Europska komisija reagirala je nakon što je na čelo Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme imenovana Jasminka Buljan Culej. Široj javnosti nepoznata doktorica znanosti imala je jake reference: savjetnica je ministra Barišića i u bliskim je vezama s pokretom Željke Markić
Prije točno godinu dana na glavni zagrebački trg slili su se deseci tisuća ljudi. Bio je to najveći prosvjed u Hrvatskoj još od sindikalnih demonstracija i podrške Radiju 101 iz 1990-ih. Razlog nije bio ni politički ni ekonomski. Svu tu silu ljudi na Trg bana Jelačića je dovela obustava kurikularne reforme o kojoj je, da budemo iskreni, malo tko znao reći pet suvislih rečenica, ali su zato svi intuitivno osjećali da je posao koji je radila Ekspertna radna skupina predvođena Borisom Jokićem dobar, koristan i nužan.
Tadašnja Vlada pod vodstvom Tihomira Oreškovićanije mislila tako. Jokić je smijenjen, reforme su zaustavljene, a školski sustav nastavio se urušavati i to u tolikoj mjeri da je ovaj tjedan reagirala čak i poslovično suzdržana Europska komisija, preporučivši Hrvatskoj da ‘nastavi kurikularnu reformu u skladu s izvornim ciljevima’. Nisu izrijekom spomenuli Jokića i njegov tim, ali poruka je bila jasna pa nije bilo potrebno čitati između redaka upozorenje da se mora nastaviti s ‘provedbom strategije za obrazovanje, znanost i tehnologiju u cilju poboljšanja sadržaja i podučavanja prenosivih vještina’, umjesto ‘revidiranja reforme i znatne odgode njenog provođenja’.
Europska komisija zapravo je reagirala na vijest objavljenu dan ranije. Na čelo Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme imenovana je Jasminka Buljan Culej. Široj javnosti nepoznata doktorica znanosti imala je jaku referencu: savjetnica je ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića i u bliskim je vezama s pokretom U ime obitelji Željke Markić. Sasvim dovoljno da je Vladino Posebno povjerenstvo za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, odnosno njegovo Povjerenstvo za odabir voditelja i članova Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme – doduše, s tek jednim glasom ‘viška’ – predloži ministru za tu funkciju.
Red je da ovdje pobrojimo one koji su digli ruku za Jasminku Buljan Culej: Ivica Kostović, Milena ŽicFuchs, Vilmica Kapac, Dijana Vican, Drago Šubarić i Miroslav Radman, koji je iz Pariza došao samo da bi joj dao svoj glas iako, kako su objavili mediji, ranije nije bio ni na jednom sastanku. Također, valja dodati da je HNS-ovac Pero Lučin bio suzdržan. Savjesniji članovi tog tijela javno su reagirali kritizirajući takvu odluku, poput Vedrana Mornara, dok su oni odgovorniji, poput Josipa Milata, dali neopozivu ostavku.
– Izbor novog voditelja ekspertne radne skupine i njenih članova pokazao se neprofesionalnijim nego što smo mogli očekivati – kaže Miljenko Hajdarović, koji je bio član radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.
– Potpuno netransparentan proces odabira kandidata je u najmanju ruku neozbiljan. Ako smatramo da je reforma obrazovanja važna ili najvažnija sastavnica budućnosti Hrvatske, onda bi životopisi i programi rada kandidata bili od javnog interesa. U ovom slučaju ispada ne samo da nisu javni, nego ni sama komisija za izbor nije imala vremena za uvid u dokumentaciju. Kao da se birao voditelj nekog seoskog kulturno-umjetničkog društva – dodaje on.
Slično razmišlja i Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, koja upozorava da je cijeli proces odabira napravljen tako da se omogući izbor Jasminke Buljan Culej kao zaposlenice Ministarstva znanosti i obrazovanja i načelnice Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
– Umjesto da se ekspertnoj skupini i njezinu vodstvu osigura neovisnost od politike, učinjeno je sasvim suprotno. Očito se ciljano željelo na tu poziciju dovesti ministrovu savjetnicu. Izbor je napravljen neprofesionalno i netransparentno. Nitko ne zna tko su ljudi koji su izabrani, koji je njihov program, za što će se zalagati. Nitko ne zna ni po čemu je Jasminka Buljan Culej kvalificiranija od Jokića, koji je jedini javno objavio svoj program – objašnjava Eli Pijaca Plavšić.
Osim netransparentnosti procesa, portal Srednja.hr otkriva da je u Ekspertnu radnu skupinu izabran Mirko Ruščić, pročelnik Odjela za biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, koji ne zadovoljava uvjete iz natječaja da bi bio član skupine u kategoriji s nastavničkih studija.
– Postavljanje ministrove savjetnice za voditeljicu protivno je usvojenoj Strategiji jer bi Ekspertna radna skupina trebala biti neovisno tijelo. Kako će i koliko biti nezavisna kada je na poziciji vodstva djelatnica Ministarstva – pita Hajdarović.
– Ne bih se čudio da premijer i predsjednica nastave svoju ‘vjerodostojnu’ politiku protivnu svim europskim i demokratskim načelima. Dvadeset i šest godina od samostalnosti više je nego jasno da je načelo političke podobnosti najvažnije u obavljanju bilo kojeg posla. Najvažniji problem hrvatskog obrazovanja je to što su učiteljice i učitelji postali dronovi radilice. Umjesto da budemo stručnjaci u svom području znanosti, da imamo slobodu i kreativnost rada, birokratski postupamo kako nam nalažu nastavni planovi i programi nastali potkraj prošlog stoljeća – nastavlja on.
Prema njegovim riječima, Hrvatska još nije imala obrazovnu reformu, nego tek pokušaje njezine provedbe. Da stvar bude gora, nastavni planovi prepisani su iz posljednjih desetljeća jugoslavenskog obrazovnog sustava, samo što su u pojedinim dijelovima ‘pohrvaćeni’. Prevelik je broj obaveznih sadržaja, premalo je razvoja vještina, prevelike su razlike u opremljenosti škola, premalo je investiranja u kontinuiranu metodičku edukaciju učitelja, a usto ne postoji sustav nagrađivanja za one koji rade dobro ili više od očekivanog.
– Imamo obrazovni sustav za stvaranje prosječnih građana gdje svaki uspjeh počiva na osobnoj inicijativi umjesto na sustavu – ističe Hajdarović.
Kakve će biti posljedice školskog sustava u režiji plagijatora i amatera?
– Zanemarivanje obrazovnog sustava dodatno će povećati iseljavanje i nezaposlenost među mladima. Broj onih koji podržavaju ekstremne stavove bit će još veći, a zadovoljstvo učenika će se smanjiti. Hrvatski učenici su već sada po istraživanjima najnesretniji u Europskoj uniji -naglašava Eli Pijaca Plavšić.
Ne misle, međutim, svi tako. Nova čelnica Ekspertne radne skupine Jasminka Buljan Culej, čiji su izbor u srijedu na konferenciji za medije pokušali obraniti Barišić i Vican, prije nekoliko mjeseci je rekla: ‘Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu.’ Sve je, očito, stvar perspektive.
Izvor: Novosti, broj 910, str. 8 – link: https://www.portalnovosti.com/prepisi-propalo
