Rad Križni put udžbenika povijesti analizira proces od odobravanja do zabrane gimnazijskog udžbenika Zašto je povijest važna? 4, tumačeći ga kao primjer sukoba obrazovne struke, politike sjećanja i političkih intervencija u nastavu povijesti. Metafora „križnog puta“ koristi se za praćenje institucionalnih faza – izrada i pozitivna stručna evaluacija 2021., zatim medijska kampanja i povlačenje udžbenika 2023. bez javno navedenih činjeničnih pogrešaka. Teorijska osnova rada uključuje politiku sjećanja (Assmann), ideološku kritiku udžbenika (Apple) i multiperspektivnu didaktiku (Seixas i Morton).
Autor pokazuje nesklad između stručnih mišljenja koja potvrđuju kurikulsku usklađenost i odluke Ministarstva utemeljene na mišljenju bez konkretnih navoda. Medijski diskurs konstruirao je moralnu paniku i delegitimizaciju autora, što je poslužilo kao poluga političkog pritiska. U europskom kontekstu slučaj odražava šire trendove politizacije povijesti u postkonfliktnim društvima. Zabrana udžbenika ima dugoročne posljedice: narušava profesionalnu autonomiju, stabilnost kurikularnih praksi i povjerenje u transparentnost obrazovnog sustava.
Malo Google reklame:
Rad je dostupan za preuzimanje na portalu HRČAK ili za čitanje na ResearchGateu.
