digitalna pismenost

Smije li nastavnik biti učenikov prijatelj na Facebooku?

U jučerašnjem izdanju Večernjeg lista objavljen je tekst koji je predstavljen sa dva naslova. Na naslovnici je istaknut naslov “Stručnjaci: Učenici i nastavnici ne mogu biti prijatelji na fejsu“, a na 10. stranici uz sam članak stoji naslov “Učenici i učitelji sve češće “frendovi na Facebooku”. Budući da sam surađivao s novinarkom Irenom Kostura tijekom […]

Preporuke svim nastavnicima: Odgovorno koristite Facebook

Društvene mreže sve su se više uvukle u našu svakodnevnicu pa stoga sve veći broj nastavnika kao i profesora otvara profile na Facebooku. No kao što postoje pravila ponašanja u realnom svijetu, točnije u obrazovnim institucijama, treba se pridržavati i određenih pravila na društvenim mrežama. U tu svrhu profesor povijesti u Srednjoj školi Čakovec Miljenko

Korištenje Facebooka u nastavi povijesti

Od uvođenja Timeline prikaza profila Facebook je dobio potencijal iskoristivosti u nastavi povijesti. Primjena naučenog znanja je testirana na učenicima prvog razreda gimnazije u Srednjoj školi Čakovec. Učenici su prikazali znatnu kreativnost u izvršavanju zadatka dokazujući da Facebook ima potencijala u nastavi povijesti.

Facebook, škola, razredništvo

Već dugo vremena razmišljam o dvije stvari vezano uz Facebook. Prva je o virtualnom prijateljstvu nastavnika i učenika na Facebooku, a druga je o mogućnostima korištenja te socijalne mreže u edukativne svrhe. Danas sam otvorio dvije ankete (upitnika) o razmišljanjima srednjoškolaca i nastavnika o virtualnom Facebook prijateljstvu. Upitnik za srednjoškolce je na ovom linku, a upitnik

Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike

Tema članka prijedlog je metodologije za vrjednovanje internetskih stranica povijesne tematike pomoću usvajanja nekoliko osnovnih kriterija. Rad je objavljen u Historijskom zborniku br. 2/2010.

Osvrt na „Primjena Web 2.0 servisa…“

U posljednjem dvanaestom broju časopisa „Povijest u nastavi“ objavljen je pregledni članak „Primjena Web 2.0 servisa u nastavi povijesti“ autora Petra Lukačića sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Budući da već nekoliko godina radim razne stvari na hrvatskom mrežnom prostoru osjećam se dužnim malo prokomentirati navode iz tog članaka. Dakle, kolega Lukačić, koji je izgleda još

Scroll to Top