Smatrali smo da temu o webu trebamo što šire postaviti kako bismo pokušali napraviti određeni snimak stanja, potaknuli problematizaciju te možda i pisanje radova o tome. Osim propitivanja odnosa same akademske zajednice i interneta kao medija, potrebno je pritom informirati se i o osobama, institucijama i udrugama koje se u javnoj sferi na webu bave poviješću. Stoga je izlaganje Mladena Tomorada posvećeno prikazu uvođenja informacijskih tehnologija u hrvatsku historiografiju, od prije deset godina, u čemu je Tomorad imao aktivnu ulogu.
Zatim, izlaganje Miljenka Hajdarovića, urednika Hrvatskog povijesnog portala, odnosi se na vlastito iskustvo primjera rada jednog povijesnog portala, a Tanje Petrović na djelovanje udruge Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću, koja se osim rada na konceptu suočavanja s prošlošću koristi i mogućnostima koje pruža web. Na kraju, izlaganje Stefana Treskanice posvećeno je fenomenu Wikipedije u javnom ispisivanju povijesti. Tema je svakako otvorena i novinarima iz Večernjeg, Jutarnjeg i Novog lista koji pišu o povijesti, te, kolegicama koje rade na Hrvatskom arhivu weba pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (pri čemu je zanimljivo pitanje što arhivirati s weba, odnosno što bi u budućnosti trebalo biti izvor o nama samima, jesu li to možda forumi? itd.). Zanimljivo je dakako čuti i kolege povjesničare koji sudjeluju u medijima i djeluju u javnosti. Tema javne upotrebe povijesti na webu je naravno nužno upućena i na interdisciplinarnosti i suradnju s sociolozima, antropolozima, etnolozima, politolozima itd. Moguća dodatna korist od rasprave bila bi u definiranju širine opsega ovog polja, kako bi se kasnije moglo dublje ući u pojedina pitanja, probleme i analize.
Cijeli članak je dostupan na: http://www.historiografija.hr/prikazi.php?id=235950
