooka u nastavi povijesti, Samostalno istraživanje povijesti uz Pinterest i Prvi koraci internetom za učitelja povijesti. U posljednjem broju časopisa objavljen je članak Povijest 7. razred + Hollywood na koji ću se ovdje detaljnije osvrnuti.

Prvo želim zahvaliti Gordani Lohajner, urednici časopisa Pogled kroz prozor, na brzom i profesionalnom odgovoru na moje pitanje oko objavljivanja osvrta na članak. Časopisi često daju mogućnost da se objavi osvrt na materijal koji su objavili pa je i moja prvotna intencija bila da se osvrt objavi na istome mjestu kao i orginalni članak. Na taj se način potiče konstruktivna kritika i rasprava o struci (i/ili znanosti). No, isto tako osvrt može biti i nezgodna politika za uredništvo časopisa i/ili autora/autoricu. Obzirom da Pogled kroz prozor ne objavljuje osvrte isti ću napisati ovdje.

Osvrt na članak

Nedavno sam već napisao sažetke i kraće osvrte na članke objavljene u časopisu Varaždinski učitelj. Kolegica Bojana Murko u tom je časopisu tijekom 2021. g. objavila tri članka koji se tiču korištenja filmova u nastavi povijesti. Članak s naslovom Povijest 7. razred + Hollywood prvo je objavljen u 7. broju časopisa Varaždinski učitelj (od str. 432), a potom i potpunom istom obliku i u časopisu Pogled kroz prozor.

Vizualni identitet časopisa Varaždinski učitelj

Vrijedi na početku osvrta napomenuti da se članak tj. primjer kolegice Murko odnosi na slovensku školu i slovenski kurikulum povijesti (što nije direktno pojašnjeno u samom članku).

Odmah na prvi pogled me privuklo korištenje filmova koji se prema pojašnjenju u članku gledaju u potpunosti. Autorica u zaključku navodi da joj je za rad s tim filmovima potrebno nekoliko školskih sati (cca. 16 sati) uz napomenu da to ne predstavlja problem za mene jer su učenici oduševljeni takvim radom. Autorica navodi tri igrana i jedan dokumentarni film:

  • Neandertalac, Discovery channel, 100 minuta
  • Troja, Warner Bros, 165 minuta
  • Gladijator, Dreamworks Pictures / Universal Pictures, 170 minuta
  • Arn: The Knight Templar, AMC Pictures / Arion Communications Ltd., 179 minuta

Od gore navedenih kuća jedino je Universal i dalje na hollywoodskoj lokaciji tako da je naslov umjesto efektnog pokušaja zapravo izveden neprecizno.

Ako uzmemo da školski sat traje 45 minuta za prvi film nam trebaju 3 školska sata, za preostala tri nam trebaju po 4 školska sata. Dakle, to bi bilo 15 školskih sati samo za gledanje filma. Autorica navodi da je na zahtjev učenika nekoliko sam puta pustila određeni isječak i da je odgovarala na postavljena pitanja što automatski produžuje proces. I premda oko toga postoje različita mišljenja korištenje filmova u njihovom punom (dugometražnom) trajanju u redovnoj nastavi nije preporučljivo. To učenicima može biti zabavno, ali je iznimno upitno što učenici te dobi mogu korisnoga izvući iz filma. Prednost u tome imaju dokumentarni filmovi dok su igrani filmovi još problematičniji.

Povijest je sama po sebi pokušaj reprodukcije odnosno određene perspektive na neke događaje i ljude. Filmovi su perspektiva scenarista, režisera i glumaca na narativ koji su preuzeli iz povijesne literature i prilagodili ga za potrebe filma. Pritom se kostimi, scenografija pa i sama radnja prilagođavaju potrebama i mogućnostima produkcije.

Kao što je to didaktički ispravno autorica napominje da je pri radu s filmovima potrebno izvršiti određene radnje prije, tijekom i nakon gledanja filma. Samo se uz detaljnu pripremu i dobru provedbu filmovi mogu koristiti u nastavi. Autorica navodi da je prije gledanja filma provjeravala predznanje, odradila ponavljanje i zapisala ključne riječi o filmu koji će se gledati. Navodi da se nakon gledanja radila analiza, dopunjavanje gradiva (temeljeno na udžbeniku), ponavljanje i sistematizacija naučenoga. Čini mi se da onda moramo dodati još sati u računicu. Za prva dva filma barem još po jedan sat, a za ova dva koja su još duža još po dva sata (prije i nakon filma). Dakle to je još barem 6 dodatnih sati uz već navedenih 15 za čisto gledanje što nas dovodi do 21 sat za navedena četiri filma. To je satnica utrošena na filmove koji zapravo pokrivaju samo male dijelove tema koje su pokrivene kurikulumom u tom razdoblju. Tako je recimo dio o neandertalcima samo dio teme o prapovijesti, film o Trojanskome ratu samo komadić iz teme o antičkoj Grčkoj, Gladijator minorni dio teme o antičkoj rimskoj državi kao i kasnija tema o križarskim ratovima iz filma o templaru.

