Miljenko Hajdarović, Denis Detling i Dea Marić
Novosti

Održan okrugli stol na temu ”Obrazovanje mladih za budućnost – od učionice do svakodnevnog života”

Documenta – centar za suočavanje s prošlošću je, zajedno sa Mrežom mladih Hrvatske, udrugom za pružanje rehabilitacijsko – edukacijske i psiho – socijalno – pedagoške pomoći – IGRA i GONG-om, organizirala u petak 17. svibnja, u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, okrugli stol na temu Obrazovanje mladih za budućnost – od učionice do svakodnevnog života.

U tri tematska bloka raspravljalo se o pitanju formalnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) u hrvatske škole, kvalitete i ravnopravnog uključivanja učenika u život škole i zajednice te povezanosti GOO s drugim nastavnim područjima, specifično sa nastavom povijesti.

O spomenutim temama na okruglom stolu govorili su: Monika Rajković, Mreža mladih Hrvatske,Sonja Agata Bišćan, Studiji o mladima za mlade, Martina Horvat, GONG, Ross Velure Roholt, School of Social Work, University of Minnesota, Magdalena Najbar-Agičić, Medijsko sveučilište Koprivnica, Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Denis Detling, Muzej Slavonije iMiljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal.

Unutar prvog panela govorili su Monika Rajković, Mreža mladih Hrvatske, Sonja Agata Bišćan, Studiji o mladima za mlade,Martina Horvat, GONG, dok je raspravu moderirala Emina Bužinkić,Documenta-centar za suočavanje s prošlošću. Predstavljen je Bilten Studija o mladima za mlade 6. studijskog biltena čiji su autori istražili mišljenja ravnatelja škola i općih prilika za uvođenje GOO u školski sustav. Raspravljalo se i o ravnopravnom uključivanju mladih s posebnim potrebama u obrazovanje.

Nakon prvog panela uslijedilo je predavanje prof. Rossa Velurea Roholta sa Sveučilišta u Minnesoti koji je govorio o građanskom odgoju i obrazovanju u SAD-u.

Drugi panel bavio se pretpostavkama i izazovima povezivanja nastave povijesti i građanskog odgoja i obrazovanja. U uvodnoj riječi Dea MarićDocumenta, centar za suočavanje s prošlošću,istaknula je da su suvremena nastava povijesti i GOO-a nerazdruživo povezane.

O udžbenicima povijesti i utjecaju udžbeničkog pluralizma na podučavanje povijesti govorila je Magdalena Najbar Agičić, Medijsko sveučilište Koprivnica. Konstatirala je da udžbenici ne mogu biti bolji od historiografije unutar koje nastaju. Istaknula je da među ponuđenim udžbenicima ima kvalitetnijih i manje kvalitetnih. Među ograničavajućim faktorima za uvođenje inovativnih metoda u udžbenike i nastavu, navela je između ostalog i preopširne nastavne planove i programe koji ne dopuštaju uži odabir tema.

Dea Marić, Magdalena Najbar Agičić i Hrvoje Klasić

Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet u Zagrebu,ustvrdio je da sam naziv okruglog stola zaslužuje na kraju imati upitnik, s obzirom da ne vjeruje da obrazovanje kakvo imamo danas obrazuje mlade za svakodnevni život i izazove svakodnevice. Ističe da je fokus previše na tome što se dogodilo, a premalo na tome koja je pouka tog događaja za sadašnjost. Po pitanju multiperspektivnosti naglasio je da ona u hrvatskim udžbenicima gotovo i ne postoji, osobito na području poučavanju nacionalne povijesti.

Denis Detling iz Muzeja Slavonije Osijek istaknuo je da je u teorijskom pogledu pojam didaktike povijesti puno širi nego što se nekad shvaćao. Od teorije odgojno obrazovnog procesa, shvaćanje didaktike proširilo se na razne druge oblike poučavanja (formalnog, informalnog i neformalnog) i društvenog pamćenja. Kao najvažniji problem istaknuo je nepostojanje jasne vizije, kakvog učenika s kakvim vještinama želimo izgraditi te što želimo postići obrazovanjem.

Miljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal,govorio je o mogućnostima praktičnog povezivanja povijesti i GOO-a u nastavi. Ističe kako dio nastavnika povijesti strahuje da će im se smanjivati satnica u korist GOO-a. Dodao je da je on pobornik uvođenja GOO-a, ali se boji da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za odgoj i obrazovanje neće izvršiti potrebne predradnje za samo uvođenje.

U raspravnom dijelu panela govorilo se o poučavanju osjetljivih i kontroverznih tema. Magdalena Najbar Agičić osvrnula se na sporni Dodatak koji je baš zbog multiperspektivnog i humanističkog pristupa Domovinskom ratu bio problematičan. Zbog toga su autori Dodatka bili optuženi za relativiziranje. Na pitanje gdje smo sada u odnosu na 2005. Godinu, kada su bile polemike okoDodatka, ogovara kako je stajališta da smo otišli korak unazad.

Zaključno je izrečeno da nastavnici povijesti, koji multiperspektivno poučavaju o kontroverznim i osjetljivim pitanjima, svojim pristupom već na neki način podučavaju građansko obrazovanje. Obrazovni sustav je po tim pitanjima često nedorečen, nedosljedan i hektičan, pa je bavljenje tim temama i inoviranje nastave povijesti često prepušteno pojedincima koji se osjećaju društveno odgovornima i dovoljno hrabrima da se njima bave.

Izvor: https://www.documenta.hr/hr/odr%C5%BEan-okrugli-stol-na-temu-obrazovanje-mladih-za-budu%C4%87nost-od-u%C4%8Dionice-do-svakodnevnog-%C5%BEivota.html

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: