Miljenko Hajdarović (35) iz Preloga je profesor povijesti i sociologije trenutno zaposlen u Srednjoj školi Čakovec. Kao jedan od ponajboljih stručnjaka na svome područuju surađuje s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta na aktualnoj kurikularnoj reformi, a uz to radi na projektu izrade digitalnih alata za EUROCLIO – Europsku organizaciju nastavnika povijesti, piše tjednu kolumnu za portal Školske knjige te radi na opsežnom projektu HIP Kuće Anne Frank i Udruge HERMES.
Prof. Hajdarović je interes za povijest razvio još tijekom osnovnoškolskih dana, a nakon pohađanja današnje Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu upisao je studij povijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u čemu je imao veliku podršku svoje obitelji.
– Nakon što sam progutao tada popularnu knjigu „1000 zašto, 1000 zato“, otkrio sam Schwabove „Najljepše priče klasične starine” i povijest me „kupila“. Zgodno je sjetiti se „1000 zašto, 1000 zato“. Vjerujem da je za nas rođene 1980-ih ta knjiga bila poput današnje Wikipedije. Taj interes za povijest potrajao je tijekom osnovne i srednje škole, ali dugo vremena nije bio presudan. Sjećam se da sam u 1. razredu osnovne nacrtao da želim biti strojovođa i voziti vlakove. Kasniji interes je bio vezan uz istraživanje svemira. Vjerojatno pod utjecajem Zvjezdanih staza i Saganovog „Kozmosa“. Taj interes se izgubio s mojom nekompatibilnošću s fizikom i matematikom – nadovezuje se prof. Hajdarović.
Ipak, studij povijesti i sociologije pokazao se kao dobitna kombinacija pogledaju li se svi njegovi uspjesi koji su uslijedili.
Buđenje učeničkog interesa za nastavu
U svome nastavnome radu prof. Hajdarović na prvo mjesto stavlja učenika i pokušava probuditi njihov interes za svoje predmete – povijest, sociologiju, politiku i građanski odgoj.
– U našoj obrazovnoj misiji stalno tražimo načine kako djelomično zaokupiti pažnju učenika i kako ih aktivirati upravo na svojem satu. Od početka rada u školi dao sam si zadatak da pronađem interaktivne metode rada kako bi učenici učili kroz svoj rad na nečemu. To u povijesti može biti povijesni izvor u udžbeniku, ali i sastavljanje Trojanskog konja u petom razredu, gradnja feudalnog dvorca u šestom razredu, dramatizacija sjednice Sabora u sedmom razredu ili analiza stihova pjesmi Prljavog kazališta i Hladnog piva u osmom razredu. Izazovi mogu biti još veći u srednjoj školi.
Uvijek ide u korak sa suvremenom tehnologijom pa je tako u svoju nastavio unio zanimljivost koju su učenici vrlo dobro prihvatili – korištenje Facebooka. Naime, od trenutka od kada je na Facebooku bio dostupan Timeline, odnosno vremenska crta, stvorila se mogućnost stvaranja profila povijesnih ličnosti. Učenici su na taj način određivali mjesto i vrijeme rođenja pojedine povijesne ličnosti, njegov posao, veze s drugim ljudima, stvarali događaje i slično. Više o tome možete pročitati ovdje.
Još jedan hvalevrijedan projekt prof.Hajdarovića vezan je uz tematiku holokausta. Tijekom svog rada u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ u Šenkovcu zajedno s učenicima povijesne grupe otvorio je prilagođeni školski muzej povećen holokaustu.
– Učenici su tijekom pet mjeseci nastojali prikupiti što veći broj spajalica s mišlju da svaka spajalica predstavlja jednu žrtvu holokausta. Prikupili smo 153.000 spajalica, a uz to smo svi zajedno korak po korak promišljali kako ih prikazati i što još dodati. Moja je uloga bila mentorska. Usmjeravao sam učenike kako pronaći podatke u literaturi, te kako prikazati tu težinu zločina i prazninu nakon Holokausta. Raznobojne spajalice smo spojili u lance s dvostrukom simbolikom. Lanci naravno služe za sputavanje ljudi, a okove su morali proizvoditi logoraši Jasenovca. Druga simbolika lanaca je u povezanosti svih ljudi svijeta – nadovezuje se prof. Hajdarović.
