Nakon gotovo 15 godina punjenja hrvatske Wikipedije sadržajima koji su prešućivali, umanjivali ili negirali zločinački karakter ustaškog pokreta i njegovih lidera, taj popularni internet izvor okrenuo je novu stranicu. Počeo je ispravljati greške.
Dok se u ranijem tekstu o ustaškom logoru Jasenovac iz 2016. godine posvetilo velik dio prostora relativiziranju broja žrtava i postojanju poratnog komunističkog logora u Jasenovcu, što nema temelja u povijesnim istraživanjima, a da ni redak nije posvećen neljudskim uvjetima života logoraša, novi tekst o logoru mnogo je opsežniji i studioznije napisan. Posvećuje primjerenu pozornost uvjetima života logoraša i ne relativizira broj žrtava, a priče o poratnom postojanju logora niti ne spominje.
Tako je i u ranijem tekstu o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) npr. u odjeljku “Odnos prema Srbima” naglasak stavljen na pobune Srba nedugo nakon proglašenja NDH za koje se tvrdi da su redom vođene od strane četnika, dok se ustaški teror spominje tek taksativno, a nijedan od ustaških logora se uopće ne spominje, dok novi tekst spominje te pobune, ali tek nakon što cjelovito opiše represivne metode ustaških vlasti prema Srbima – pokolje i masovne egzekucije već od prvih tjedana postojanja NDH, a pogotovo logor Jadovno, kao dio logorskog sustava Gospić – Velebit – Pag.
Kako je do sada izgledalo?
“To se vrlo jasno vidjelo upravo na ovim velikim događajima i velikim ličnostima, gdje su se prikrivali zločinački porivi, gdje su sve loše stvari kod Ante Pavelića ili Maksa Luburića bile zaboravljene i gdje se išlo s onom idejom da Nezavisna država Hrvatska, premda nije bila država, ipak bila neko ostvarenje hrvatskih želja, jer su – prema tom tumačenju koje je na Wikipediji bilo vidljivo – Srbi iskorištavali i mučili Hrvate, praktički ih natjerali u prvu Jugoslaviju, pa su ustaše kao uspjeli spasiti Hrvate iz te prve Jugoslavije”, pojašnjava za Radio Slobodna Europa (RSE) klimu i sadržaj hrvatske Wikipedije u vrijeme administratora revizionista dugogogodišnji profesor povijesti i autor udžbenika, a unazad tri godine isključivo autor i urednik školskih udžbenika povijesti Miljenko Hajdarović.
To je imalo negativne posljedice za sve one kojima su internetske tražilice prvi, a često i jedini izvor inormiranja, a posebno za mlade školske dobi, kaže naš sugovornik.
“To je vjerojatno predstavljalo i brojne problem za učitelje povijesti u osnovnoj školi i nastavnike u srednjoj školi, gdje su – kada bi radili neku prezentaciju i plakate – učenici masovno kopirali podatke koje pronalaze na Wikipediji, pa se to na taj način reproduciralo i u školi”, kaže Hajdarović.
Dugogodišnja borba
Borba je trajala godinama, ali se administratori hrvatske Wikipedije nisu dali, sve dok se dodatnim naporima onih koji su željeli poštenu i znanstveno utemeljenu Wikipediju nije naknadno ustanovilo da je prvi pokušaj da se glasanjem makne troje desničarski orijentiranih administratora još 2013. godine propao, jer je jedan od njih, s nadimkom Kubura, imao bar 19 različitih računa sa lažnim imenima s kojih je glasao u korist svojih istomišljenika.
Njemu je zbog tog postupka, odlukom globalne zajednice Wikipedije izglasana globalna blokada, a svi njegovi suradnički računi zaključani su 28. studenoga 2020.
Miljenko Hajdarović zadovoljan je ovakvim razvojem situacije.
