Tijekom proteklih tjedan dana posredstvom Hrvatskog povijesnog portala proveo sam malo online istraživanje o tome kako javnost promišlja o nekoliko pitanja o nastavi povijesti. Pitanja su bila namijenjena cijeloj zainteresiranoj javnosti. Anketa je ispunjena 769 puta. Hvala svima koji su sudjelovali i portalu srednja.hr na širenju poziva.
Pregled dijela rezultata upitnika
Od ukupno 769 ispitanika upitnik su izgleda najviše ispunili učenici srednjih škola starosti između 15 i 19 godina (čak 45,8%). Drago mi je vidjeti što je upravo ta skupina pokazala veliki interes za ovu smjenu.
Od ukupnog broja čak 86,7% ispitanika trenutno sudjeluje u obrazovnom sustavu bilo kao učenici (70%) ili kao nastavnici (ukupno 16,7%).
Odgovori na pitanje zadovoljstva nastavom povijesti pokazuje da su u znatno većem broju nezadovoljni dosadašnjom nastavom povijesti.
Kod pitanja da se izdvoji što je na nastavi povijesti bilo dobro veliki broj ispitanika je izdvojio zalaganje, pripremljenost i trud nastavnika. Npr.: velika angažiranost profesora, povezanost profesora s učenicima, Otvorene debate o određenim temama, Nastavnik potiče na kritičko razmišljanje, zanimljiva prezentacija gradiva od strane profesorice, profesorica je uživala predavajući i pokušavala je zainteresirati što više učenika pričanjem zanimljivih zgoda iz prošlosti, kvalitetan nastavnik, susretljivost profesora, profesorica sve to lijepo poveže i ispriča baš kao da smo gledali film, neki profesori predaju jer žele i potaknute na razmišljanje, samo profesorica itd.
U nastavku su ispitanici odgovarali i komentirali pitanja vezana uz reformu.
Smatrate li da je povijest predmet od posebnog nacionalnog interesa za Hrvatsku?
Čak 75% ispitanika smatra da je učenje nacionalni interes države. Taj je broj još veći kod nastavnika povijesti koji su odgovorili potvrdno u 92% slučajeva.
Jesu li 2 sata povijesti tjedno u osnovnoj školi dovoljna?
Većina ispitanika (67.1%) smatra da su 2 sata povijesti dovoljna što se u malo manjem postotku poklapa s mišljenjem nastavnika povijesti. Oni u 58% smatraju da su 2 sata povijesti dovoljna, ali ih čak 40% smatra je su 2 sata povijesti tjedno premalo.
Ocijenite koliko nacionalne povijesti trebamo uljučiti u godišnji nastavni plan?
U odnosu na općeniti postotak ispitanika, koji uglavnom žele smanjiti udio nacionalne povijesti u nastavnom planu i programu, nastavnici povijesti ipak pretendiraju prema znatnom udjelu nacionalne povijesti u ukupnom broju sati.
Koliko bi prema vašem mišljenju morali učiti o povijesti Domovinskog rata?
Mišljenja svih ispitanika se uglavnom poklapaju sa sadašnjom količinom sati koji su na raspolaganju za temu Domovinskog rata. Kod ovog se pitanja mišljenje svih ispitanika ne razlikuje od mišljenja ispitanih nastavnika povijesti.
Smiju li političari direktno utjecati na sadržaje nastave povijesti?
Nastavnici povijesti su na pitanje o utjecaju politike na nastavu povijesti potpuno složno odgovorili: Ne.
Smije li Katolička crkva utjecati na sadržaje nastave povijesti?
90% ispitanika smatra da se Crkva ne smije miješati u nastavu povijesti, a taj je postotak među ispitanim nastavnicima još malo viši i stoji na 93%.
Može li se povijest učiti proučavanjem i usporedbom materijala dostupnih na internetu?
Nastavnici povijesti su znatno oprezniji oko korištenja interneta u poučavanju povijesti.
Osjetljive teme?
Gotovo svi ispitanici su se složili da nema teme o kojima se na povijesti ne bi trebalo pričati, ali su ipak naveli nekoliko osjetljivih tema. Među tzv. osjetljivim temama su navedene:
- genocidi,
- Domovinski rat,
- holokaust,
- općenito ratni zločini,
- etničko čišćenje,
- razdoblje NDH (uz naglasak na Jasenovac i Bleiburg),
- Hrvatska u sklopu Jugoslavije (istaknuto uloga Tita i Tuđmana), itd.
Ostale rezultate i poruke ću analizirati naknadno.