Autorica navodi da tijekom gledanja filma učenici moraju zapisivati bilješke i pritom daje napomene na što treba obratiti pozornost. Tako kod Gladijatora navodi:

  • patricijske odjeće, obuće i nakita,
  • svakodnevice robova,
  • mogućnosti oslobađanja robova,
  • gradnje u Rimskom carstvu,
  • odjeće, opreme i oružja vojske,
  • religije.

To je svakako dobra ideja no provedba je ipak malo zahtijevnija. Dakle radi se o mladim učenicima koji još nemaju dovoljno znanja i vještine da mnoge detalje sami uoče. Primjerice kako da učenik samostalno prepozna patricija. Jesu li to oni ljudi koji su ljepše obučeni? Ne nužno. Koliko će učenik stići obratiti pozornost na obuću ili nakit? Za takve detalje vjerojatno bi trebalo zaustaviti film u određenim scenama. Isto kao i za ostale detalje. Učitelj bi zapravo morao napraviti vrlo detaljan plan i razmisliti što se u kojoj sceni vidi, što se prikazuje direktno, a što insinuira itd.

I tu zapravo idemo prema samom sadržaju filmova. Dokumentarac o neandertalcima je prilično dobar materijal za zorno prikazivanje prapovijesti premda sadržava brojne izraze koji bi učenicima bili teško razumljivi. No, ostali predloženi filmovi nisu za prikazivanje u školi. Gladijator odmah na početku prikazuje famoznu bitku legionara i Germana. Koriste se razna oružja, više rodova vojske, govori se engleski i latinski itd. Impozatna scenografija, akcija i glazba. Pravi filmski doživljaj. Evo da vas podsjetim (ukoliko ga Youtube ubrzo ne makne):

Evo još nekoliko scena kojima dodatno ističem neprimjerenost filma (teško za pravo uhvatiti šikljanje krvi, odsijecanje glave, ruke i drugih dijelova tijela):

Kako bi ipak nekako potkrijepila izbor i korištenje filma autorica navodi koje su ciljeve učenici postigli:

  • analiziraju uzroke nastanka Rimskog carstva,
  • uspoređuju obilježja Rimske republike i carstva,
  • opisuju utjecaj drevne religije na stvaranje kulturnog identiteta,
  • opisuju važna građevinska dostignuća starih Rimljana,
  • objašnjuju utjecaj svakodnevnog života i gospodarstva na građevinska postignuća starih Rimljana,
  • objašnjuju značajke urbane ekonomije,
  • objašnjuju utjecaj trgovinskih kontakata na promjene u načinu života i razmišljanju, objašnjuju značajke rimske obitelji primjerima,
  • objašnjuju glavne značajke rimskih stanova i naselja,
  • opisuju značajke rimskog ropstva.

Takav bi popis mogao zavarati nekoga tko nije stručnjak, ali na temelju odgledanog filma Gladijator učenik te ciljeve ne može ostvari. Vrlo posredno i uz pomoć učitelja može dobiti okvir za poneki od navedenih ciljeva, ali uglavnom ne. Takav popis ciljeva (ili bolje reći ishoda) mogao bi se ostvariti tek po završetku cijele teme o antičkome Rimu i uz korištenje drugih nastavnih sredstava i metoda rada.

Scena iz filma Troja. U bitci na plaži Ahilej kopljem probja glavu protivnika.

Osnova za film Troja je mitološka priča o Trojanskome ratu. Iako je uništenje Troje historiografska činjenica osnova filmske fabule je Homerova Ilijada i Kvint Smirnjaninov spjev Posthomerica. Gledajući značaj drugih događaja, razvoj društva, kulture, politike, gospodarstva itd. ovaj dio grčke povijest nam je za školske potrebe potpuno zanemariv.

Još jedna (ne)zgodna scena ranjavanja iz filma Troja.

Švedski film Arn: Tempelriddaren morao sam posebno potražiti jer ga dosad nisam pogledao. Film nije legalno dostupan na tržištu ovoga djela Europe. Radi se o klasičnom izmišljenom filmskom junaku koji kao templar sudjeluje u križarskim ratovima (sve do svog junačkog kraja). To je ujedno i jedina tematski dodirna točka s onim što se radi u školi. Pratimo njegov razvoj, školovanje i obuku od dječkih dana kad se igra mačem do duela (bilo s vitezovima ili partnericama u travi/krevetu). Srednjovjekovna kostimografija je najzanimljiviji dio filma uz poneku mačevalačku scenu. Uz fino oblikovane brkove i brade muških likova. Nisam precizno brojio, ali mi se čini da je ujednačen broj ljubavnih i borilačkih scena.

Za kraj, da ponovim. Filmovi mogu fino nadopuniti poučavanje uz pažljivi odabir i njihovo korištenje. Svakako je preporučljivo da to budu kratki nastavni filmovi ili u njihovom nedostatku kraći isječci iz dokumentarnih i/ili igranih filmova. Kod odabira scena preporučjivo je da to nisu scene nasilja.

Klikni za ocjenjivanje članka!
[Ukupno: 7 Prosječno: 3.6]