Od uvođenja Timeline prikaza profila Facebook je dobio potencijal iskoristivosti u nastavi povijesti. Primjena naučenog znanja je testirana na učenicima prvog razreda gimnazije u Srednjoj školi Čakovec. Učenici su prikazali znatnu kreativnost u izvršavanju zadatka dokazujući da Facebook ima potencijala u nastavi povijesti.
Facebook je definitivno svjetska društvena mreža koja se veličinom može natjecati sa najmnogoljudnijim državama poput Kine i Indije. Uz osnovnu namjenu virtualnog prijateljstva i širenja informacija Facebook ima određene potencijale za primjenu u obrazovanju. Osim manjeg broja sadržaja u kojima su nastavnici prezentirali pojedine projekte još nisam naišao na neki konkretniji primjer korištenja Facebooka u nastavi povijesti. Od uvođenja novog izgleda profila nazvanog Timeline u rujnu 2011. godine Facebook ima zgodan način prikazivanja povijesnih zbivanja poput vremenske crte koja se koristi u tradicionalnoj nastavi povijesti.
Timeline kao biografska vremenska crta
Učenici prvog razreda gimnazije Srednje škole Čakovec su pri kraju teme Stara Grčka učili o usponu Filipa II. i Aleksandra Velikog. Povijest je u kurikulumu zastupljena sa dva sata tjedno i tu nastavu odrađujemo u bloku. Kako bih učenike motivirao za redoviti rad uvijek tražim nekonvencionalne načine kako da ih potaknem na promišljanje o sadržajima nastave. Učenici koriste više društvenih mreža, a gotovo 95% ih ima barem jedan profil na Facebooku. Učenici znaju koji su glavni elementi izrade profila od vremena i mjesta rođenja, školovanja, posla, rodbinskih veza i prijatelja. Vrlo su vješti u grafičkom uređivanju svojih profilnih fotografija ili naslovnih slika (cover). Dio učenika koristi te virtualne profile kako bi sebe prikazali na drugačiji način od svakodnevice i u biti oni stvaraju svoj alter ego. Obzirom na navedeno činilo mi se da bih njihovu naviku redovitog korištenja i uređivanja vlastitih profila mogao kreativno iskoristiti za nastavu povijesti.
Nakon završetka obrade gradiva učenicima sa za zadaću zadao zadatak izraditi tri Facebook profila. Doduše kako nije poželjno da se kreiraju lažni profili napomenuo sam da te Facebook profile izrade na papiru. Uz osnovne podatke o osobi, morali su dodati grafičke materijale i objaviti nekoliko statusa koji imaju veze sa dotičnom osobom. Zadane ličnosti su bile Filip II., Aleksandar III. i Aristotel. Učenici su za izvršenje zadatka imali tjedan dana vremena i sa oduševljenjem su prihvatili ovaka zadatak.
Radovi koji se nastali kvalitetom su u rasponu od dovoljnih do izvrsnih uz vrlo kvalitetne dizajnerske ideje. Većina učenika je zadatak dobro protumačila i na prikazanim zadaćama je vidljivo da su uložili dosta truda. Prikazali su u većini slučajeva imaju dobar pregled gradiva te da znaju izdvojiti bitnije od nebitnih informacija u skladu s formatom zadatka koji su dobili.
Primjeri profila
Na primjerima profila Filipa II. učenici su prikazali:
- lik Filipa II., falangu
- da je u kompliciranoj vezi s Olimpijkom, Euridikom, Audatom, Filinom…
- da radi organiziranje i uvježbavanje makedonske vojske
- mjesto života
- u statusima su napisali da je ponosan na Aleksandra koji je pobijedio kod Issa (premda nisu provjerili vremenski slijed prema kojem je navedena bitka bila tri godine poslije smrti Filipa II.), pohvaljuje svoje vojnike poslije bitke, ponosan je na sina
Na primjerima profila Aleksandra III. učenici su:
- prikazali Aleksandra (borbu sa Darijem III., na Bukefalu) – crtežima ili grafikama s interneta
- napisali mu ime i imena prijatelja na grčkom alfabetu
- odredili mjesto i vrijeme rođenja
- odredili kojoj dinastiji pripada
- kao ljubavne veze istaknuli Roksanu i Stateiru
- kao učitelja istaknuli Aristotela (koji mu ostavlja poruku „Sreća je smisao i svrha života, jedini cilj čovjekova postojanja. Zapamti to!“)
- među fotografije uvrstili kartu njegovih osvajanja
- u statuse upisali da je falanga spremna za boj, da je sudjelovao u bitci kod Isse
Na primjerima profila Aristotela učenici su:
- crtežima ili grafikama s interneta prikazali Aristotela
- odredili vrijeme i mjesto rođenja (prikazali na mini karti u profilu)
- definirali njegovo zanimanje kao filozof i Aleksandrov učitelj
- mjesto zaposlenja „filozofska škola Lykeon“
- citirali njegove misli (Čovjek nije ni zvijer ni bog, pa da je sam sebi dovoljan. Ako sve što postoji ima mjesto i to će mjesto imati mjesto, i tako dalje u beskonačnost. Hrabrost je vrlina na osnovu koje ljudi u opasnosti čine plemenita djela. i dr.)
