Postaje li kombinacija Interneta i fotografije neprijatelj povijesti?

Internet je nepresušni izvor znanja. To je nepobitna činjenica. Međutim sve je upitnije tko je autor tih izvora znanja. Neću ulaziti u razne kategorije materijala koji su dostupni na Internetu već ću se samo zadržati na nekoliko posljednjih primjera krivog predstavljanja povijesnih materijala. Redovito pratim razne stranice jer se pojavljuje sve više digitaliziranih materijala iz javnih i privatnih arhiva. Ponekad se pojave fotografije sumnjivog sadržaja bilo da se radi o samoj kvaliteti fotografije, o temi ili o ljudima koji su prikazani.

Tema Drugog svjetskog rata je iznimno popularna već o osnovne škole nadalje. Sve je popularnija i tema žena kroz povijest. Tema žena-ratnica je veliki hit i zato možemo pronaći i primjere poput sljedećeg.


Primjer “sovjetske snajperistice”

Ova se fotografija često pojavljuje uz ključne riječi poput sovjetska snajperistica, snajperistica iz Drugog svjetskog rata, sovjetska partizanka ili jugoslavenska partizanka. Pretraživanjem takvih ključnih riječi uz dodatak “movie” došao sam do izvornih snimki i podataka o čemu se zapravo radi. Radi se zapravo o sceni iz TV serije, a “snajperistica” je zapravo glumica Darya Charusha.

Scena iz filma “Dječak u prugastoj pidžami”

Ili uzmimo recimo gornju fotografiju. Na crno-bijelom dijelu je prikazan dječak iza bodljikave žice. Korisnik Pinteresta je fotografiju pretvorio u crno-bijelu i opisao tekstom “world war II, concentration camp, child, behind the fence, sadness, history, NEVER FORGET, human destruction”. Obzirom da se radi o temi koju dovoljno poznajem odmah sam ciljano potražio fotografije iz filma “Dječak u prugastoj pidžami”.

Sljedeći primjer je također poznata filmska scena koju je korisnik Pinteresta opisao naslovom “Nazi War Criminal Executions”. Radi se zapravo o finalnom dijelu izvrsnog filma “Paths of Glory” iz 1957. godine.

“Paths of Glory”

Sljedeći je primjer potpunog izmišljanja priče. Radi se o temi terorističkog napada na World Trade Center 2001. godine. Priča se o kuji Daisy koja je navodno spasila stotine ljudi iz Tornja 1. Obzirom da je priča vrlo zanimljiva krenuo sam istraživati samo sa 3 ključne riječi dog+daisy+wtc. Rezultat je nažalost poražavajući za sve ljubitelje herojskih pasa.

Zlatni retriver u šetnji

Daisy i njen vlasnik James Crane su izmišljeni likovi. Toranj 1 WTC-a je imao samo 110 katova, a ne 112 kao što je opisano u priči. Medalja pod nazivom “Canine Medal of Honor od New York” ne postoji. Srećom smo doznali da su neki psi ipak nagrađeni i radi se o Roselle, Salty i Appollo koji su nagrađeni za sudjelovanje u traženju žrtava.

Sljedeća dva primjera su plod pogrešnog tumačenja onoga što se vidi na prvi pogled i slabog poznavanja teme koja se prikazuje. Na prvoj fotografiji vidimo scenu s Aboridžinima u lancima i bijelog nadzornika. Uz samu scenu je lako povjerovati u tumačenje da su u Australiji do sredine 1960-ih Aboridžini bili dio Zakona o flori i fauni, koji ih je klasificirao kao dio životinjskog svijeta. Oni koji žele znati više mogu pronaći podatke da takav zakon nikada nije postojao, niti su Aboridžini pred zakonom bili smatrani životinjama. No, to ipak ne umanjuje veličinu zločina koje su bijeli kolonizatori Australije počinili u posljednjih 200 godina.

Porobljeni Aboridžini
Porobljeni Aboridžini

Drugi je primjer povezan sa slučajem pripadnika Ku Klux Klana kojeg u Hitnoj spašava crno medicinsko osoblje. Naravno da bi voljeli misliti o igri sudbine i nepravdi koju Afroamerikanci doživljavali od 18. stoljeća. Fotografija je u biti dio marketinške kampanje “For people who think bigger than they are” časopisa Large u kojoj su se bavili ljudima koji se u iznenadnim okolnostima ponašaju iznad svih očekivanja.

Klanovac u “crnoj” hitnoj pomoći?

Ovo je samo manji dio primjera koji se odnose na fotografske izvore, a količina izmišljenih, lažiranih i propagandističkih tema na internetu je velika. Podsjećam na tekst “Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike” koji sam prije četiri godine objavio u Historijskom zborniku.

Nova otkrića o falsifikatima na internetu možete pratiti u mom Pinterest albumu.

Plati mi kavu

Ako ti se članak svidio klikni na link ili skeniraj kod i plati mi kavu.

Hvala.