Tema holokausta je zaokupila velik dio njegovog profesionalnog rada, za koju smatra da nije samo obrazovanje o tome što se dogodilo Židovima prije 70 godina, nego vrlo općenita pouka o izuzimanju ljudskih prava. Upravo zato radi na spomenutom projektu „Historija, Istorija, Povijest“ u kojem stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije uz pomoć kolega iz Nizozemske razvijaju što više materijala za edukaciju o zajedničkoj povijesti i ljudskim pravima. Centralni dio projekta je izrada dodatnih panela za izložbu „Anne Frank – Povijest za sadašnjost“. Svaka od navedenih država razvija svoje nacionalne panele na kojima problematizira događaje iz Drugog svjetskog rata, bivše Jugoslavije i njenog raspada.
Prije gotovo deset godina prof. Hajdarović je pokrenuo i Hrvatski povijesni portal koji se do danas premetnuo u relevantan izvor informacija za sve stručnjake i zaljubljenike u povijest.
– Nakon toliko godina stvarno mogu reći da sam ponosan na rad preko 125 suradnika koji su tijekom vremena objavili oko 1400 priloga. Napominjem da se radi o potpuno volonterskom projektu baziranom na doprinosu stručnjaka koji svojim imenom i prezimenom stoje iza svog rada. Ideja je bila ponuditi zainteresiranim učenicima dodatne materijale iz povijesti, a čim osvojim Eurojackpot, portal će postati pravi i stalni posao – govori prof. Hajdarović.
Kurikularna reforma – put prema boljoj sutrašnjici.
Njegov višegodišnji rad i trud kao nastavnika i povjesničara bili su prepoznati pa trenutno radi na aktualnoj kurikularnoj reformi kao stručnjak za svoje područje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Ono što smatra najpotrebnijim za korjenitu promjenu u školstvu su prvenstveno promjene u društvu:
– Društvo se previše usmjerilo na neke brojčane vrijednosti koje vode iz jednog stupnja u drugi. Tijekom osnovne škole učenike se tjera da imaju što bolje ocjene radi prosjeka i upisa u srednju školu. Tu smo u zatvorenom krugu gdje učenici – roditelj – nastavnici – ravnatelji škola jedni druge tjeraju na hiperinflaciju odlikaša. Srednja škola je slična uz dodatak potjere za što boljim postotkom riješenosti Državne mature radi upisa na fakultet. Niti će Hrvatska rasti niti će građani biti domoljubni na pravi način ako se nove generacije kvalitetno ne obrazuju.
Osim kao vrsni nastavnik i povjesničar, prof. Hajdarović je poznat i kao borac za ljudska prava. Osnivač je Udruge za edukaciju i promicanje ljudskih prava koja i u Čakovcu redovito održava seminare.
– Udruga je osnovana s ciljem edukacije nastavnika, učenika i šire javnosti o različitim aspektima ljudskih prava. Ljudska prava su toliko široko područje da nam je nemoguće pokriti sve, ali dajemo priliku članovima da pokreću vlastite inicijative. Organizirali smo regionalne seminare i tribine s međunarodnim gostovanjima, stručna putovanja, izložbe, online kviz znanja i druge aktivnosti. Moram napomenuti da nas gotovo uvijek u našim aktivnostima podržava Međimurska županija. Koristim priliku da posebno pohvalim i istaknem aktivnosti kolege Milivoja Dretara koji koordinira naše aktivnosti u susjednoj Varaždinskoj županiji.
U tom smjeru podučava i svoje učenike, a koliko je bio uspješan dokazuje i njihova želja za promjenom. Naime, jedno od ključnih ljudskih prava trebalo bi biti pravo na posao, no mnogim je mladima u Hrvatskoj to gotovo nedostižno, čak i nakon fakultetskog obrazovanja, prvenstveno zbog raširene korpucije i nepoštenog načina zapošljavanja. Upravo su zato dvije maturantice, kojima je on razrednik, odlučile dati sve od sebe da svoju okolinu potaknu na promjenu.
U sklopu projekta Želim drugačije snimile su video kojim upozoravaju na korupciju u različitim sferama života te se ujedno bore za sebe i sve mlade kako bi Hrvatska ugledala bolje i poštenije sutra. Pogledajte njihov video klikom ovdje te podržite naše maturantice, Anu Radmanić i Viktoriju Fundak iz 4.a razreda Srednje škole Čakovec.
Iako su iza profesora Hajdarovića uspješni i hvalevrijedni projekti, on napominje da je onaj najvažniji tek pred njim – njegova kćer iduće jeseni kreće u prvi razred osnovne škole. Osim što joj uz ostatak obitelji planira biti stalna podrška na putu prema cjeloživotnom učenju, i sam se namjerava stalno usavršavati, istraživati te nastojati upoznati što više kolega iz svijeta i upoznati njihove metode rada.
Naša mu redakcije čestita na svim dosadašnjim uspjesima te mu želi sreću i u daljnjem radu.
