Ekipa projekta IHEA sudjelovala je 24. kolovoza u programu edukacije poljskih nastavnika u Kući Anne Frank Amsterdam. Richard Kennett, Helen Snelson, Pascal Tak i Miljenko Hajdarović održali su radionice za 32 nastavnika osnovnih i srednjih škola. Poljski nastavnici su sudjelovali u više aktivnosti Kuće mira (Fundacja Dom Pokoju), a tijekom tri dana u Amsterdamu su imali prilike razgledati muzejski dio Kuće Anne Frank, te sudjelovati u radionicama EuroClia i Kuće Anne Frank. Glavni nam je cilj bio prezentirati razne metode rada i povezivanje sadržaja iz povijesti i građanskog odgoja.
Odrađene radionice (sažeci na engleskom):
- Images of Europe around 1900 and 2000. A change and continuity exercise that leads participants to realise the ingredients of a more peaceful Europe in 2000 than in 1900.
- Why Europe was more peaceful in 2000 than 1900. A session on about causation and is a card sort, with links and peer review and post-it notes!
- Back on St. Louis. This session will combine the matter of Holocaust and the issue with refugees today using the story of the voyage of S.S. St. Louis. Groups will look at different groups of refugees and share their discoveries and compare the reasons that refugees had then and now, their struggle to find new life and find similarities and differences.
- Historical Empathy: Learning about peace through imagination. This session introduces the Avatar methodology in which students create a historical fictional character and write blogs or diary entries in which they reflect on events happening in their timeframe from the perspective of this character. Students are able to approach it open minded, because their avatar is fictional.
- Presenting the 1948 Hague Congress is taking a turning point. Using the materials from the 1948 Congress to challenge ‘students’ to present a display board about the event for the House of European history – involves them dissecting source material and deciding how and why the event is significant for modern Europeans to know about.
Back on St. Louis
Jedno od najčešćih tumačenja zašto učimo povijest u školi je “kako bismo shvatili sadašnjost”. Povezivanje prošlih događaja s aktualnim zbivanjima nam može poslužiti za pojašnjavanje kauzalnosti i kontinuiteta. Obzirom da nam je glavni zadatak bio pokušati povezati povijest s građanskim odgojem za ovu sam priliku odabrao trenutno najaktualniju temu – problematiku izbjeglica odnosno migracija. Europa se nalazi na važnoj moralnoj prekretnici suočena s naletom izbjeglica s Bliskog Istoka i na taj izazov ne odgovara dobro. Radionicu sam nazvao “Back on St. Louis” aludirajući na putovanje broda St. Louis 1939. godine. Tada su Židovi brodom bježali iz nacističke Njemačke i nisu bili prihvaćeni u lukama u kojima su se pokušali iskrcati.
Za radionicu sam pripremio materijale za rad u četiri grupe, ali sam radi većeg broja sudionika na licu mjesta izmislio još dvije teme za grupni rad. Materijali za grupni rad i same odabrane teme su izuzetno slojevite i mogu se obraditi na razne načine. Također svaka zasebna tema može biti izdvojeni nastavni sat (ovisno o raspoloživom vremenu ili interesu).
Prva grupa je analizirala studiju slučaja obitelji Frank. U tekstu se pojašnjava život obitelji Frank prije i između ratova (naglasak na sudjelovanju u njemačkom gospodarstvu i društvu, spominjanje religijske pripadnosti s naglaskom na liberalnom životu). Zatim o ponosnom sudjelovanju nekoliko članova obitelji u obrani njemačke domovine tijekom Prvog svjetskog rata. Tekst se nakon toga gradi prema dolasku nacista na vlast i njihovoj antisemitskoj politici radi koje obitelj Frank bježi u Nizozemsku. U posljednjem dijelu govori se o dobrom prihvatu obitelji u Amsterdamu, ali i o osjećajima Edith Frank oko odlaska iz Njemačke. U pet pitanja za analizu nastavnici su morali uočiti upravo ove naglašene dijelove, te postepeni razvoj situacije u kojoj se obitelj Frank našla. Najvažnije činjenice su oblikovali u umnu mapu koji su kasnije prezentirali.
Druga grupa je dobila fotografiju i tekst o putovanju broda St. Louis, te pet zadataka za analizu izvora. U tekstu je opisano putovanje iz Europe prema Kubi, odbijanje kubanski vlasti, zakona i kvota za imigrante, korupciji, neprihvaćanju SAD-a, vraćanju u Europu sve do smrti četvrtine putnika u nacističkim logorima. U tekstu ima dosta poveznica sa sadašnjom situacijom i to su sudionici radionice morali prepoznati.
Treća grupa (Fortress Europe) je imala zadatak u novinskom tekstu prepoznati definicije izbjeglica, azilanata i ekonomskih migranata. Učenicima se često neki pojmovi moraju definirali kako bi razumjeli problematiku.
Četvrta grupa (We – The migrants) je analizirala podatke o poljskoj dijaspori u namjeri da se svi podsjete da su u različitim povijesnim okolnostima bili migranti iz različitih povoda. Svatko od nas poznaje nekog tko se preselio ili živi negdje u inozemstvu.
Peta i šesta grupa su dobile improvizirani zadatak u kojem su morali razgraditi stereotipe o pozitivnim i negativnim stranama migracije. To se u razredu može odraditi diskusijom ili u četvrtom razredu gimnazije na satu politike u simulaciji parlamentarne sjednice. Učenici se mogu podijeliti u stranke na ideološkoj osnovi i zagovarati svoja stajališta o migrantima.
Nakon analize izvora, razgovora o materijalima, nastavnicima je skrenuta pozornost na odabir materijala za radionicu. Svi su materijali dostupni online i govorio sam ukratko o vrednovanju povijesnih izvora dostupnih na Internetu.
