U medijima

O holokaustu se uči premalo, ustaški zločini su relativizirani

Ministar Šustar izjavio je da zaostajemo u suočavanju s prošlošću. U Ministarstvu očekuju da će novi kurikulum otvoriti prostor i za te teme. Koliko je naše društvo podijeljeno, ali i neinformirano kada je riječ o holokaustu i zločinima koje su počinili ustaše ili partizani ali i komunističke vlasti u poslijeratnom razdoblju, pokazali su i sukobi o obilježavanju obljetnice Jasenovca. O holokaustu, unatoč ugovoru s Izraelom, malo se uči i u školama, a prema ocjenama nekih naših sugovornika, nastavnicima je lakše izbjeći i zaobići određene teme nego tražiti način kako da ih učenicima približe bez ideologizacije.

Na usavršavanju u Izraelu

– U principu riječ je o kompleksnom pitanju. U postojećim nastavnim planovima i programima povijesti o tome nema ništa, čak se ne spominju pojmovi zločini, holokaust i slično – kaže nam Miljenko Hajdarović. profesor povijesti u Srednjoj školi Čakovec i član Stručne radne skupine za kurikulum povijesti. Dodaje da je ipak većina njegovih kolega proteklih godina temu holokausta obrađivala u skladu s preporukom Ministarstva obrazovanja, a svake godine je zahvaljujući ugovoru koji je Hrvatska sklopila s Izraelom 25 nastavnika odlazilo na usavršavanje u Jeruzalem.

– Ja sam bio četiri puta na raznim programima usavršavanja, ali sam bio i predavač na međunarodnoj konferenciji koju je organizirao Yad Vashem – memorijalni centar mučenika holokausta. Usavršavanje je jako dobro razrađeno i taj način rada bio bi izvrstan i za poučavanje o Domovinskom ratu. Uči se ne samo o ratnim zbivanjima nego i o životu ljudi prije rata. Prati se život i sudbina nekoliko pojedinaca kroz rat pa sve do toga Sto se s njima dogodilo na kraju. Tako se obradi sve od uzroka rata pa do posljedica objašnjava Hajdarović. Svojim učenicima je temu holokausta nastojao približiti na razne načine netipičnog poučavanja. Jedne godine njegovi osmaši su stupili u kontakt s čovjekom iz ugledne židovske obitelji koji jc Drugi svjetski rat preživio skrivajući se u Zagrebu. – Učenici su s njim nekoliko mjeseci razmjenjivali pisma i fotografije. Postavljali su mu pitanja, a on je odgovarao. Nismo koristili moderan način komunikacije, elektroničku poštu, nego pisma. On je opisao svoj život u Zagrebu prije rata. za vrijeme rata i dane skrivanja, ali i odnos nove vlasti nakon rata prema njima koji su morali sve ostaviti kad su se selili u Izrael. Opisao je selidbu i stvaranje nove Države Izrael! To je učenicima bilo iznimno zanimljivo – prisjeća se Hajdarović. I on primjećuje da dio njegovih kolega zaobilazi osjetljive teme iz Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskog te da se u javnosti i politici dio počinjenih zločina relativizira.

Povjesničar i sveučilišni profesor Neven Budak drži da edukacija o holokaustu i zločinima počinjenim na prostorima bivše zemlje nije dala zadovoljavajuće rezultate. Među ostalim i zato što se obavljala formalno, umjesto da se razvijao vrijednosni odnos prema njima. Budak se slaže da se pojedini zločini relativiziraju. U bivšoj državi bili smo svjedoci da su se naglašavali pa i preuveličavali zločini jednog režima, a prešućivali onog drugog. U Hrvatskoj devedesetih godina bili smo svjedoci obrnutog procesa pa su se primjerice, u školskim udžbenicima umanjivali ustaški zločini, a naglašavali partizanski. Danas se opet stječe dojam relativizacije ustaških zločina, iako ne u mjeri kako je to bilo prije dvadesetak godina – tumači Budak.

Milanović – Uz zločine, treba osuditi i ustaški režim

Milanović je komentirao situaciju s paralelnim komemoracijama u Jasenovcu rekavši da tamo idu ljudi koji iskreno žale za žrtvama i oni kojima je svejedno te da s drugima ne želi ići. Zasmetalo mu je što su visoki državni dužnosnici osuđivali samo zločine. Smatra da treba osuditi i ustaški režim. Zastupnik Veliko Kajtazi koji u Saboru predstavlja romsku i židovsku manjnu ipak će ići na službenu komemoraciju žrtava u Jasenovcu 22. travnja.

Učiti o strahotama

Ističe da učenicima treba objasniti da je zločin zločin bez obzira na to tko ga je počinio, ali da ga je potrebno kontekstualizirati kako bi razumjeli uzroke ratnih i poratnih zločina. Bivši ministar obrazovanja prof. dr. Gvozden Flego smatra da naši učenici ne dobiju odgovarajuće obrazovanje o holokaustu. – Potrebno je poučavanje o strahotama koje su fašistički i nacistički režimi počinili. O komunističkim zločinima tek saznajemo, a smatramo da i o njima treba poučavati djecu jer dok ne osvijestimo što se događalo na našim prostorima, mira među nama neće biti – zaključuje Flego. I ministar Šustar ovih je dana izjavio da bi učenici trebali više učiti o Jasenovcu i holokaustu i da generalno zaostajemo u suočavanju s prošlošću. O tome bi. kaže. trebali učiti na znanstvenim i stručnim osnovama. U Ministarstvu očekuju da će novi kurikulum otvoriti više prostora i za te teme, ali i podsjećaju da se od 2005. godine o holokaustu intenzivnije uči.

Izvor: Kustura, I., O holokaustu se uči premalo, ustaški zločini su relativizirani, Večernji list, br. 18758, 13.4.2016. URL: https://www.vecernji.hr/vijesti/o-holokaustu-se-uci-premalo-ustaski-su-zlocini-relativizirani-1075826

‘Mladi uče o holokaustu i odlaze na stratišta’

Nijemci u svojim školama, uglavnom u predmetu politika za gimnazijalce (od petog razreda), uče o nacizmu kao najvećem zlu, kao totalitarnom režimu, koji je, uz komunizam, najviše zla nanio Židovima, drugim narodima, ali i samom njemačkom narodu. Kako Nijemci imaju iskustva i s fašizmom i komunizmom, jednako ih tretiraju. No naglašena je odgovornost Njemačke i Hitlerova režima koji je osuđen i čije je ne samo veličanje nego i negiranje zabranjeno. Mladi uče o holokaustu, zločinima prema Židovima koji su bili njemački građani. Obaveza je u školama, pogotovo u područjima gdje su ljudi najviše stradali od nacizma, da djeca odlaze upoznati stratišta. Upozorava se da je holokaust bio anticivilizacijski zločin, genocid. Slično je u Austriji. Zakonske regulative su jednake, svako isticanje znakovlja nacizma je kažnjivo. Osuđuje se svaka rasna podjela. I školski program kad je riječ o nacizmu i holokaustu vrlo je sličan. Zato Nijemci strahovito paze da se bilo što ne bi protumačilo kao upereno protiv drugih naroda, kao rasizam ili nacizam. Nacistička je ideologija osuđena i nikome pametnom ne pada na pamet veličati je jer će završiti u zatvoru. U njemačkom parlamentu na više su mjesta slike koje nacizam prikazuju kao tumor, nezdravo tkivo, što je simbolično upozorenje jer, ako mu se ne suprotstavi, taj tumor zahvaća cijelu zemlju. Opomena je to da se ne dogodi ponovno. (Stipe Puđa)

Snimke komentara online članka

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: