Kad se govori o umjetnoj inteligenciji i poslovima, obično prevladavaju dvije krajnosti. S jedne strane slušamo da će AI uskoro masovno zamijeniti radnike. S druge strane čujemo da je cijela priča prenapuhana i da se zapravo još ništa ozbiljno ne događa. Upravo je zato zanimljiv novi izvještaj tvrtke Anthropic (proizvode AI alat Claude), jer pokušava ponuditi nešto konkretnije: ne pita samo što bi umjetna inteligencija mogla raditi u teoriji, nego gdje se već sada stvarno koristi u radu i kakvi se prvi učinci mogu naslutiti.
Glavna poruka izvještaja prilično je jasna. Umjetna inteligencija još nije preokrenula tržište rada, ali promjene su već vidljive. I to ne svugdje jednako. Najviše su izloženi poslovi koji se temelje na radu s tekstom, informacijama, analizom i radom za računalom. To uključuje, primjerice, programiranje, administrativne poslove, korisničku podršku, analizu podataka i slična zanimanja. Nasuprot tome, poslovi koji uključuju fizički rad, neposredan kontakt s ljudima ili specifične praktične vještine za sada su mnogo manje pogođeni.
Malo Google reklame:
Posebno je važno što izvještaj upozorava na razliku između onoga što AI može napraviti i onoga što ljudi doista koriste u svakodnevnom poslu. Ta razlika je i dalje velika. Drugim riječima, sama tehnička mogućnost još ne znači da je došlo do potpune promjene u praksi. Uvođenje AI alata ovisi o povjerenju, pravilima, navikama, organizaciji rada i spremnosti ljudi da ih uključe u svakodnevne zadatke.
Jedan od zanimljivijih zaključaka jest da se za sada ne vidi jasan porast nezaposlenosti u poslovima koji su više izloženi umjetnoj inteligenciji. To znači da AI zasad ne uzrokuje masovna otpuštanja. No izvještaj ipak bilježi jedan mogući rani signal promjene: mlađi ljudi teže ulaze u neka zanimanja koja su više izložena AI-u. To je važna napomena jer velike promjene na tržištu rada često ne počinju otkazima, nego time da je početnicima teže dobiti prvi posao i steći početno iskustvo.
Izvještaj također ruši jednu čestu pretpostavku. U ovoj ranoj fazi AI ne pogađa najviše samo slabije plaćene i manje obrazovane radnike. Naprotiv, veća izloženost vidi se upravo u dijelu bolje plaćenih, obrazovanijih i uredskih zanimanja. To je podsjetnik da generativna umjetna inteligencija ne mijenja tržište rada na isti način kao stariji valovi automatizacije.
Za mene je najvažnija poruka izvještaja da ne trebamo ni paničariti ni umanjivati promjene. Umjesto toga trebamo pažljivo pratiti što se doista mijenja. Umjetna inteligencija možda još nije izazvala veliki potres, ali već mijenja pojedine zadatke, očekivanja poslodavaca i put ulaska u neka zanimanja. To znači da obrazovanje i cjeloživotno učenje moraju reagirati na vrijeme.
Danas više nije dovoljno samo “znati koristiti AI alat”. Sve važnije postaju sposobnosti provjere informacija, kritičkog mišljenja, jasne komunikacije, prilagodbe i razumijevanja šireg konteksta. Upravo će te ljudske kompetencije imati sve veću vrijednost u svijetu rada u kojem AI postaje pomoćnik, filter, ubrzivač, a ponekad i konkurencija.
