Najsloženiji proces rada nastavnika je svakako ocjenjivanje učenika. Kod ocjenjivanja nastavnik mora usporediti što učenik zna u usporedbi sa državno propisanim nastavnim planom i programom. Kod zaključivanja ocjena moramo misliti na to koliko su učenici tijekom godine napredovali ili nazadovali, koliko su pokazali interesa i uložili truda itd. Svaka ocjena mora biti objektivna i motivirati učenika na daljni rad. Često se kod ocjenjivanja mora promisliti i na socijalni kontekst učenikova okruženja. Pri tome mislim da je nekim učenicima onemogućeno kvalitetno učenje kod kuće, ali i da na ocjenu ne bi trebala utjecati razredna atmosfera. Svaki je učenik jedinka za sebe i u skladu sa time se trudimo biti najobjektivniji koliko možemo. Premda je ponekad teško zanemariti suze u očima ili usrdno moljakanje. Svaki učenik tijekom 10 mjeseci trajanja škole ima mogućnost dokazati svoje kvalitete. Posljednjih desetak dana polugodišta samo pokazuje da se tijekom cijele godine nije stalno radilo.
Roditeljima je često teže biti objektivan jer svatko od nas vjeruje da su njegova djeca najljepša, najpametnija i najsposobnija. Teško je prihvatiti da se roditeljske ambicije ponekad ne mogu uskladiti sa učeničkim mogućnostima. U ocjenjivanje se ne bi trebali miješati roditelji bez obzira kojem društvenom sloju pripadaju. Prema osobnom iskustvu mogu konstatirati da su učenici koji dolaze iz obitelji nižeg obrazovanja ili slabijeg socijalnog statusa često realniji u sagledavanju svojih mogućnosti. Obrnutno je proporcijalno kada se utjecajne ili bogatije obitelji često zalažu za djecu koja tijekom školovanja ne iskazuju dovoljno želje ili truda. Dodatan apekt koji se ne bi smio miješati u ocjenjivanje su ravnatelji škola koji zbog ovih ili onih razloga ponekad imaju naviku otvoreno utjecati na zaključene ocjene pri tome negirajući stručnost svojih nastavnika koji su cijelu godinu pratili rad djece. Na zaključenu ocjenu mogu se žaliti samo roditelji, a nikako ne nastavnici ili ravnatelji. Svako takvo miješanje je za javnu osudu i predstavlja napad na našu profesiju.
Strašno sam ljut što se neki događaji ponavljaju svaku godinu! Tako se sigurno ne šalje dobra slika o našoj školi u javnost!
U nastavku sam izdvojio nekoliko detalja iz našeg zakona:
Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
VI. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUč†A
Članak 72.
(1) Uspjeh redovitih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave, a učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja.
(2) Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano, a ocjene iz vladanja opisno.
(3) Brojčane ocjene učenika u pojedinim nastavnim predmetima su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1), a sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.
(4) Učenici koji na kraju školske godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred.
(5) Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i loše.
(6) U školama koje ostvaruju alternativni ili međunarodni program učenik se ocjenjuje sukladno programu koji se ostvaruje.
(7) U školi koja izvodi nastavu po nastavnom planu i programu jezika i kulture za pripadnike nacionalne manjine, a u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, učenik se posebno ocjenjuje, a ocjena se upisuje u razrednu svjedodžbu.
(8) Ocjene učenika s teškoćama iskazuje se opisno ili brojčano, ovisno o programu u koji je uključen.
(9) Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar.
Članak 73.
(1) Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom polugodišta i nastavne godine zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta utvrđuje učitelj, odnosno nastavnik nastavnog predmeta, a ocjenu iz vladanja razrednik.
(2) Uspjeh učenika i zaključna ocjena za svaki nastavni predmet utvrđuje se javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj skupini na kraju polugodišta i nastavne godine.
(3) U slučaju izbivanja ili spriječenosti učitelja, odnosno nastavnika određenog nastavnog predmeta, odnosno razrednika, ocjenu utvrđuje razredno vijeće na prijedlog učitelja, odnosno nastavnika ili stručnog suradnika kojeg odredi ravnatelj.
Članak 74.
(1) Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.
(2) Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se aritmetičkom sredinom ocjena iz svih predmeta, i to ocjenom:
“odličan” ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
“vrlo dobar” ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
“dobar” ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
“dovoljan” ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49
(3) Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole utvrđuje razredni učitelj, a opći uspjeh učenika od petog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole, na prijedlog razrednika utvrđuje razredno vijeće.
(4) Učeniku se utvrđuje opći uspjeh nedovoljan (1) ako mu je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz najmanje tri nastavna predmeta, odnosno ako nije položio popravni ispit u propisanim rokovima.
(5) Učenik kojemu je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred.
Članak 75.
(1) Na popravni ispit se upućuje učenik od četvrtog do osmog razreda osnovne škole i učenik srednje škole, ako na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta.
(2) Popravni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, u osnovnoj školi krajem lipnja i krajem kolovoza, a u srednjoj školi prvi se popravni ispitni rok utvrđuje najranije 15 dana nakon završetka nastave.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan (1) polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.
(4) Članove ispitnog povjerenstva imenuje ravnatelj.
(5) Način polaganja popravnih ispita i ispitni rokovi uređuju se statutom škole.
Članak 76.
(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene.
(2) Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom.
(3) Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku od dva dana od priopćenja odluke učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća.
(4) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna.
(5) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom škole.
Članak 77.
(1) Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
(2) Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu.
(3) Razlozi i način polaganja razrednih i predmetnih ispita utvrđuju se statutom škole.