Temeljna razlika imeđu fašizma/nacizma i sadašnje situacije: u fašističkome ili nacističkome režimu ljudi su imali izbora pokoriti se ili umrijeti. Suprotstavljanje vlasti u najvećem je broju slučaja moglo značiti smrt ne samo za pojedinca već i njegovu obitelj, prijatelje, ulicu, selo ili 50, 100 ili više ljudi. Fašistički/nacistički režim za velike je skupine ljudi odredio […]
U internetskom prostoru kruži navodna misao logoraša (iz Aushwitza ili Mauthausena) koji se u tjeskobnom trenutku obratio bogu. Tema holokausta i odnosa logoraša i bivših logoraša prema bogu i vjeri je prilično zanimljiva i stoga ne čudi da se misao Ako postoji Bog, morat će moliti za moj oprost ponavlja.
U nekoliko navrata sam na Facebooku primijetio da se širi ova ilustracija s pojašnjenjem da se radi o tragovima grebanja noktima u plinskoj komori nacističkog logora smrti Auschwitza.
Meni se doživljaj Auschwitza jako mijenja ovisno o životnom razdoblju u kojem sam bio tamo. Prvi put sam bio 2006. godine kada sam kao učitelj početnik htio naučiti više o mjestu o kojemu tijekom obrazovanja gotovo da i nisam učio. Tada me šokirala veličina oba glavna dijela logora smrti i njegova industrijska učinkovitost.
Učenici 2.c i 2.d razreda su u subotu 10. veljače 2018. godine odradili terensku nastavu u Javnoj ustanovi spomen područje Jasenovac. Uz pomoć kustosa su istražili spomen područje i memorijalni muzej u sklopu teme “Hrvatska u Drugom svjetskom ratu”.
Holokaust je školski primjer za to kako jedna ideja, jedno izbjegavanje odgovornosti, postepeno može narasti sve do genocida, ističe Miljenko Hajdarović, profesor povijesti i autor hrvatskog dijela izložbe ‘Anne Frank – povijest za sadašnjost’, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, te za tportal komentira sve jača nastojanja da se domaće zločine ‘izmakne’ iz povijesnog