S učenicima Osnovne škole Petar Zrinski Šenkovec proveo sam malo istraživanje udžbenika povijesti. U anketi je sudjelovalo ukupno 16 učenika, pri čemu su ankete bile anonimne. Učenici su najprije naveli razred koji pohađaju: pet učenika bilo je iz šestih razreda, četiri iz sedmih, a sedam iz osmih razreda.
Prvi zadatak glasio je: „Pokušajte dati objektivnu ocjenu udžbenika.“ Niti jedan učenik nije udžbeniku dodijelio najvišu, odličnu ocjenu. Većina procjena kretala se između ocjena dobar i vrlo dobar, uz jednu ocjenu dovoljan. Ovakav rezultat upućuje na umjereno zadovoljstvo učenika udžbenikom, ali i na postojanje jasnog prostora za poboljšanja.
Malo Google reklame:
U sljedećem zadatku učenici su navodili dobre strane udžbenika. Kao pozitivne elemente istaknuli su razumljivo objašnjene pojmove, tekst koji je zanimljiv i nije preopširan, preglednost gradiva, zanimljive ilustracije i stripove te dovoljno velika slova koja olakšavaju čitanje. Nekolicina učenika posebno je naglasila da im se slike sviđaju, iako ih smatraju premalo zastupljenima.
Istodobno su učenici jasno artikulirali i niz nedostataka. Među najčešće spominjanim lošim stranama nalaze se preopširan ili nedovoljno jasan tekst, velik broj nerazumljivih pojmova uz nedovoljno razvijen pojmovnik, dugačke i složene rečenice te nedostatak vremenskog kontinuiteta u izlaganju povijesnih događaja. Učenici su također istaknuli manjak fotografija i vizualnih elemenata koji bi dodatno pojasnili i upotpunili gradivo.
Na temelju uočenih nedostataka učenici su ponudili niz konkretnih prijedloga za poboljšanje udžbenika. Predlažu uporabu različitih boja slova radi lakšeg snalaženja u tekstu, proširenje i jasnije strukturiranje pojmovnika, kraće i jednostavnije rečenice te isticanje ključnih pojmova. Također smatraju da bi udžbenik trebao sadržavati više fotografija, zanimljivosti, tema povezanih s hrvatskom poviješću te sažetke gradiva na kraju svake cjeline. Kao dodatne ideje navode uključivanje radova učenika, veću uporabu povijesnih izvora, izradu mapa važnih pojmova te dodavanje preporuka za dodatno čitanje i korisnih mrežnih izvora.
U posljednjem dijelu ankete učenici su komentirali CD-ROM koji dolazi uz udžbenik. Većina učenika izrazila je izrazito nezadovoljstvo njegovim sadržajem. Dio učenika CD-ROM gotovo uopće nije koristio, dok su ga neki isprobali vrlo kratko i ocijenili kao nezanimljiv ili tehnički nefunkcionalan. Kao najveći nedostatak istaknuta je činjenica da CD-ROM uglavnom predstavlja siromašnu kopiju udžbenika, bez dodatnih multimedijskih sadržaja. Učenici smatraju da bi trebao sadržavati videoisječke, govore, zvučne zapise, interaktivne igre i sadržaje koji potiču ponavljanje gradiva kroz učenje uz igru, uz obavezne prijevode i jasnu edukativnu svrhu.
Učenički odgovori jasno pokazuju da učenici imaju razvijen osjećaj za kvalitetu nastavnih materijala te vrlo konkretne ideje o tome kako udžbenik i pripadajući digitalni sadržaji mogu biti sadržajniji, razumljiviji i motivirajući za učenje.
