Anketa o zastupljenosti zavičajne povijesti Međimurja u nastavi provedena je 12. rujna 2008. godine među učiteljima povijesti na Županijskom stručnom aktivu. U anketi su sudjelovala 22 nastavnika, a rezultati su tada objavljeni na mrežnim stranicama Udruge Spužva te u Međimurskim i Školskim novinama. Cilj ankete bio je ispitati u kojoj je mjeri zavičajna povijest prisutna u nastavi te postoji li potreba za sustavnijim i suvremenijim nastavnim materijalima.
Projekt Zavičajna povijest Međimurja (ZPM) zamišljen je kao inicijativa za kreiranje nastavnih tema iz zavičajne povijesti prilagođenih osnovnoškolskom uzrastu. Kao model realizacije predloženi su online sadržaji koji bi omogućili testiranje u praksi te suradničko oblikovanje budućeg udžbenika ili zbirke nastavnih materijala.
Malo Google reklame:
Rezultati ankete pokazuju nekoliko važnih trendova. Velika većina ispitanih nastavnika (75 %) nalazila se u prvoj četvrtini radnog vijeka, što upućuje na otvorenost mlađe generacije učitelja prema inovacijama i novim nastavnim pristupima. Gotovo svi ispitanici (95 %) uključuju zavičajnu povijest u nastavu, no pritom se ti sadržaji najčešće uklapaju u postojeće nastavne teme, bez izdvajanja posebnih nastavnih sati posvećenih isključivo zavičaju.
Kada je riječ o korištenim izvorima, nastavnici se najčešće oslanjaju na nekoliko ključnih publikacija, među kojima se ističu „Pregled povijesti Međimurja“ grupe autora i „Međimurska povijest“ Vladimira Kalšana. Uz to, često se koriste razni internetski materijali, časopisi, monografije, povijesni izvori te vlastita istraživanja nastavnika. Unatoč toj snalažljivosti, čak 90 % ispitanika smatra da je nužno izraditi posebne, sustavno osmišljene nastavne materijale za poučavanje zavičajne povijesti.
Komentari nastavnika dodatno naglašavaju obrazovnu i odgojnu vrijednost zavičajne povijesti. Ističe se kako učenici trebaju poznavati prošlost svog kraja, razvijati ponos i osjećaj pripadnosti te jačati povezanost sa zavičajem. Zavičajni sadržaji učenicima čine nastavu bližom i razumljivijom jer se odnose na prostor koji poznaju i u kojem žive. Nastavnici također naglašavaju važnost povezivanja lokalne povijesti s globalnim procesima, kako bi učenici lakše razumjeli širu povijesnu sliku i uočili povezanost svjetskih problema s lokalnom sredinom. Posebno se upozorava na činjenicu da mnogi učenici nakon završetka osnovne škole znaju vrlo malo ili gotovo ništa o povijesti vlastitog kraja.
U prijedlozima za daljnji razvoj naglašava se potreba poticanja istraživanja međimurske povijesti, kako u nastavi tako i izvan nje. Kao konkretni koraci predlažu se osnivanje stručnog časopisa iz područja humanističkih znanosti s naglaskom na regionalne teme te organizacija međunarodne konferencije o povijesti Međimurja u suradnji s partnerima iz Slovenije i Mađarske.
Ovi rezultati jasno ukazuju da među učiteljima postoji snažna motivacija i svijest o važnosti zavičajne povijesti, ali i potreba za suvremenim, dostupnim i didaktički osmišljenim materijalima. Upravo tu se otvara prostor za novi, digitalno orijentirani razvoj projekta Zavičajna povijest Međimurja, usklađen s današnjim kurikularnim i pedagoškim izazovima.
Rezultati su predstavljeni na sastanku Županijskog stručnog vijeća učitelja povijesti Međimurske županije.