“Nakon dugog vremena i mnogo pokušaja, rasprava, glasanja, svega i svačega konačno su ti povijesni revizionisti smijenjeni s mjesta administratora hrvatske Wikipedije i konačno su se počele događati promjene na tim tekstovima. Evo može se primijetiti da su se počeli mijenjati tekstovi prvo na tekstu o koncentracijskom logoru Jasenovac, zatim na tekstu o Nezavisnoj državi Hrvatskoj i mislim da to sada ide dalje prema svim dijelovima koji su s time povezani”, pojašnjava Hajdarović.
Hajdarović kaže i kako je već ranije, ponukan netočnim tekstovima na te teme u hrvatskoj Wikipediji, pišući udžbenik povijesti za sedmi razred osnovne škole, uz pojavu Francuske enciklopedije, napisao i mali dodatni tekst gdje je upozorio čitatelje i učenike 13-godišnjake da se i Wikipedija može koristiti kao izvor u nastavi povijesti, ali da je konzultiraju sa dozom opreza i uz druge izvore.
RSE je kontaktirao i neformalnu grupu koja je objavama preko facebook stranice “Razotkrivanje sramne hr.wikipedije” također dovela do početka pozitivnih promjena, ali oni su otklonili molbu RSE da komentiraju aktualne pomake nabolje.
Disinformation evaluator
Wikimedia Foundation je u siječnju raspisala i natječaj za radno mjesto disinformation evaluatora, odnosno osobe zadužene za procjenjivanje dezinformacija za hrvatsku Wikipediju, a zbog dugogodišnje zabrinutosti vezane uz sadržaje Wikipedije na hrvatskom, kao i političkih motivacija njezinih lokalnih administratora koji su, čini se, podložni širenju dezinformacija i zavaravajućih informacija.
Privremeni zaposlenik će preko ugovora biti dio pravnog tima Wikimedia Foundation, odnosno njenog odjela za upravljanje povjerenjem i sigurnošću u području lažnih informacija. Posao će mu biti od čitanja prijava korisnika, istraživanja istinitosti sadržaja i pronalaženja dezinformacija do stvaranja preporuka za zaštitu hrvatske verzije Wikipedije od organiziranih kampanja za dezinformiranje.
Wikimedia Foundation od potencijalnih kandidata traži kritičko mišljenje, iskustvo u temama koje su česte mete pokušaja plasiranja netočnih informacija, izražene komunikacijske vještine, mogućnost sagledavanja šire slike i empatije i tečno poznavanje hrvatskog jezika.
Iako je inicijalno trebao biti otvoren do lipnja, natječaj je u međuvremenu zatvoren, ali javnost još ne zna je li netko izabran na tu funkciju i je li počeo raditi.
RSE je kontaktirao Wikimedia Foundation s upitom zašto ranije nisu reagirali na upozorenja o problematičnim sadržajima, ali do zaključenja ovog teksta odgovor nije uslijedio, kao i ni odgovor na pitanje – je li izabrana osoba zadužena za procjenjivanje dezinformacija na Wikipediji na hrvatskom jeziku i – ako jest – o kome se radi.
Istraživanje provedeno 2015. godine na 1,146 učenika srednjih škola pokazalo je među ostalim i da njih 28,6 posto misli da je NDH bila fašistička tvorevina, njih 22,9 posto ne slažu se s tom tvrdnjom, dok njih čak 48,6 posto niti se slaže, niti se ne slaže, što pokazuje pomutnju u glavama srednjoškolaca za koju je bila dijelom zaslužna i takva hrvatska Wikipedia.
Kreatori su dobrovoljci
Wikipedia je globalni internetski projekt stvaranja svima dostupne slobodne internetske enciklopedije. Na engleskom jeziku pokrenuta je 15. siječnja 2001. godine, već 16. ožujka iste godine pokrenuta je na njemačkom i katalonskom, a sada postoji 310 različitih aktivnih wikipedija.
Stvaraju je dobrovoljci.
Wikipedija na hrvatskom jeziku pokrenuta je 16. veljače 2003. godine i do sada ima preko 210.000 članaka.
Ima preko 250.000 registriranih suradnika, a trenutačno je aktivno 718 suradnika. Početkom 2021. godine bila je 41. po broju članaka.
