Među nagrađenim udžbenicima i materijalima, a koje svake godine bira Europska grupacija izdavača obrazovnih materijala na Frankfurtskom sajmu knjiga, našao se i udžbenički komplet za podučavanje Povijesti u 7. razredu „Vremeplov 7″. Jedan od autora je Miljenko Hajdarović iz Preloga. Hajdarović je diplomirao povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, trenutno je doktorand studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Radio je kao nastavnik, sudjelovao u radu stručnih skupina za izradu kurikuluma, urednik je i koautor više udžbenika, radnih bilježnica, radnih udžbenika i drugih obrazovnih materijala.
– Svatko tko ulaže puno truda i energije u neki projekt, bez obzira na to radi li se o pisanju udžbenika ili izradi kiparskog djela, lijepo je dobiti povratnu informaciju, bilo da je to pljesak ili nekakva nagrada. Ako se radi o široj perspektivi, europskoj kakva je ova, i koja dolazi iz stručnog kruga, onda to znači još i više i poticaj je za daljnji rad, komentirao je Hajdarović europsko priznanje. Dodaje kako je pisanje udžbenika specifično, pogotovo iz povijesti na koju se gleda s povećalom iz različitih razloga. Spominje tu i politiku koja kaže, prati kako se piše o povijesti.
Utjecaji
– Čak na neki način politika pokušava utjecati da se piše o takozvanim povijesnim istinama i onda pisanje udžbenika iz po vijesti predstavlja veliki zahtjev jer imamo s jedne strane društvo koje jako pazi o čemu se piše i kako se piše. Imamo naravno i učitelje koji traže svoj pristup koji je njima možda jednostavniji, a imamo i nove ideje, nove paradigme podučavanja gdje bi zapravo učenici trebali biti ti koji imaju glavnu ulogu kaže Hajdarović i dodaje da bi novi udžbenici učenike morali poticati na istraživanje i promišljanje no vjeruje da će se toga još nacekati.
Ni prijašnje ni sadašnje reforme obrazovnog sustava ne bave se boljkom podučavanja povijesti, smatra Hajdarović.
– U ovoj novoj reformi zadržali su se svi sadržaji od ranije i još se nadodao izrazito veliki naglasak na posljednih 20, 30 godina, vezano uz Domovinski rat. Bojim se da povijest takvim pristupom i daljnjom usmjerenošću na sadržaj može sve više zamarati učenike. Većina tih sadržaja je dostupna oko njih, oni vrlo lako mogu pronaći datume, ljude, događaje uz pomoć interneta i onda se stvarno postavlja pitanje čemu povijest služi, pita (se) Hajdarović.
Kritičko razmišljanje
Naglasak bi trebao biti na kritičkom razmišljanju, na tome kako uopće pročitati tekst, procijeniti je li vjerodostojan.
– To smo htjeli postići. Napravili smo nekakav kompromis. Ne bih rekao da su sadašnji udžbenici radikalna promjena načina podučavanja, nego smo sada na pola puta. Još uvijek se pokušavamo dodvoriti onome na što smo naučeni, ali pokušavamo uvesti i novosti. Nadam se da ćemo u novoj seriji možda za pet, deset godina ići još dalje, u smjeru da učenici postanu istraživači, u optimističnom tonu završava Miljenko Hajdarović.
IZVOR: Horvat Šantl, A. (2021). Učenje povijesti opterećuje politika!. List Međimurje. Br. 3473, god. LXX., 15.11.2021.
