IKT entuzijast

Stavovi prema “digitalnom” u školama – inicijalni rezultati istraživanja

Marija Galović, blogerica Večernjeg lista, objavila je 14. siječnja 2019. tekst pod naslovom “Tabletizacija nastave“. U prilično skeptičnom članku autorica ističe argumente protiv korištenja tableta u nastavi polazeći od krive postavke da se u aktualnoj reformi kurikuluma planira u potpunosti izbaciti klasične nastavne materijale. Poveznica na taj članak isti je dan objavljena u Facebook grupi “Školska zbornica” s istaknutim pitanjem “Tablet od 1. razreda – da ili ne?”. Objava je do sada prikupila 351 komentar koji u visokom postotku donose razne oblike protivljenja ideji korištenja tableta. Taj primjer i mnogi drugi vezani uz digitalne teme potakli su me na provedbu malog istraživanja.

Polazne postavke

Premda su teme i rasprave o korištenju mobitela, tableta, drugih digitalnih uređaja i IKT metoda među učiteljskom populacijom prisutni već duže vrijeme intenzitet negativnih komentara i razmišljanja povećao se nakon objave prijevoda knjige “Digitalna demencija” i otvaranjem virtualnih učionica u projektu “Škola za život” na platformi Loomen.

Knjigu “Digitale Demenz” izdao je 2012. godine njemački psihijatar Manfred Spitzer. Spitzer upozorava da će nas često oslanjanje na digitalne pomoćnike (Internet, tražilice, navigacija, pametni telefoni i tableti) mentalno oslabiti odnosno nanijeti trajne negativne kognitivne posljedice. Tu je ideju nazvao “digitalna demencija”. Prema je uz domaći prijevod recenezent istaknuo da se radi o “općeprihvaćenom” izgleda da su potpuno zanemarene kritike Spitzerovog rada i ideje. Naši su mediji, posebno oni koji poput Školskih novina kontinuirano pišu kritike uvođenju digitalnog u poučavanje, objeručki prihvatili “digitalnu demenciju” i objavili desetke pratećih članaka (primjeri: Tableti i mobiteli ugrožavaju zdravlje djece, Ne propituju se posljedice korištenja pametnih telefona ili Ne idite nekritički u digitalizaciju obrazovanja). Kako detaljni osvrt još uvijek pišem ovdje želim istaknuti da se kritike odnose na selektivni odabir podataka iz istraživanja kako bi potkrijepio svoju ideju te gotovo potpuno zanemarivanje istraživanja koja o IKT-u u poučavanju pišu pozitivno.

Primjer naslova i prateće ilustracije

Reforma kurikuluma priprema se uz sve uspone i padove, udarništvo i prekid radova, već nekoliko godina. Nažalost, gledajući nastavničke grupe na društvenoj mreži Facebook, mogu primijetiti da je veliki postotak učiteljske populacije vrlo površno ili nikako informiran o cijelom procesu. Bez da se upustim u priču “kokoš-jaje” tj. što bi sve u sustavu/društvu/državi trebalo promijeniti tu se može prigovoriti postupcima MZO i pratećih agencija no to ne može do kraja opravdati nedostatak interesa učitelja. Količina negativnih komentara povezanih uz Virtualne učionice na Loomenu me iznenadila.

To su bile ujedno i polazne postavke i pitanja za istraživanje. Interesiralo me nekoliko tema:

  • koliko učiteljice/učitelji koriste IKT u poučavanju te povezane varijable,
  • kakvi su stavovi prema Virtualnim učionicama na Loomenu,
  • koliko su učiteljice/učitelji upoznati s idejom “digitalne demencije” te kako su se informirali o toj temi.

Istraživanje i inicijalni rezultati

Molim sve zainteresirane da pri korištenju i dijeljenju ovih podataka obrate pozornost da ih dijelim pod licencom CC BY 4.0. Tablični prikaz svih rezultata će biti dostupan nakon moje detaljnije analize po različitim varijablama.

Od 3. do 10. veljače 2019. godine bio je otvoren online upitnik. Ispitanici su traženi objavama na društvenoj mreži Facebook – na profilu istraživača te u grupama “Nastavnici.org” i “Školska zbornica”.

Upitniku je pristupilo 898 osoba. Premda je u uvodnim informacijama istaknuto da su ciljana grupa trenutno zaposleni u školama dio ispitanika tu informaciju izgleda nije pročitao. Kako bih osigurao što kvalitetnije rezultate obzirom na temu oni koji su u pitanju “U kojoj vrsti škola radite?” odgovorili da ne rade u školi automatski su dobili link za završetak i slanje odgovora. Tako je na ostala pitanja odgovorilo 883 ispitanika.

Moram napomenuti da su neka pitanja bila loše oblikovana (npr. “U kojoj vrsti škola radite?” nije omogućavalo davanje odgovora koji bi objedinio više opcija), ali to u znatnoj mjeri ne utječe na rezultate. Kvalitetnijim oblikovanjem pitanja rezultati bi se mogli dodatno uspoređivati po nekim varijablama.

Upitnik je podijeljen na četiri dijela: podaci o ispitanicima, korištenje digitalnog, “Tableti i “Škola za život” i digitalna demencija.