- u statuse upisali: otkriva metafiziku, zemlja je u središtu svega postojećeg
- među prijatelje mu upisali antičke povijesne ličnosti
- vodili razgovore sa Aleksandrom i Audatom
- njegove statuse su „lajkali“ Filip Osvajač Drugi, Aleksandar Veliki, Ahilej, Audata, Olimpija, Nikon, Eratosten, August i dr.
Vrijedi istaknuti da je dio učenika prema uputama iskoristimo mogućnost da se na profilima i našali u skladu sa temom pa tako npr. Aleksandar vodi razgovor (chat) sa Stateirom II., status „Aleksandros made a new high score in Icy Tower“, „Aleksandar poziva na događaj „Bitka kod Hidaspa“ na koju će se odazvati 87.221 prijatelj, a možda ih dođe još 17.191.“ ili Aristotel upozorava Filipa II. da mu sin nije došao na nastavu.
Dio učenika koji zadatak nije shvatio dovoljno ozbiljno je u većini slučajeva pretjerao sa pokušajem humorističkog pristupa ili su informacije bile potpuno nebitne za profil koji su morali izraditi.
Strani primjer
Na internetu je moguće pronaći nekoliko sličnih ideja. Najpoznatiji je primjer jedne amsterdamske gimnazije gdje su učenici izradili Facebook stranice o nastanku i padu Sovjetskog saveza, modi od 1950. do danas, izumima 20. stoljeća i Magellanovom putovanju.
Primjer korištenja Facebooka u nastavi povijesti u SAD-u:
Kombinirani rad
Naravno uz korištenje Timeline mogućnosti na profilu ili Facebook stranici možemo koristiti i kombinirani rad u kojem uz redovnu nastavu u učionici možemo davati individualne zadatke i savjete učenicima. Mogu se napraviti i radne grupe (javne, zatvorene i/ili tajne) u kojima se mogu davati materijali o kojima se onda raspravlja ili ih se analizira. Dio učenika prati i profile svojih nastavnika i ponekad koriste materijale koje nastavnici objave.
Zaključak
Korištenje Facebooka u nastavi povijesti je uz bolju pripremu i razradu zadatka dobro došla promjena u standardnim zadacima koji se inače zadaju. Učenici u ovakvim zadacima mogu rješavati zadaću ili radeći u grupama odraditi projektni zadatak. Može se im zadati izrada Facebookove stranice o određenom zbivanju te da kroz određeno vrijeme objavljuju sadržaje vezane uz zadatak (npr. kronologija Drugog svjetskog rata, izumi industrijskih revolucija, borba za prava žena, Domovinski rat itd.). Učenici pisanjem statusa, dodavanjem grafika, označavanjem lokacija na karti i virtualnim povezivanjem sa sličnim stranicama mogu kroz istraživanje posrednim učenjem usvojiti gradivo. Dodatna je nagrada što društvena mreža postaje mjesto objavljivanja javnog sadržaja koji je dostupan svima, pa na taj način učenici vježbaju kako se predstaviti svijetu. Facebook više nije samo mjesto zaigranosti već i mjesto približavanja odraslim temama.
Poveznice
How to Bring History to Life Using Facebook Timeline and Twitter, URL: http://www.fractuslearning.com/2012/09/20/bring-history-to-life-facebook-twitter/ (pristupano 14.4.2013.)
School uses Facebook Timeline to teach history lessons, URL: http://www.cbc.ca/news/yourcommunity/2012/09/teachers-use-facebook-for-history-lessons-in-amsterdam.html (pristupano 14.4.2013.)
Napomena
Članak je prvotno objavljen u digitalnom časopisu “Pogled kroz prozor”. Za citiranje navesti: Hajdarović, M. Korištenje Facebooka u nastavi povijesti. Pogled kroz prozor, broj 51, travanj 2013. URL: http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2013/04/30/koritenje-facebooka-u-nastavi-povijesti/