Pregled ispitanika

Korištenje digitalnog

Ocjena 1 = nedovoljan, ocjena 5 = odličan
Pomak ulijevo = više za zabavu, pomak udesno = više za potrebe posla

Tableti i “Škola za život”

1 = podržavam korištenje, 5 = ne podržavam korištenje
1 = podržavam korištenje, 5 = ne podržavam korištenje
1 = podržavam korištenje, 5 = ne podržavam korištenje
1 = nimalo, 5 = ključno
Većina je odgovorila “moglo je biti bolje izvedeno”

Ostali pojedinačni odgovori na ovo pitanje: beskorisno, podcjenjujuće prema nastavnicima, bez sadržaja, usmjereno na veličanje metodike koju sam još na fakultetu smatrala gubljenjem vremena; Čisto gubljenje vremena i prikupljanje informacija, tj. Serviranje gotovih nastavnih jedinica kolegama koji se sztučno samostalno ne usavršavaju; gubitak vremena; Gubitak vrenena, koristi nikakve; I njima i nama daje povratnu informaciju i mogućnost vrednovanja; Ideja je sjajna ali se previše politizira oko reforme školstva. Treba uvesti reformu školstva u ustav RH kao neovisnu cjelinu kojoj pripada 10% proračuna RH, ministra biraju stručnjaci (zaposlenici ministarstva) iz svih razina koje zastupa i neovisna je o promjeni vlasti; Jasne skripte, loše programirani kvizovi, drsko podcjenjivački zadatci, besramno trošenje vremena polaznika na nebitne i besmislene zadatke; loše izvedeno, Premalo primjera iz kojih bismo učili i nepregledno; loše izvedeno, Sve to isto sam polagala na engleskom prije 7 godina!!!!!!!; Loše izvedeno, vrlo površno teme su obrađene, inzistiranje da svi moraju proći sve bez obzira na stupanj poznavanja teme, pojedini mentori su bahati i ne drže se zadanih rokova za pregled uratka. Inzistira sa da netko tko ima niz usavršavanja na Loomenu mora proći obuku kako učiti u Loomenu. Loša kopija EUN i SEG; Moja škola uključena je u eksperimentalnu provedbu Škole za Život. Usavršavanje u virtualnoj učionici iz povijesti smatram vrlo korisnim, i jako dobro pripremljenim. Opća učionica je također imala dosta dobro osmišljenu edukaciju i zadatke, no smatram da je bilo jako puno zadataka u vrlo kratkom vremenu; Ne mogu komentirati nesto sto ne koristim; Nemam mišljenje, jer nema učionice za moj predmet; Nemogu procijeniti. Ne sudjelujem; nepotrebno, Totalno nepotrebno. Na nasim zadacima netko sebi prikuplja bodove; Provedeni sati uz zadatke za racunalom starijim kolegicama i kolegama stvara dodatni STRES. A stresa nam danas u skolstvu ne nedostaje. Kroz ucionicu nas uci pojmove koje itekako dobro poznajemo. Do sad smo zivjeli bez znacki i odgovoeno radili svoj posao da mozemo i dalje bez njih. Ispada tko ima vise znacki bolji je ucitelj. S cim se uopce ne slazem. Netko na nama dobro profitira; nepotrebno, Uzas !; Neutralno; Nije loše, ali bi bilo strašno kad bi se ukinuli skupovi uživo jer oni imaju sasvim drugu dimenziju i po meni su bolji.; Nisam još sudjelovala, ali planiram.; oduzima mi moje slobodno vrijeme, zadaće su nejasne; Ok, ali treba biti dodatno placeno. Uz postojeca zaduzenja odjednom su se pojavila nova; Predugo sjedenje za računalom, nezdravo. Bila bih sretnija da to vrijeme provedem u prirodi i dodjem odmorna na posao; Previše općenitog, premalo konkretnog sadržaja; to je glupost koja samo ima svrhu kontroliranje; Za sada nista novo nisam saznala; Zadatci na stručnim usavršavanjima su uvijek korisni, ali možda će od njih najviše imati koristi učitelji koji su propuštali stručna usavršavanja ili nisu pratili promjene u pristupima tj. metodama poučavanja. Oni najviše i kritiziraju ova stručna usavršavanja; Zasad zamorno, jer ako mislim kvalitetno to odraditi trebam vrijeme kojeg trenutno nemam uz pripremu za nastavu; Zbog nezaštićenosti osobnih podataka i istih zadataka za sve struke odbijam se priključiti Loomenu. Pitam se zašto postoje seminari za različita zanimanja kad sad odjednom na “debilnim” zadacima svi možemo biti obučeni. :-/

Digitalna demencija

Kod ovog pitanja morala je postojati opcija prekida upitnika za one koji nisu upoznati s idejom. No, ipak ono što je ovdje zanimljivo je postotak onih koji su odabrali odgovor “Da”. Rezultate te varijable ovdje nisam prikazao.
Točan odgovor: nije
Točan odgovor: ne.
Točan odgovor: ne.
Vrlo zanimljiv podatak o tome kako učitelji dolaze i kritički promišljaju informacije.

Umjesto zaključka

Ovdje su samo vizualno prikazani svi rezultati bez detaljnije analize i zaključaka. Za to mi je potrebno više vremena i biti će naknadno objavljeno. No, vjerujem da će i ovi inicijalni rezultati biti mnogima vrlo zanimljivi. Svakako vas pozivam da ostavite komentar ispod ove objave.

Zahvaljujem svima koji su sudjelovali.

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: